Ove će godine pojeftinjeti auti, ali će skuplji biti stanovi i hrana - Monitor.hr
02.01.2018. (15:00)

A, ništa, živit ćemo u autu, jest nećemo...

Ove će godine pojeftinjeti auti, ali će skuplji biti stanovi i hrana

U drugoj polovici godine uvest će se jednostavnija primjena poreza na nekretnine kroz komunalnu naknadu, po starosti nekretnine pa će vlasnici novijih nekretnina imati veća davanja. Nove nekretnine će na tržištu biti i nešto skuplje nego ove godine. Rast će i inflacija, očekuje se 1,8%, što znači najveće dosad cijene hrane. Na plaću se više neće moći dobiti olakšicu za uzdržavanje bake, djeda, punca, punice, svekra i svekrve – ostaju za djecu, roditelje i bračne drugove. 24sata


Slične vijesti

17.03.2022. (12:00)

Nervoza i neizvjesnost

Smirivanje inflacije i cijena očekuje se tek za dvije godine

Godišnji rast potrošačkih cijena u veljači je premašio šest posto te je u ovom posljednjem valu hrvatskih 6,3 posto godišnje inflacije prvi put premašilo stopu inflacije u eurozoni od 5,8 posto. Veliki cjenovni udar energenata, prije svega goriva, dogodio se u ožujku, a od travnja stiže povećanje cijena struje i plina. Europska središnja banka procijenila je nedavno da bi godišnja stopa inflacije u eurozoni ove godine mogla biti lagano iznad pet posto, sličnih procjena nema za Hrvatsku, no sudeći po kretanju cijena posljednjih tjedana, ali i očekivanoj zamjeni valuta, domaća inflacija može biti samo veća. Očekuje da će se inflacija progresivno smanjivati ​​i smiriti na razinama oko naših ciljanih dva posto inflacije u 2024. godini – kaže šefica Europske središnje banke Christine Lagarde. Večernji…

19.10.2020. (16:00)

Stanovi i kuće u Hrvatskoj za petinu skuplji, u Zagrebu cijene skočile čak 42 posto

Analitičar Hrvatske narodne banke Davor Kunovac napominje da su cijene nekretnina u Hrvatskoj počele rasti 2015. godine te da su u tom petogodišnjem razdoblju porasle za 29 %, no porast je jači u Zagrebu (42 %), dok je u primorju slabiji (26 %), a u ostalim dijelovima zemlje tek za 13 %. Iako bi se moglo misliti da će pandemija zaustaviti rast, to se nije dogodilo pa smo u drugom tromjesečju zabilježili rast od 8 % u odnosu na EU. Jači rast zabilježen je 2017 godine s uvođenjem APN-ova i subvencija, no Kunovac tvrdi da na taj dio otpada tek četvrtina rasta, dok je ostatak posljedica makroekonomskih prilika na području EU. Večernji list