Pet stvari koje trebate kupiti prije nego što Trump povisi carine - Monitor.hr
29.11.2024. (20:00)

Šoping vodič za "Trump-tastičnu" inflaciju

Pet stvari koje trebate kupiti prije nego što Trump povisi carine

  • Veliki kućanski aparati: Hladnjaci, perilice i sušilice mogli bi poskupjeti za oko 20%
  • Laptopi i tableti: Cijene bi mogle skočiti do 45%, što znači dodatnih 200-350 dolara
  • Videoigre i konzole: Mogući rast cijena do 40%, odnosno oko 250 dolara više po konzoli
  • Pametni telefoni: Cijene bi mogle porasti za 26%, dodajući oko 200 dolara
  • Električni bicikli: Već skupi, a carine bi ih dodatno poskupjele

Poslovni


Slične vijesti

26.02. (23:00)

Temu i ostala ekipa

EU uvodi carinu na sve male pakete iz trećih zemalja od srpnja 2026.

Europska unija ukida oslobođenje od carine za male pakete vrijednosti do 150 eura koji stižu iz trećih zemalja. Odluku je službeno potvrdilo Vijeće Europske unije kao odgovor na nagli rast e-trgovine, pri čemu je 2024. u EU ušlo 4,6 milijardi takvih pošiljaka, većinom iz Kine. Od 1. srpnja 2026. do 1. srpnja 2028. naplaćivat će se privremena paušalna carina od tri eura po svakoj različitoj kategoriji artikla u paketu. Nakon uspostave novog carinskog centra, najavljenog od strane Europska komisija, primjenjivat će se redovne carinske tarife. Bug

19.11.2025. (23:00)

Navali narode, još malo pa nestalo

EU ukida izuzeće i uvodi carine na sve jeftine pakete iz Kine već 2026.

EU ubrzava uvođenje carina na sve pošiljke niske vrijednosti već 2026., ukidajući izuzeće za pakete do 150 eura. Cilj je odgovoriti na eksploziju jeftinih pošiljaka iz Kine, kojih je 2024. stiglo 4,6 milijardi, čak 91 % iz Kine. Države članice rade na privremenom sustavu, uz nacionalne mjere poput rumunjske naknade i talijanskog posebnog poreza. Planira se i fiksna EU naknada od 2 eura po paketu iz trećih zemalja, odnosno 0,5 eura za robu skladištenu u EU. Lider

08.08.2025. (12:00)

Kako umiriti Trumpa i ne izgubiti izbore — pitajte Sheinbaum

Meksiko je jedna od rijetkih država koje nisu pogodile carine, ključ je u diplomaciji njihove predsjednice

Meksiko je jedina zemlja koja je uspjela dobiti 90-dnevno produljenje u trgovinskim pregovorima s administracijom Donalda Trumpa. Taj pomak rezultat je višemjesečnog, pažljivo vođenog rada meksičke predsjednice Claudije Sheinbaum, koja je, unatoč nepostojanju osobnog susreta s Trumpom, uspostavila čvrstu i discipliniranu komunikaciju s američkim predsjednikom. Bivši pomoćnik ministra trgovine u Obaminoj administraciji, smatra da je Sheinbaum odradila “majstorski posao”, ističući da ona “nikada ne nasjeda na provokacije” i uvijek “održava hladan pristup.” Sheinbaum je, kažu i američki i meksički dužnosnici, uspjela učiniti nešto što mnogi drugi lideri nisu: istovremeno je udovoljila Trumpovim zahtjevima oko sigurnosti granice i borbe protiv šverca fentanila, a pritom zadržala visoku popularnost kod kuće. Index, tportal

07.08.2025. (10:00)

Putin dobio kavu s izaslanikom, a račun – Indija

Trumpovo carinsko čudo: kaznio Indiju da bi napakostio Putinu

Samo nekoliko sati nakon sastanka svog izaslanika s Putinom, Trump je udvostručio carine Indiji zbog njezine kupnje ruske nafte, ciljajući time ruski ratni budžet. Iako sastanak u Kremlju nije donio napredak, Trump je potezima pokazao da gubi strpljenje s Putinom. Indija najavljuje protumjere, dok Washington priprema nove sankcije – ovaj put i direktno prema Moskvi. Carine Indiji tako postaju prva prava ekonomska kazna Trumpove administracije prema Rusiji, i to dva dana prije najavljenog roka. Index… Carine na uvoz iz nekoliko desetaka zemalja, visoke od 10 do 50 posto, danas su stupile na snagu i stavile na ispit strategiju republikanca za smanjivanje trgovinskog deficita (tportal)

29.07.2025. (12:00)

Kad Trump pritisne gumb za sniženje, Powell traži izlaz iz lifta suverenosti

Vizek: Stvaranjem izravnog pritiska na predsjednika Federalnih rezervi, Trump je Powella praktički doveo pred zid

Paradoksalno, što više Trump inzistira na snižavanju kamata, to manje manevarskog prostora Powell, šef Sustava federalnih rezervi, zapravo ima. Jer ako sada popusti i snizi referentne stope, financijska tržišta to bi lako mogla protumačiti kao znak da Federalne rezerve više nisu neovisne, nego da djeluju pod političkim diktatom Bijele kuće. A gubitak percepcije neovisnosti ozbiljan je problem za svaku središnju banku. No kad je riječ o instituciji koja upravlja globalnom rezervnom valutom, takav gubitak mogao bi imati goleme i dalekosežne posljedice. Pa i sam Milton Friedman, koliko se god zalagao za neovisnost središnjih banaka, nikada nije smatrao da bi one trebale djelovati potpuno izvan demokratskog nadzora. Njegova je vizija bila ona u kojoj političke institucije postavljaju pravila igre, a monetarne ih vlasti provode bez dnevnog političkog uplitanja. No to što se danas traži neka nova ravnoteža između neovisnosti središnje banke i demokratske kontrole u zemlji s najutjecajnijom središnjom bankom na svijetu – nije samo američka stvar. Maruška Vizek za tportal

14.07.2025. (14:00)

Kad Trump kihne, europske ekonomije dobiju upalu bilance

Trumpove carine prijete milijardskim štetama za EU — najgore prolaze Irska i Njemačka

Ako Trump ostvari prijetnju o 30 % carina na europsku robu, Irska, Njemačka i Italija bit će najpogođenije. Irska prednjači zbog farmaceutskih i tehnoloških divova, dok Njemačka ovisi o izvozu automobila i strojeva. Italija i Francuska trpe u prehrambenom i vinskom sektoru. Ukupan EU višak u trgovini sa SAD-om iznosi 235,6 milijardi dolara, a industrije se boje eskalacije carinskog rata. Poslovni

19.05.2025. (10:00)

Art of the deal

Svojim agresivnim pristupom Trump je iznudio promjene u WTO-u

Ukratko: nakon otvorenoga velikog carinskog rata s Kinom, u samo dva dana američki i kineski pregovarači u Ženevi postigli su privremeni sporazum o carinama (s carinskim stopama spuštenima na trideset odnosno deset posto), koji obje strane predstavljaju kao svoju veliku pobjedu. A novog protivnika, koji je ‘gori od Kine’, Trump je pronašao u Europi, odnosno u EU-u. U sjeni te predstave ‘obogaćene’ Trumpovom retorikom, posve netipičnom za međunarodne odnose, ostali su njezin dublji sadržaj i cilj. Nametanjem carinskog rata Kini, zatim brzim postizanjem sporazuma poslana je u povijest Svjetska trgovačka organizacija. Da je potaknuo ‘reformiranje i repozicioniranje’ WTO-a redovitim putom, to bi trajalo godinama, s upitnim ishodom. Svojim agresivnim pristupom Trump je iznudio prilagodbe i promjene. Višnja Starešina za Lider

13.05.2025. (10:00)

Ni Europa više nije utočište za 2 eura vrijedne čarape

Temu i Shein pod carinskom paljbom: Kraj jeftine kineske šoping-bajke?

Donald Trump ukinuo je carinsku olakšicu za robu ispod 800 dolara, čime je presjekao glavni izvor zarade platformi Temu i Shein u SAD-u. Dok se očekuje skupi zaokret prema Europi, EU i dalje zadržava prag od 150 eura, iako 91% niskovrijednih pošiljki dolazi iz Kine. Zabrinutost raste zbog sigurnosti proizvoda, PDV prijevara i nelojalne konkurencije. Europska komisija najavljuje reforme, ali tek od 2027. — dotad Temu i Shein možda već preplave tržište. Francuska kreće sama s nadzorom i novim naknadama. DW

06.05.2025. (01:00)

Tarife, trgovina i Tarantino – nitko nije pošteđen

Trgovinski rat SAD-a i Kine izaziva globalnu nesigurnost i carine na – filmove

Globalna ekonomska nesigurnost raste zbog trgovinskih napetosti SAD-a i Kine, iako tržišta očekuju smirivanje situacije. Kompanije revidiraju planove, dolazi do otpuštanja, a manji e-trgovci teško opstaju. Trump najavljuje nove carine, uključujući 100 % na strane filmove, želeći vratiti filmsku produkciju u SAD. Ekonomski pokazatelji padaju, posebno u Kini i UK-u, a Indija postaje privremena alternativa kineskoj proizvodnji. Trgovinski rat mijenja globalne tokove, a jedina moguća “pozitiva” je pritisak na inflaciju, što bi moglo otvoriti vrata nižim kamatnim stopama. Sve to stvara klimu zabrinutosti i nesigurnosti uoči mogućih reformi. Lider

02.05.2025. (00:00)

Trump šamara, brodovi se ne odazivaju

Carinski rat s mirisom nestašica: brodovi staju, cijene rastu

Nakon drastičnih carina koje su SAD i Kina međusobno uvele, plovidba teretnih brodova između dviju zemalja drastično je pala, što bi moglo dovesti do nestašica i inflacije. Posljednji brodovi bez novih nameta već su na putu, dok novi dolaze pod znatno skupljim uvjetima. Uvoz iz Kine bi mogao pasti i do 80 %, što ugrožava lance opskrbe, posebice za elektroniku i mikročipove. Tvrtke premještaju proizvodnju u druge azijske zemlje, ali zamjena neće biti brza. Američki potrošači i logistika već osjećaju posljedice, a situacija podsjeća na ekonomski šok iz doba pandemije. tportal