Otkrivene nepoznate žile u tijelu - povezuju mozak s obrambenim sustavom - Monitor.hr
03.06.2015. (11:49)

Neka tajna veza

Otkrivene nepoznate žile u tijelu – povezuju mozak s obrambenim sustavom

Američki znanstvenici sa Sveučilišta Virginija otkrili su do sada nepoznati sustav žila koje su se smatrale nepostojećima, a izravno povezuju mozak s obrambenim sustavom. Otkriće, zbog kojeg bi se mogli mijenjati i medicinski udžbenici, moglo bi imati važne implikacije u liječenju brojnih bolesti od autizma do Alzheimera i multiple skleroze. T-Portal, Time


Slične vijesti

23.06. (09:00)

Kad mozak zatraži cigaretu poslije videa

Sad je i službeno: Pretjerana konzumacija pornografije stvara ovisnost i degradira mozak

Pretjerano gledanje pornografija je neuroplastični remodelator koji briše sive stanice, ukida kočnice i u mozgu potiče stvaranje repetitivnog algoritma potrage za još većim stimulansom. Drugim riječima: što više pornografije, to manje malih sivih stanica (što bi rekao Hercule Poirot). No, u ovom slučaju, to nije metaforički rečeno, već predstavlja znanstveno dokazanu činjenicu o smanjenju moždanog volumena u ključnim regijama za regulaciju ponašanja i samokontrole. Osnovno ptanje koje se nameće je: kada se rekreativna zabava počinje pretvarati u neurorazgradnju? Većina stručnih mišljenja se slaže da kada gledanje pornografije više nije stvar užitka već automatizma, a posljedice se osjećaju u svakodnevici, tada više ne govorimo o slobodnom izboru, već o obrascu koji je mozak internalizirao na razini ovisničkog ponašanja. Igor Berecki podrobnije za Bug

07.06. (18:00)

Veza uspostavljena, odgovor na čekanju

Berecki: Mozak počinje usvajati nove vještine znatno prije nego se manifestira ponašanjem

Središnji zaključak studije glasi: mozak je brži od ponašanja. Drugim riječima, kortikalni sustavi oblikuju nove obrasce aktivnosti, pa čak i cijele operativne modele ponašanja, dok sama životinja još uvijek izgleda kao da još ništa nije usvojila i naučila. Fenomen prema kojem mozak usvaja informaciju bez vidljivih vanjskih znakova podsjeća na stanje koje se u neuroznanosti ponekad naziva „kognitivna šutnja” – fazu u kojoj se unutar mozga odvijaju kompleksni procesi obrade, povezivanja i predviđanja, ali ih ne prate nikakve očite manifestacije poput govora, pokreta ili ponašajnih odgovora. U toj tišini neuralnih mreža može se nalaziti srž najvažnijih procesa učenja i adaptacije. Igor Berecki za Bug

13.04. (15:00)

Sreća i mladost su offline

Svatko može pomladiti svoj mozak za 10 godina ako na dva tjedna isključi internet na svom pametnom telefonu

U studiji koja je provedena na 400 ispitanika, studenata i radno sposobnih odraslih ljudi, istraživači su od sudionika tražili da preuzmu aplikaciju koja je njihovim pametnim telefonima blokirala pristup internetu. I dalje su mogli telefonirati i slati poruke. Rezultati su pokazali da je stalna pažnja ispitanika, sposobnost da se usredotoče na jednu temu, toliko porasla da je postala ekvivalentna pažnji nekoga 10 godina mlađeg. Devedeset posto ljudi također je prijavilo poboljšanja u mentalnom zdravlju, koje se poboljšalo značajnije nego kod uzimanja antidepresiva duljem od dva tjedna. I sami sudionici su rekli da su osjetili poboljšanja u osobnom blagostanju i osjećaju zadovoljstva životom. Net

06.04. (20:00)

Cerebralni kanibalizam

Mozak jede sam sebe tijekom maratona

Trčanje maratona ekstremni je način održavanje forme; problem su moguće posljedice za tijelo izloženo naporima: zboh napora trpe bubrezi i želudac, srcu prijeti zatajenje, a mišićno-koštanom sustavu razne ozljede. Uostalom, prvi maratonac, starogrčki vojnik Filipid, pao je mrtav nakon što je stigao na odredište. Nova studija baskijskih istraživača, objavljena u časopisu Nature Metabolism, sugerira da maratoni utječu i na mozak jer organ počinje sam sebe jesti kako bi nadoknadio gorivo izgubljeno tijekom trčanja. U ekstremnim metaboličkim uvjetima mozak se može okrenuti staničnoj masnoći kako bi održao funkciju. No, srećom, dobra je vijest da se nakon dva mjeseca mijelin može vratiti u prijašnje stanje. Bug

14.03. (13:00)

Oči širom zatvorene... ili ipak ne?

Zjenice ne spavaju: otkrivena njihova uloga u snu

Istraživači ETH Zürich otkrili su da se veličina zjenice mijenja tijekom sna, prateći aktivnost mozga. Suprotno ranijim pretpostavkama, mozak u snu prolazi kroz faze visoke i niske aktivacije, a te se promjene ogledaju u zjenicama. Ova otkrića mogu pomoći u dijagnostici poremećaja sna i praćenju pacijenata u komi. U budućnosti će znanstvenici istražiti kako locus coeruleus, područje u moždanom deblu, upravlja ovim procesom i kakvu ulogu zjenice imaju u regulaciji sna. Bug

06.03. (21:00)

U tijelu imamo plastike na žlice

Znanstvenici: Dramatično se povećala koncentracija mikroplastike u ljudskom mozgu

Znanstvenici su pronašli, kako navode, alarmantne dokaze da mikroplastika ne samo da dospije u ljudski mozak već bi mogla pridonijeti nastanku demencije i drugih neuroloških bolesti. “Ljudski mozak sadrži otprilike žlicu mikroplastike i nanoplastike, a količine 3-5 puta veće utvrđene su kod osoba s dokumentiranom dijagnozom demencije”, objavili su znanstvenici Sveučilišta u Ottawi u znanstvenom časopisu Brain Medicine. Koncentracije u uzorcima mozga preminulih ljudi su 7 do 30 puta veće od koncentracija viđenih u jetri ili bubrezima, dok uzorci mozga osoba kod kojih je bila postavljana dijagnoza demencije pokazuju još veću prisutnost plastičnih čestica. Index

04.02. (20:00)

Novi "ukras" u našem tijelu

Plastični mozak: Mikroplastika sve više ‘ukrašava’ ljudsko tkivo

Nova studija objavljena u časopisu Nature Medicine otkriva alarmantno nakupljanje nano i mikroplastike u ljudskom tkivu, posebice u jetri i mozgu. U usporedbi sa studijom iz 2016., razine plastike značajno su porasle, a najviše su pogođeni mozak i jetra. Znanstvenici su koristili napredne metode mikroskopije kako bi otkrili manje čestice plastike, a studija je pokazala da su razine u mozgu bile do 30 puta veće nego u drugim organima. Također, otkrivene su visoke razine mikroplastike u mozgu ljudi s demencijom, no znanstvenici još ne mogu potvrditi izravnu uzročno-posljedičnu vezu. Ovo otkriće izaziva zabrinutost o potencijalnim posljedicama nakupljanja plastike u ljudskom tijelu, posebice u mozgu. HRT

26.01. (21:00)

Knjiga glavu čuva

Ljudi koji vole čitati imaju drugačiji mozak od onih koji ne čitaju

Profesor neurolingvistike na Sveučilištu Lund analizirao je bazu podataka s više od tisuću osoba u njoj i otkrio da čitanje utječe na anatomiju mozga. Struktura dviju regija u lijevoj hemisferi, koje su ključne za jezik, razlikuje se kod čitača i onih koji ne čitaju. Jedna je prednji dio temporalnog režnja koji pomaže u povezivanju i kategoriziranju važnih informacija. Da bi se zaokružilo značenje riječi kao što je, primjerice, noga, u ovoj regiji u mozgu povezuju se vizualne, senzorne i motoričke informacije te nam govore kako noge izgledaju, kako se osjećaju i kako se kreću. Struktura mozga može puno reći o vještini čitanja. Međutim, važno je da je mozak fleksibilan – mijenja se kada usvajamo novu vještinu ili usavršavamo već stečenu. Na primjer, mlade odrasle osobe koje su intenzivno proučavale jezik povećale su kortikalnu debljinu u jezičnim područjima. Nacional

11.01. (23:00)

Kada moždane stanice pošalju radnu knjižicu

Kako usporiti starenje mozga: znanstveni vodič za zadržavanje pameti

Znanstvenici istražuju uzroke starenja mozga, analizirajući kako genetske predispozicije i biološki procesi utječu na opadanje kognitivnih funkcija. Fizičke promjene, poput smanjenja mase mozga i oštećenja DNK, te nemogućnost eliminacije štetnih proteina, ključni su faktori. Iako zdrav način života može usporiti starenje, genetika ima glavnu riječ. Prevencija uključuje vježbanje, pravilnu prehranu, socijalnu interakciju i izbjegavanje štetnih tvari. No, granica ljudskog starenja ostaje nepromijenjena – geni i dalje diktiraju tempo starenja. DW

09.01. (23:00)

Kad miševi bolje "osjete" svijet od nas – lekcije iz mozga

Miševi, mirisi i melodije: tajne bazalne amigdale – kako miševi, a možda i mi, osjetilno doživljavamo svijet

Istraživači iz laboratorija Cold Spring Harbor proučavali su kako miševi koriste osjetila mirisa i sluha tijekom skrbi za mladunce. Otkrili su da bazalna amigdala (BA) u mozgu igra ključnu ulogu u integraciji ovih osjetilnih signala, koji se potom obrađuju u slušnom korteksu. Ovo otkriće, objavljeno u časopisu Cell, otvara vrata boljem razumijevanju kako poremećaji poput autizma utječu na tumačenje društvenih znakova. Bug