Perković: Rusija ostaje bez mladih i obrazovanih. Ostaje bez budućnosti - Monitor.hr
29.10.2022. (10:00)

Nepotrebna žrtva

Perković: Rusija ostaje bez mladih i obrazovanih. Ostaje bez budućnosti

Da Rusija i pobijedi u ratu, već je izgubila svoju budućnost. Pitanje je vrijede li do sada okupirani teritoriji koliko vrijede sve obitelji, stručnjaci i mladi koji su napustili Rusiju upravo zbog rata. Pitanje se može postaviti s humanističke, ali i sa striktno ekonomske strane. Čak i ako zanemarimo direktne troškove rata, gubitak skupe vojne opreme, cijenu logistike, troškove mobilizacije, pa i troškove sankcija, vrijede li do sada opustošeni Luhansk i Donjeck te razrušeni Mikolajiv koliko sav ljudski kapital koji je Rusija izgubila? Rusija ima dovoljno sirovina, uključujući ugljen, kojim Luhansk i Donjeck obiluju. Rusija ima dovoljno teritorija, najveća je država na svijetu, te joj ne trebaju dijelovi Ukrajine. Ali Rusiji itekako treba mlado, obrazovano i stručno stanovništvo, bez kojega nema napretka u budućnosti. Tako Rusija ostaje bez budućnosti da bi u sadašnjosti otela nešto čega već ima viška. Index


Slične vijesti

Prekjučer (08:00)

Čak i da hoćeš, ne možeš uspjeti

Perković: U Hrvatskoj se pere novac, zbog toga ju je američka banka stavila na crnu listu

Razlog seže još u 2023., kada je Hrvatska stavljena na “sivu listu” svjetske organizacije za borbu protiv pranja novca. To je dovelo do odluke Mercury, koja nije prava banka, da zbog prijašnjih problema s pranjem novca koji su imali njeni partneri stavi Hrvatsku na svoju “crnu listu”. To sad stvara probleme domaćim IT tvrtkama koje posluju s njima, primjerice Gajšakov CircuitMess. Mercury tehnički nije banka, nego fintech kompanija koja surađuje s drugim bankama iz SAD-a, u kojima otvara račune za svoje klijente. Hrvatska nije jedina država koju je Mercury nedavno stavio na listu zabranjenih. Isto je odlučio za Ukrajinu i Nigeriju. Ranije ove godine je Mercury bio pod istragom američke Federalne korporacija za osiguranje depozita zbog partnerske banke Choice. Hrvatska je otprije na sivoj listi Financial Action Task Force-a (FATF-a), što ukazuje kako ne radimo dovoljno na sprječavanju pranja novca. Index

23.06. (13:00)

Zemlja starih i nemoćnih

Svaki peti Europljanin ima više od 65 godina, Hrvatska među državama s najstarijim stanovništvom

Prema podacima UN-a, 1964. medijalna dob stanovništva Europe, odnosno broj godina života od kojeg točno pola stanovnika ima manje, a pola više godina, iznosila je 29.8 godina. Do početka 90-ih godina prošlog stoljeća narasla je na 34 godine, do početka ovog stoljeća na 37, 2010. prešla je 40 godina, a danas iznosi 42.5 godina. Najveći problem je sve teža održivost mirovinskog sustava, koji se više od sto godina temelji na međugeneracijskoj solidarnosti. Ukupan broj zaposlenih u Europi još nije dosegnuo svoj vrhunac, ali zbog velikog rasta broja starijih stanovnika omjer između radnika i umirovljenika drastično se pogoršao. Rast zdravstvenih troškova dodatno će opteretiti društvo, a zabrinjavajuć je podatak kako nijedna zemlja svijeta nije dugoročno doskočila tom problemu. Index

09.06. (12:00)

Sad mi je žao što se i ja nisam kandidirao...

Što čeka EU zastupnike: Plaća od 10.000 eura, mirovina od 1750 eura, dnevnice, besplatan službeni auto, naknada od 20.150 eura…

Bruto plaća zastupnika u EU parlamentu iznosi 10.075 eura mjesečno, tj. oko 7850 eura neto. Uz to svaki zastupnik ima pravo na 4950 eura mjesečno za plaćanje troškova ureda u matičnoj državi. Za svaki dan koji zastupnik provede u Europskom parlamentu mu se isplaćuje 350 eura dnevnice za troškove smještaja, prehrane i druge troškove. Korištenje automobila je besplatno. Pozamašni su i putni troškovi. Tu su i osigurane (dodatne) mirovine: u iznosu od 3.5 posto svoje plaće za svaku punu godinu na dužnosti i jednu dvanaestinu za svaki sljedeći puni mjesec. Za razliku od zastupnika u našem Saboru, gdje su plaće i beneficije odlične za naš standard, ali daleko manje nego u EU parlamentu. Index

11.05. (10:00)

Htjela je probati pa što bude

Perković: Modna kolumnistica u upravi Varteksa koja je nudila 50 eura radnicima da ne štrajkaju nikada nije ni bila u Varaždinu

Ne treba krivnju za propast Varteksa tražiti u gospođi Bošnjak jer je došla na poziciju jedine članice Uprave tek kada je bilo jasno da je Varteks u ogromnim problemima (Lider). Prema tvrdnjama radnika, čak nije ni dolazila na posao u Varaždin, pa je vjerojatno bila neka vrsta člana Uprave koji vodi kompaniju sa 100 godina povijesti i 700 zaposlenih od kuće. Rad na daljinu, zadnji krik poslovne mode 21. stoljeća. Mogla je to biti lijepa priča o poslovnom uspjehu. Ukazala joj se prilika dok je pila kavu s prijateljicom da postane (jedina) članica Uprave kompanije s nekoliko stotina radnika i stoljetnom tradicijom, osjetila je poziv da upotrebom dizajnerskog znanja stečenog na de facto srednjoškolskom institutu spasi kompaniju od propasti i još je sve to radila volonterski. Samo što Varteks više nitko ne može spasiti, bar ne bez ulaganja od nekoliko desetaka ili stotina milijuna eura. Branimir Perković za Index.

25.04. (09:00)

A zato se svi odjednom guraju tamo...

Perković: Zastupnici u Europskom parlamentu imaju 10 tisuća eura bruto plaću, dnevnice, besplatni službeni auto…

Bruto plaća zastupnika u EU parlamentu iznosi 10.075 eura mjesečno, tj. oko 7850 eura neto. To se financira iz proračuna Parlamenta, tj. proračuna EU. Uz to svaki zastupnik ima pravo na 4950 eura mjesečno za plaćanje troškova ureda u matičnoj državi, što se odnosi na troškove najma, opremanja i zaposlenih u tom uredu. Putni troškovi su također pozamašni. Pokrivaju se troškovi službenog puta do određene razine prema prijeđenim kilometrima. Za povratni put iz Bruxellesa u Zagreb imaju pravo na nadoknadu troškova od 343 eura. Troškove cestarine, prtljage i rezervacije također plaća EU zasebno. Nakon što uđu u EU parlament, zastupnici se više ne trebaju bojati ni za mirovine jer imaju pravo na dodatnu mirovinu (uz standardnu, koju su već zaradili u matičnoj državi) u iznosu od 3.5 posto svoje plaće za svaku punu godinu na dužnosti. Branimir Perković za Index.

21.04. (13:00)

Što se krije iz reggae ritmova

Rastafarijanizam: jedna od namjlađih religija, nije toliko vezana uz glazbu i uživanje lakih droga

Nastala tek 30-ih godina prošlog stoljeća, temelji se na kršćanstvu, a donekle i na judaizmu. Rastafarijanci prihvaćaju Stari i Novi zavjet, ali ne jedu svinjetinu. Vjeruju u to da su crnci “odabrani narod” i jedan od plemena drevnog Izraela. Boga zovu Jah, što je skraćenica od Jahve. Filozofiju ispravnog života nazivaju “živost” (eng. livity), koja uči da u svemu postoji životna energija, dodijeljena od Boga. Sustav je patrijarhalan i doslovnije se drži religijskih tekstova proizašlih iz kršćanstva i judaizma. Rastafarijanci općenito zapadno društvo smatraju novim Babilonom, a najgore njegove manifestacije su kapitalizam i kolonijalizam. Ono što je za Židove Jeruzalem, to je za rastafarijance Zion, što je također pojam iz Biblije. Za njih je “obećana zemlja” Afrika, točnije Etiopija. Blagdan, koji se obilježava 21. travnja, odnosi se na dan kada je Haile Selasije (Ras Tafari), car Etiopije, posjetio Jamajku 1966. Branimir Perković za Index.

16.04. (09:00)

Brojke ne lažu

Perković: Stvari koje političari ne žele da znate

  • Mirovine su male zbog toga što Hrvati rano idu u mirovinu i imaju malo radnog staža – prosječni umirovljenik u Hrvatskoj ima samo 31 godinu radnog staža, a novi umirovljenici koji su prošle godine ušli u mirovinu imaju 34. Za usporedbu, u Norveškoj, Švedskoj i Danskoj u mirovinu se u prosjeku ide s oko 40 godina radnog staža
  • Malo ljudi radi. Da je radna aktivnost veća, strani radnici bi skoro bili nepotrebni – Da je stopa radne aktivnosti u dobi između 15 i 64 godine u Hrvatskoj viša od trenutnih 69.9 posto i iznosi oko 80 posto kao u Švedskoj, Finskoj, Danskoj, Njemačkoj, Estoniji, Nizozemskoj itd., onda bi u Hrvatskoj bilo zaposleno više od 200 tisuća dodatnih domaćih radnika. Prošle godine je u Hrvatskoj radilo manje od 200 tisuća stranaca
  • Laž koji često plasiraju političari da nešto dobivate besplatno – Ne postoje besplatni udžbenici, ne postoji besplatni javni prijevoz, vrtić, fakultet ili ručak. Sve to netko plaća, a taj netko su porezni obveznici. Isto je i sa subvencijama
  • Porez na nekretnine već postoji, samo se tako ne zove: postoji komunalna naknada, porez na kuće za odmor… može se raspraviti o tome treba li više poreza objediniti u jedan
  • Hrvatska ne uvozi previše, nego premalo – razvijenije države uvoze više od nas, male države moraju uvoziti da bi mogle izvoziti, naša je ekonomija preslaba i relativno zatvorena
  • Strane kompanije nisu “okupirale” Hrvatsku, desetljećima je izbjegavaju
  • Industrija u Hrvatskoj i dalje kolektivno zapošljava puno veći broj radnika nego turizam i ugostiteljstvo

Branimir Perković za Index

18.03. (09:00)

Statistike ne lažu

Perković: Hrvatska je zapravo jedna od rijetkih država EU u kojima stranci više rade od domaćeg stanovništva

Da Hrvati malo rade nije tajna. To pokazuju i ostali podaci, kao postotak ljudi između 15 i 64 godine koji ne radi, ne traži posao i ne školuje se. Svaki peti stanovnik Hrvatske spada u tu kategoriju “neradnika”. Ali gospodarstvo Hrvatske zadnjih godina raste pa treba sve više i više radnika. Unatoč tome što je trenutno na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje oglašeno 29 tisuća slobodnih radnih mjesta, više je od sto tisuća nezaposlenih. Jedan odgovor na to je uvoz strane radne snage. Ako ne žele raditi domaći, unatoč rastu plaća zadnjih godina, radit će stranci.  Branimir Perković za Index.

29.02. (09:00)

Bitno da smo u "klubu tisuću"

Prosječne plaće po županijama: Najveće u Zagrebu, najmanje u Virovitičko-podravskoj

Plaća u Zagrebu u prosjeku je u prosincu iznosila 1370 eura neto, odnosno 179 eura ili 15 posto više od državnog prosjeka. Slijede Zagrebačka županija s prosječnom neto plaćom od 1210 eura, Primorsko-goranska s 1194 eura, Karlovačka s 1167 eura i Krapinsko-zagorska s 1154 eura. Izuzme li se Zagreb, koji jako odskače od državnog prosjeka, razlika između županije s najvećom prosječnom plaćom i one s najmanjom iznosi 160 eura. Plaće rastu, ali još ima više od 100 tisuća nezaposlenih i 26 tisuća korisnika pomoći za nezaposlene. Začuđuje situacija da ima 26.200 korisnika novčane naknade za nezaposlene iako se u ovom trenutku traže radnici za 27 tisuća radnih mjesta. Te neusklađenosti na tržištu rada Hrvatske su interesantne jer i u jeku sezona ukupni broj nezaposlenih teško silazi ispod 100 tisuća. Branimir Perković za Index.

15.02. (23:00)

Ni u mirovini nema mira

Sve više penzionera radi da preživi. Država ih dere porezima

Na mirovine se plaća porez na dohodak kao i na plaće. Zbog lošeg omjera umirovljenika i radnika, 1.35 radnika na 1 umirovljenika, mirovine su jako male i u prosjeku iznose tek 40 posto prosječne plaće. Zbog toga sve više umirovljenika mora raditi da bi imali koliko-toliko normalne životne uvjete, pa i iz plaće i mirovine moraju plaćati porez na dohodak. Iako su oslobođeni plaćanja doprinosa, porez na dohodak je umirovljenicima još uvijek obavezan po istim uvjetima kao radnicima. Umirovljenici Hrvatske su jedni od socijalno najugroženijih skupina u društvu. Trećina ih živi u riziku od siromaštva, što je jedna od najvećih stopa u EU. Mirovine se treba osloboditi obveze plaćanja poreza na dohodak, to će umirovljenicima puno značiti, a nikome neće naštetiti. Više od 28 tisuća umirovljenika je zaposleno na četiri sata, što je nažalost postala nužnost zbog raspadajućeg mirovinskog sustava i katastrofalne demografske slike. U tih 28 tisuća sigurno ima onih kojima se oporezuje i plaća i mirovina. Index