Paromlin: Od simbola industrije do modernog kulturnog hrama

Mlin bez brašna, ali s puno mašte

Paromlin: Od simbola industrije do modernog kulturnog hrama

Nakon desetljeća propadanja i fatalnog požara 1988. godine, zagrebački Paromlin doživljava potpunu transformaciju. Na mjestu nekadašnjeg giganta koji je hranio grad, 10. travnja 2024. započela je izgradnja Gradske knjižnice i društveno-kulturnog centra. Projekt vrijedan 95 milijuna eura očuvat će povijesni značaj prve armiranobetonske građevine u regiji. Završetak radova očekuje se krajem 2026., dok će 2027. godine objekt otvoriti vrata s kompletnim fundusom knjiga. Time se staje na kraj nekretninskim mešetarenjima i prostor iza Glavnog kolodvora konačno postaje javno središte kulture, a ne tek privremeno parkiralište. Dubravko Grakalić za Index.

Dubravko Grakalić Paromlin

Sajam koji je nekad prodavao budućnost, a danas jedva iznajmi sadašnjost

Zagrebački velesajam – nekadašnji prozor svijeta uz Savu

Zagrebački velesajam, utemeljen 1909. kao Zagrebački zbor, razvio se u jedan od najvećih svjetskih sajmova i ključni međunarodni izlog Jugoslavije. Od 1956. djeluje na južnoj obali Save, na prostoru koji su oblikovali vrhunski domaći i strani arhitekti. U “zlatnom dobu” šezdesetih do osamdesetih bio je simbol modernizacije, gospodarskog razvoja i globalnih kontakata. Danas se ondje održavaju specijalizirani sajmovi, dio prostora služi kao skladište, a više paviljona je zaštićeno kao kulturno dobro, podsjećajući na vrijeme kad je Novi Zagreb bio svjetska pozornica. Dubravko Grakalić s još jednom nostalgičnom pričom za Index.

Dubravko Grakalić Zagrebački velesajam

Od industrijskog pogona do pogona kulture

Jedinstvo na Trnju: od tvornice do centra urbane kulture

Omladinska tvornica Jedinstvo u Zagrebu, otvorena 1966. kao Institut za procesnu tehniku, danas je simbol nezavisne kulture. Nakon raspada Jugoslavije i privatizacije, prostor je preuređen u kulturni centar. U zgradi djeluju klub Močvara, Pogon – Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade – te Parainstitut Damira Bartola Inđoša. Pogon nudi radionice i programe za mlade, dok Močvara već 25 godina organizira koncerte, kazališne predstave i festivale. Parainstitut se fokusira na ekstremno muzičko kazalište. Najavljena je rekonstrukcija zgrade, čime će prostor biti dodatno prilagođen kulturnim potrebama. Dubravko Grakalić za Index

Dubravko Grakalić klub Močvara Močvara Pogon Jedinstvo

Od zimskog raja do investitorskog mraka

Hotel Velebno – simbol turističkog propusta u srcu Velebita

Nekad ponos Baških Oštarija, hotel Velebno danas je napušten i devastiran, unatoč atraktivnoj lokaciji u Parku prirode Velebit. Zatvoren od 2010., hotel s bogatom poviješću i impresivnom infrastrukturom sada služi kao utočište za puhove i šišmiše. Vlasnik je obitelj Soldo, koja ga prodaje za 3.25 milijuna eura, ali interes propada zbog previsoke cijene. Objekt ima potencijal za veliki turistički povratak, no zasad ostaje spomenik lošoj privatizaciji i propuštenim prilikama hrvatskog planinskog turizma. Dubravko Grakalić za Index

Dubravko Grakalić hotel Velebno hoteli

IBM iz Buja

Prvi džepni kalkulator u Europi proizveden je u Istri

Tvrtku Digitron osnovalo je početkom 1971. godine poduzeće Buje-export, koje se bavilo vanjskom trgovinom. Iste godine započela je proizvodnja stolnih kalkulatora DV1200 i DV1212. Dok se nije izgradila zgrada pogona, proizvodnja se nalazila u bivšem vatrogasnom domu u Bujama. Međunarodno priznanje i ulazak u tehnološku povijest Digitronu su donijeli prvi ručni kalkulator napravljen u Europi – model db800 iz 1971. godine te db801 iz 1973. Ti proizvodi dobili su brojne nagrade i pokazali kako je istarski Digitron “u korak” s najvećim japanskim tvrtkama poput Sharpa i Casia, odnosno američkim Texas Instruments. Model db800 nije bio jeftin proizvod – koštao je osam stotina američkih dolara, što je u današnjim mjerilima, kad se uračuna inflacija, oko 6.350 dolara ili oko 5.400 eura. U jugoslavenskim dinarima, to je iznosilo 12.000 dinara – za taj novac mogao se kupiti automobil Zastava 750, Fićo, odnosno oko tri tone kruha ili četiri tisuće litara mlijeka. Dubravko Grakalić za Index

Digitron Dubravko Grakalić kalkulator

Socijalistički san s pogledom na more

Splitski ‘grad u gradu’ već pola stoljeća simbolizira Split i arhitekturu brutalizma koju još uvijek dolaze proučavati stručnjaci

Split 3 bio je tema brojnih međunarodnih izložbi, a veliko zanimanje izazvalo je njegovo pojavljivanje na izložbi o socijalističkoj arhitekturi u njujorškom Muzeju moderne umjetnosti (MOMA) gdje ga se spominjalo kao suvremenu Dioklecijanovu palaču, simbol Splita iz doba starog Rima. “Split 3 je puno više od naselja, to je prostor u kojem je arhitektura u službi zajednice. Pažljivo planiran s naglaskom na javni interes i kvalitetu života, projektiran je kao cjelovit i funkcionalan grad unutar grada. Odražava visoke standarde kolektivnog stanovanja i prostorne pravednosti.” Izgrađen 70-ih, na njemu je radio cijeli tim arhitekata. Danas se smatra jednim od najvažnijih primjera urbanizma i arhitekture socijalističke Jugoslavije. “Mi smo vjerovali da arhitektura može oblikovati odnose među ljudima – kroz trgove, hodnike, zajedničke terase.”… napisala je jedna od arhitektica u svojoj monografiji. Tome je posvećena i jedna od epizoda Betonskih spavača. Index

arhitektura Dubravko Grakalić Split

Nekad su se tu odmarali radnici, sad odmara samo beton

Danas radnička odmarališta u društvenom vlasništvu više ne postoje – ostala su u tek kolektivnoj memoriji

Prema statističkim podacima, u Hrvatskoj su krajem 1980-ih godina postojala 634 radnička odmarališta. Otprilike polovica ih je bila vlasništvo poduzeća iz Hrvatske, dok su ostali pripadali ustanovama i tvrtkama iz drugih republika i pokrajina nekadašnje SFRJ. Oronule i za građane opasne nekretnine u državnom su vlasništvu, uz neke su vezani komplicirani sudski sporovi dok lokalnoj vlasti ne preostaje ništa drugo nego apelirati na hrvatske i bosanskohercegovačke političare da se postigne dogovor oko tih iznimno vrijednih nekretnina. Dubravko Grakalić za Index.

Dubravko Grakalić radnička odmarališta

Od bolnice do horora, pa do školskih klupa – hrvatska verzija Hogwarts expressa

Propadao desetljećima, sad bi mogao odgajati tisuću klinaca: stari vojni kompleks u Vlaškoj postaje škola

Stara vojna bolnica u Vlaškoj, nekad središte zdravstvene skrbi, a potom ruševina i utočište beskućnika i narkomana, napokon bi mogla doživjeti obnovu – u njezinim zgradama planira se otvorenje škola za više od tisuću učenika. Kompleks datira iz 19. stoljeća, a kroz povijest je bio ključan za razvoj četvrti. Nakon desetljeća zapuštenosti, zgrada s bogatom i turbulentnom prošlošću ima priliku postati mjesto znanja i napretka, umjesto kriminala i propadanja. Dakle, nakon 23 godine političarskog planiranja, djelomičnog preuređenja i propadanja, palača horora u središtu Zagreba trebala bi postati centar glazbenih umjetnosti. Index

Dubravko Grakalić škola Zagreb

A mali Jankić i dalje stoji

Mesna industrija Sljeme, svojedobno najveća svinjogojska farma na svijetu, danas je simbol ekonomske propasti

Ukupno devastirani prostor zauzima oko 15 hektara u Sesvetama, objekte obilaze entuzijasti koje zanima industrijska baština, dok gradski planovi navode kako bi se jednog dana cijeli prostor trebao urediti, urbanizirati ili ozeleniti. Sljeme je propalo u pretvorbi i privatizaciji, koruptivnom ekonomskom modelu korištenom devedesetih godina prošlog stoljeća. O tome svjedoče devastirani ostaci dva glavna pogona bivše tvornice koji su u vlasništvu grada Zagreba, dok su na trećem dijelu sagrađeni Bandićevi stanovi. Pokrenuta 1898. godine, prvo kao Gospodarstvena tvornica mesnate robe i masti, a zatim kao tvronica Rabus počela se širiti 30-ih godina prošlog stoljeća. U 50-ima je postala najveći izvoznik mesnih proizvoda u Jugoslaviji, da bi 90-ih krenula putem propasti. Proizvodnja se ugasila prije 10 godina, unatoč prosvjedima. Zasad nema preciznog plana što učiniti s ovim zapuštenim prostorom. Index

Dubravko Grakalić farme PIK Sljeme tvornice

And that's what's all about, folks

Marijana Puljak: Vujnovac bi mogao našim mirovinama kupiti Fortenovu

Puljak upozorava kako bi sredstva mirovinskih fondova mogla završiti u privatizaciji koja će Pavla Vujnovca načiniti, za hrvatske prilike, moćnijim od ruskih oligarha jer će gospodariti velikim brojem privrednih sektora. HDZ planira novim zakonom o obveznim mirovinskim fondovima natjerati mirovinske fondove da pet posto imovine, koja je ustvari naša imovina u vidu mirovinske štednje i danas iznosi milijardu eura, drže u alternativnom investicijom fondu s garancijom države. Problem nastaje u tome da mirovinski fondovi ne bi imali nijednu drugu opciju gdje mogu preusmjeriti pet posto sredstava jer takav fond kao što je Kapitalni fond ne postoji nigdje u EU ili zemljama OECD-a. Jednom kada se ta milijarda eura slije u Kapitalni fond, taj isti Kapitalni fond bi mogao uložiti u naprimjer ENNA grupu koja ide na burzu. ENNA grupa bi zadovoljila kriterije alternativnog investicijskog fonda jer se bavi i obnovljivom energijom. Tada bi Pavao Vujnovac prodajom dijela ENNA grupe Kapitalnom fondu došao do značajnih sredstava kojim bi mogao finiširati kupovinu Fortenove… Index

Dubravko Grakalić ENNA grupa Fortenova Marijana Puljak mirovinski fondovi Pavao Vujnovac

Mlin bez brašna, ali s puno mašte