Panenić traži objašnjenje od MOL-a zbog prijevoza nafte u riječku rafineriju

Pod okriljem noći

Panenić traži objašnjenje od MOL-a zbog prijevoza nafte u riječku rafineriju

Ministar gospodarstva u tehničkoj Vladi Tomislav Panenić je izrazio nezadovoljstvo zbog toga što je bez znanja hrvatskih članova Nadzornog odbora (NO) i Uprave Ine noćas prevezena domaća nafta u riječku rafineriju, zbog čega će zatražiti službeno očitovanje MOL-a. Ministar Panenić potvrdio je Hini da je o prijevozu u rafineriju u Rijeci bio upoznat prekasno, odnosno kad je transport već krenuo te ga stoga više nije bilo moguće zaustaviti. Iz INA-e su pak priopćili kako je uobičajeno da naftne kompanije šalju svoje proizvode željeznicom prema i iz svojih rafinerija, reagirajući tako na izjavu tehničkog ministra. Slobodna

MOL Rijeka Tomislav Panenić

Nafta gori, a zdravlje nek pati

Plameno nebo: INA i MOL pod sumnjom za prikrivanje zagađenja

Dubinsko istraživanje projekta “Burning Skies”, koje vodi mreža Environmental Investigative Forum, otkriva da INA i MOL možda sustavno umanjuju podatke o zagađenju okoliša. Spaljivanjem plinova na bakljama tijekom eksploatacije nafte, ove tvrtke značajno doprinose globalnom zatopljenju i ozbiljno ugrožavaju zdravlje ljudi u blizini svojih naftnih polja. Istraživanjem su obuhvaćene njihove aktivnosti u Africi i na Bliskom Istoku, gdje su lokalne zajednice izložene povećanom riziku od raka i drugih bolesti uzrokovanih emisijama štetnih plinova. Nacional

INA MOL nafta zagađenje

MOL je na svakom tankeru nafte imao čistu zaradu od nekoliko milijuna dolara

Manipulirajući cijenama nafte, MOL je od 2008. do 2014. oštetio INA-u za više od 100 milijuna dolara

Ministarstvo gospodarstva, kojemu je u to vrijeme na čelu bio ministar Ivan Vrdoljak, od hrvatske podružnice konzultantske i revizorske kuće PricewaterhouseCoopers (PwC) 2015. naručilo je izvješće o poslovanju Ine u prethodnim godinama kako bi se prikupilo što više vjerodostojnih argumenata i podataka o nepravilnostima u poslovanju Ine i kako bi se iznošenjem tih argumenata ojačala hrvatska pregovaračka pozicija i učvrstili zahtjevi hrvatskog suvlasnika za izmjenom upravljačkih prava u Ini. Što je to otkrio PwC, a što hrvatska javnost nije smjela znati? Prije svega istražio je i provjerio sustav nabave sirove nafte za potrebe prerade u Ininim rafinerijama u Rijeci i Sisku. Mol je, objasnili su nam izvori, razradio jednostavan i za svoju korist vrlo unosan sustav koji mu je omogućio da amortizira razlike u cijeni sirove nafte koje su se javljale uslijed promjena cijena na svjetskom tržištu, prevalivši dug na ime razlike u cijeni na leđa Ine. Nacional

INA izvješće PricewaterhouseCoopers-a MOL

Korupcija svuda

Mađarska većina u Ini odobrila je hrvatskim članovima bonuse za prljave rabote

Afera s OMV-om mogla bi dobiti novu dimenziju utvrdi li se da su hrvatski članovi Uprave Ine prošle godine dobili unosne bonuse na plaću upravo radi toga što su izglasali tu spornu transakciju. Naime, Uprava Ine 2021. izglasala je odluku o prepuštanju prava prvokupa dionica OMV-a Slovenija mađarskom MOL-u, a potom su izglasali da Ina u de facto mađarskom preuzimanju OMV-a Slovenija iskešira vlastitih 100 milijuna eura, čime je Ina zapravo s jednom trećinom iznosa sufinancirala MOL-ovo kompletno preuzimanje OMV-a Slovenija. S obzirom na to da je u 2020. Ina zapravo bila u minusu, nije jasno na temelju čega su hrvatski članovi Uprave Ine dobili bonus upravo za 2020. koji im je isplaćen u 2021. Za taj novac hrvatski i mađarski članovi Uprave Ine dužni su raditi u interesu društva Ina, kako je to navedeno čak i u spomenutom Pravilniku. Sve suprotno tome, prema Zakonu o trgovačkim društvima, podliježe čak i kaznenoj odgovornosti. Nacional

afera INA MOL INA MOL OMV

Nećete nam oči mazat'

Ministrova ostavka zasjenila vijest o arbitraži MOL-a, to Plenkoviću odgovara

Hrvatska je izgubila arbitražu koju je MOL pokrenuo na Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu (ICSID), a procjenjuje se da će morati platiti između 250 i 300 milijuna dolara s kamatama, što je ukupno od 1.83 do 2.2 milijarde kuna. To bi bila glavna tema u javnom i političkom prostoru da neposredno prije toga nije objavljeno da je ministar financija Zdravko Marić podnio ostavku. Budući da je navodno premijer Plenković već tjednima znao da Marić želi podnijeti ostavku, postoji sumnja da je dan objave ostavke dogovoren kako bi se jednom viješću prikrila druga. Plenkoviću daleko više odgovara da se raspravlja o ostavci Marića, pa čak na neki način i žali zbog njegova odlaska, nego da je glavna tema gubitak spora između Republike Hrvatske i MOL-a, što je ujedno politički poraz vladajuće garniture. Index

arbitraža MOL

Mađarima moramo platiti dvije milijarde kuna

Hrvatska izgubila i drugi međunarodni spor protiv MOL-a

Hrvatska je izgubila arbitražni postupak oko Ine koji je pokrenuo MOL, u sporu u kojemu je MOL tvrdio da vlada nije poštovala svoje obveze iz ugovora o plinskom poslovanju. Prema neslužbenim informacijama, Hrvatska zbog izgubljenog spora mora platiti između 250 i 300 milijuna dolara, s kamatama, a pali su i hrvatski prigovori o korupciji prilikom MOL-ove kupnje Ine od hrvatske države. Spor se vodio pri međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu (ICSID). Novi list

Hrvatska MOL sudski spor

Država, to je krava muzara

Fižulić: Što povezuje MOL, zagrebački aerodrom i adventske kućice u Zagrebu?

Tri slučaja izvlačenja novca od države primjeri su istog sistema, piše Fižulić: Kada se prebroji sve privatne „organizatore manifestacija“, nositelje različitih koncesijskih prava za korištenje zraka, voda, zemlje i podzemlja, većinu postupaka javnih nabava te nebrojene korisnike svekolikih subvencija znat će i odgovor na pitanje zašto su tri desetljeća ove zemlje nepovratno i uzalud potrošena i zašto je barem trećina privatnoga sektora ovisna upravo o ovakvome javnom i državnom. Za tu trećinu država u kojoj nema „organizatora manifestacija“, čudnovatih koncesija i diskrecijskih subvencija i nema previše smisla.

Advent u Zagrebu Goranko Fižulić MOL zagrebačka zračna luka

Sve za jedan bijedni milijunčić

Hrvatska je godinama obećana zemlja za MOL

Republika Hrvatska mnogo je puta dosad bila optuživana kao država koja nije privlačna za inozemne investitore jer svojom poreznom politikom i drugim nametima koči razmah i opći uzlet poduzetništva. Ovdje smo svjedoci jedne divne priče u kojoj je inozemni investitor, u ovom slučaju mađarski MOL, platio pet puta manji iznos koncesijske naknade za eksploataciju nafte Republici Hrvatskoj nego matičnoj državi ili četiri puta manje nego Ruskoj Federaciji, ne računajući izvoznu carinu. Telegram

INA MOL

Ostat će žiro račun, a na pumpama će raditi roboti

Kakva je Ina danas naspram Ine iz 2008.?

Kad se usporedi veličina rezervi, volumen proizvodnje ugljikovodika, njihove prerade i prodaje, veličina maloprodajne mreže, broj zaposlenih u Ini 2008. godine i danas vidi se da je Ina danas znatno manja kompanija nego što je bila 2008. Dijelovi njezina poslovanja doslovno su se prepolovili, rezerve nafte i plina – temeljna vrijednost svake tvrtke tog tipa – i više od toga, Ina bitno manje ugljikovodika proizvodi, bitno manje ljudi zapošljava, no pritom u preradi i prodaji derivata ostvaruje slične rezultate kao 2008., analizira Novac.hr u sjeni oživljenog starog plana da Hrvatska od MOL-a Inu otkupi.

INA MOL

Susjed s kojim dijelimo bunar previše sebi grabi

Ćorić: Analiza pa ponuda MOL-u za otkup dionica Ine

Još lani je Vlada odabrala konzorcij – Morgan Stanley, Intesa Sanpaolo Group i Privredna banka Zagreb – za investicijskog savjetnika Vlade za kupovinu dionica Ine, ali je dogovor propao (kakav prazan odgovor – zbog “nesuglasja oko određenih aktivnosti”), a sad biraju novog konzultanta (s prvima je bila dogovorena provizija od 8 milijuna eura) za otkup dionica Ine koje bi se onda preprodalo drugom strateškom partneru. Stvar otežava (manjak novca da se i ne spominje) to što smo u prijeporu s mađarskom stranom, a očekujemo da će Mađari ući i u projekt LNG terminala na Krku. HRT…

INA MOL Tomislav Čorić

Da susjedu krava ne crkne

Profesor Dekanić: Logično je da Mađari žele udio u LNG Terminalu

“To je poslovna logika. Da je situacija drugačija, i Hrvatska bi željela imati udio u LNG terminalu da si diversificira izvore energije. Mađarska ideja na neki način pokazuje opravdanost cijelog projekta” – komentira profesor Igor Dekanić želju MOL-a da uđe u vlasništvo terminala s 25%. Ina je imala problema s MOL-om, ali kaže Dekanić da “četvrtina vlasništva ne znači ništa ako LNG terminal bude imao jasnu stratešku ideju i poslovno upravljanje. LNG je u suvlasništvu Plinacra i HEP-a pa 25 posto udjela ne pretpostavlja nikakvu opasnost, već taj udio samo daje vlasničku legitimaciju i pretpostavlja da se njime treba upravljati iz Hrvatske”. T-Portal…

Igor Dekanić LNG terminal MOL

P	U	S	Č	P	S	N
			1	2	3	4
5	6	7	8	9	10	11
12	13	14	15	16	17	18
19	20	21	22	23	24	25
26	27	28	29	30	31

Pod okriljem noći