Okrupnjavanje: Spas za tiskane medije? - Monitor.hr
22.03.2016. (20:49)

Sizifov posao?

Okrupnjavanje: Spas za tiskane medije?

“Suočeni s padom naklade, fuziraju se nakladnici drugoga i petog talijanskoga dnevnika po nakladi. To su rimska la Repubblica i torinska La Stampa, obje liberalne orijentacije koja teži ulijevo. U Italiji su na snazi dvije tendencije u spašavanju novina i njihova tržišta: veliki se dalje okrupnjuju, dok se mali koncentriraju na teme za koje veliki nemaju prostora ni volje. Ako se na ukupno 750 milijuna prometa prihod vrti malo poviše ništice – jasno je da je novinska nakladna djelatnost skup sport koji se isplati jedino onima čiji su primarni interesi izvan poduzetničkih”, piše Inoslav Bešker. Jutarnji


Slične vijesti

07.05.2022. (16:00)

"Je li kolumnist Jutarnjeg lista lišen stida ili je lišen smisla?"

Viktor Ivančić: Snaži li narcizam paranoju ili paranoja hrani narcizam?

(…) dok je JL, pak, jedno “generalističko” glasilo, u kojem korporativni ugođaj i vlasništvo privatnoga odvjetničkog ureda nad novinskom kućom jamče generalnu slobodu i neovisnost pa se on, Bešker, u toj “fiškalsko-generalističkoj” arkadiji može individualno ostvariti, dok sam ja individualno poništen pod silom srpske političke “organizacije”, makar pritom nisam ni Srbin. Tako postavljeni okvir nepogrešivo daje do znanja s kim imate posla: sudionik u raspravi, nakon što je konstruirao skupnu utvaru koja ga progoni, a sebe smjestio u cvjetnu zonu medijske slobode, ne kani se služiti argumentima i činjenicama, već diskvalifikacijama i klevetništvom. (…) Ne bih se na tu unjkavu tiradu ni osvrtao da niz podvala i falsifikata koji je u njoj izložen ne svjedoči o tako vulgarnoj inventivnosti da može poslužiti kao upečatljiv primjer jer prodire šest kopalja ispod ionako niske razine žurnalističkih standarda i medijske komunikacije u nas. Novosti

26.03.2022. (21:00)

Oportunizam i ratna propaganda

Viktor Ivančić: Jezik agresora i klimoglava mentalna gimnastika

To je taj prozirni piljarski trik: Bešker se referira na ono o čemu ja ne pišem i pravda zbog onoga što mu ja ne prigovaram. Takvim si manevrom uzima za pravo čitatelje vući za nos i servirati im nepresušan niz prijesnih obmana: da ga ja vrijeđam, iako to ne činim; da Jutarnji list samostalno mijenja redakcijsku jezičnu praksu, iako poslušno slijedi upute državne institucije; da je odluka o prilagođavanju novinskog leksika ratnome stanju znanstveno i stručno fundirana, iako je ona nedvosmisleno politička, odnosno “emotivna”, kako već proizvođači poželjnoga stanja duha predstavljaju motive skupnih političkih gesti. Neobično je za nekoga tko toliko zazire od “agresorskih” kulturnih utjecaja da u polemici do u tančine podražava metode ruske ratne propagande, piše u svojoj kolumni za Novosti Viktor Ivančić.

06.03.2021. (16:30)

Razgovarali dulje od predviđenoga

Inoslav Bešker: Povijesni susret u Najafu – Papa se sastao s poglavarom iračkih šijita, čovjekom koji ne prima gotovo nikoga

Susret je povijestan: prvi između nekoga katoličkog pape i nekoga šijitskog ajatollaha… Među šijitima je veliki ajatollah vjerski, duhovni, društveni i politički autoritet. Al-Sistaniju je snaga u školi svetoga grada Najafa, koja je u nesuglasju sa školom u svetom gradu Qomu u Iranu, odakle državom ravna veliki ajatollah Ali Hosseini Hamenei, kao i Ruhollah Mussawi Homejni prije njega. Stoga je jasno zašto je Najaf morao biti jedna etapa Franina pohoda jer je nastojao pohoditi sve vodeće snage u multifacetnom Iraku. Piše Inoslav Bešker za Jutarnji list

22.01.2021. (22:30)

A što će naša vlada?

Bešker: Zašto će Italija tužiti Pfizer, koliko plaćamo cjepiva i koje dvije zemlje će na kraju profitirati

Talijanska vlada priprema tužbu protiv američkoga farmaceutskog diva Pfizera za ugrozu javnog zdravlja uslijed neopravdanog kašnjenja ugovorenih doza njegova cjepiva protiv covida-19. Italija će u tužbi zahtijevati naknade za svoje građane koji će oboljeti ili eventualno umrijeti zato što kasni njihovo cijepljenje, što bi odštetni zahtjev moglo dignuti do astronomskih visina, pa i zato što je Pfizerovo cjepivo gotovo najskuplje na tržištu – piše Inoslav Bešker.

12.01.2021. (18:30)

Hejtklik

Bešker: Trump im je bio dobar kad je donosio klikove i zaradu

Na Twitteru, u Facebooku i kojegdje još Trump je ne samo toleriran, nego favoriziran, dok su njegove laži i njegove fantazmagorije donosile sljedbenike, klikove, profit. U ovom trenutku, kada pada s vlasti, a njegove akcije mogu financijski naškoditi i mrežama, on postaje “persona non grata”, zatvaraju mu se profili, a strogoća se vježba na Parleru. Nepravedno? Da, ali nije bitno. Bitno je da prestaje biti unosan, postaje štetan. To je kapitalizam, gubitnici – osvrće se Inoslav Bešker na licemjerni odnos prema slobodi izražavanja.

08.01.2021. (22:30)

Miriše na zlo

Bešker: Trumpa mogu strpati u zatvor, no problem je 74 milijuna onih koji takvoga žele na čelu SAD-a

Nije problem on – nego 74 milijuna koji takvoga hoće na čelu USA. Ne nužno baš osobno Trumpa. Može to biti Ted Cruz. Ili Mike Pence. Ili netko iz familije. Ta 74 milijuna ostaju, kao kvasac nezadovoljstva i očaja nakon reaganomike i njezine deregulacije. Reagan je za Ameriku bio otrov s odgođenim djelovanjem, kao i Thatcher za Ujedinjenu Kraljevinu – komentira Inoslav Bešker.

03.01.2021. (18:30)

Potres otvara pitanja jezičnog fašizma

Inoslav Bešker: Kaže li se Bànija ili Bánovina? Evo zašto su obje inačice podjednako legitimne

U lingvistici prevladava stanovište da toponim treba izgovarati i pisati kako ga pišu njegovi stanovnici. U hrvatskoj državnoj praksi su toponimi, naprotiv, kadikad podvrgavani regulama pobjednika, kako svjedoče primjeri od Osijeka preko Rijeke do Biševa (Spljet je ipak otpao, a Zagrijeba se nisu sjetili). To se prelama i na Baniji ili Banovini… U Splitu je Banovina i dalje ružna zgradurina izgrađena za upravni aparat Primorske banovine, pa se koristi i kao sinegdoha za ondje smještenu gradsku upravu. I pretežna uporaba u lokalnom stanovništvu, a i izbjegavanje značenjskog preklapanja (npr. sa Savskom banovinom, pa s Banovinom Hrvatskom) pridonijeli su da je do devedesetih prevladavao oblik Banija. Povijesni razlozi sugeriraju da se tom obliku dâ prednost, ali inačica Banovina je podjednako legitimna. Šteta što su obje ideološki obilježene. Piše Inoslav Bešker za Jutarnji list

14.12.2020. (00:30)

Otpor bestijalnim režimima

Apel Inoslava Beškera: Zahtijevam bojkot Egipta i Saudijske Arabije, to je stvar moralne higijene

Stvar je moralne higijene nemati posla s režimima koji provode torturu i građane izlažu zločinima protiv čovječnosti. Iako sam i novinar i sveučilišni profesor – pa stoga možda direktno zainteresiran – ipak se ne ustručavam javno zahtijevati da naša Unija bojkotira države kadre nekoga živoga raskomadati motornom pilom i zatim ga rastopiti u kiselini, kao što je Saudijska Arabija učinila s novinarom Jamalom Kashoggijem, ili ga danima bestijalno mučiti da prizna što nije učinio, kao što je Egipat učinio sa studentom Giulijom Regenijem. Republika Hrvatska je među onima koje bi to morale zahtijevati više od velikih država, kadrih da se same izbore za svoje građane. Šuti li, znači da se slaže. Sa zločincima i mučiteljima. Piše Inoslav Bešker za Jutarnji list

15.11.2020. (09:30)

U krizi uvijek isplivaju na površinu

Inoslav Bešker: Kako je talijanska mafija postala veliki profiter beskrajne koronakrize

Otkako je gruhnuo sadašnji drugi val pandemije covida-19, te otkako se čini sve izvjesnijim da neće biti olakšanja do poznog proljeća, ubrzao se broj malih privrednika koji bacaju koplje u trnje… Ljudi masovno prodaju kafiće, restorane i obiteljske hotele. Da bi mogli prodavati, netko mora kupovati. A tko to ima na gomili gotovine da kupuje sada kada sva nacija stišće kaiš? Pa organizirani kriminal, naravno, poentira Roberto Saviano, pisac koji već godinama živi pod oružanom pratnjom i svake noći mijenja mjesto spavanja otkako je svojom Gomorrom razvalio tajne napuljske mafijaške camorre. Ona ga je osudila na smrt, a to je pouzdanija opasnost od fetve makar kojega pomahnitala imama. Piše Inoslav Bešker za Jutarnji list

07.11.2020. (00:30)

Jak na riječima

Zašto je Emmanuel Macron postao meki bok Unije, slaba točka europskog jedinstva

Macron se pokazao prilično vještim u verbalnoj obrani načela – ali lošim taktičarem i nepouzdanim vođom u njihovu rješavanju. Nije bio kadar predvidjeti razvitak makar jednoga od tih problema i spriječiti da se opetuje, kamoli da jača. Francuski predsjednik je tako postao slaba točka evropskog jedinstva, meki bok Unije, piše Inoslav Bešker.