Pet životinja koje nestaju zbog luksuza, ljudske pohlepe i krivolova - Monitor.hr
20.12.2025. (12:00)

Kad statusni simbol ima zube, rog ili perje

Pet životinja koje nestaju zbog luksuza, ljudske pohlepe i krivolova

Mnoge životinjske vrste izumiru ne samo zbog klimatskih promjena, nego i zbog ljudske pohlepe. Slonovi se masovno ubijaju zbog bjelokosti, tigrovi zbog krzna i pseudo-lijekova, a nosorozi zbog rogova, što je sjevernog bijelog nosoroga svelo na samo dva primjerka. Pangolini su najkrijumčareniji sisavci na svijetu zbog ljuski i kože. Afrički sivi papagaji stradavaju zbog potražnje za egzotičnim kućnim ljubimcima, pri čemu mnogi uginu već tijekom hvatanja i transporta. Index


Slične vijesti

09.09.2025. (22:00)

Leteći čistači rade besplatno, ali birokracija im ne da da jedu

U svijetu 75 % strvinara prijeti izumiranje, no u Hrvatskoj populacija bjeloglavog supa raste

Na Kvarneru i Učki zabilježeno je 156 parova, a prvi put uspješno gniježđenje i na istarskoj obali. Posebnost im je gniježđenje iznad mora, ali buka brodova ugrožava mlade ptice, pa ih spašavaju stručnjaci i volonteri. Glavne prijetnje globalno su trovanja, infrastruktura i nedostatak hrane. U Biomu naglašavaju da supovi pružaju ključnu “higijeničarsku” uslugu prirodi, a dugoročno rješenje je povećanje prirodno dostupne hrane kroz ekstenzivni uzgoj ovaca. Klikaj

29.03.2025. (19:00)

Još malo pa nestalo!

AI predviđa: do 2050. godine bez polarnih medvjeda, tigrova i pingvina

Prema Izvješću WWF-a, populacije divljih vrsta smanjile su se za 73% u posljednjih 50 godina, a najugroženiji su slatkovodni ekosustavi. AI softver Gemini predviđa da će do 2050. izumrijeti polarni medvjedi, gorile, sumatranski tigrovi, kalifornijske morske svinje i carski pingvini. Glavni uzroci su klimatske promjene, gubitak staništa i krivolov. Novozelandske papige ugrožene su uvezenim grabežljivcima, dok su divovske kornjače i panamska zlatna žaba pred nestankom zbog gljivica i uništavanja okoliša. Znanstvenici upozoravaju da su hitni ekološki potezi nužni kako bi se spriječilo masovno izumiranje. Green

01.11.2024. (13:00)

Populacija ježeva u drastičnom padu, uvršten na popis ugroženih životinja

Populacija zapadnoeuropskog ježa u dramatičnom je padu u mnogim europskim zemljama. Simpatična životinjica, vrlo korisna za naš ekosustav, a koju možemo vidjeti i po našim dvorištima, parkovima i šumama, našla se među “gotovo ugroženim” vrstama. Kao glavna prijetnja populaciji ježeva, navodi se gubitak staništa zbog širenja urbanih sredina i prometnica. Također, u ruralnim dijelovima ozbiljno ih ugrožava upotreba pesticide, kao i robotske kosilice kojima se održavaju travnjaci i vrtovi. Budući da u svome relativno kratkom životu, tri do 10 godina, ženka jednom godišnje na svijet donese troje do pet mladih, u ovako ugrožavajućim okolnostima nje dovoljno za održavanje ili povećanje populacije ježeva. Mnogi ugibaju tijekom zimskog sna, budući da ne mogu pronaći adekvatno mjesto gdje mogu preživjeti zimu. Green

29.10.2024. (20:00)

Prije nego nas zvijeri pročitaju kao knjigu

Umjetna inteligencija predvidjela koje će divlje vrste nestati do 2050. godine

Prema izvješću WWF-a, populacije divljih vrsta su od 1970. do 2020. pale za čak 73%, s najvećim padom u slatkovodnim ekosustavima. Glavni uzroci su gubitak staništa, klimatske promjene i ljudska aktivnost. AI softver Gemini predviđa da će vrste poput polarnih medvjeda, gorila i sumatranskih tigrova nestati do 2050. godine. Popis ugroženih uključuje i kalifornijske morske svinje, carske pingvine te galapagoške divovske kornjače. Napori za očuvanje prirode nužni su kako bismo spriječili daljnje izumiranje i očuvali bioraznolikost. Green

08.05.2024. (21:00)

"Klimatske promjene događaju se prebrzo da bi ih evolucija sustigla"

Globalni oceani suočavaju se s nezapamćenim viškom topline, što izaziva alarm u znanstvenoj zajednici i potiče brigu o budućnosti morskih ekosustava

Analize BBC-ja pokazuju da su temperature oceana bile na rekordnim razinama svaki dan prošle godine, s gotovo 50 dana zaredom obaranja rekorda. Klimatske promjene i fenomen El Nino glavni su krivci, što ima ozbiljne posljedice poput masovnog izbjeljivanja koralja i ugrožavanja vrsta poput carskih pingvina. Znanstvenici upozoravaju da se ovo povećanje temperature ne smije ignorirati te da zahtijeva hitne akcije kako bi se smanjile emisije i ublažile posljedice globalnog zagrijavanja na oceane. (Index)

29.10.2023. (17:00)

Sačuvajmo nešto za buduće naraštaje

Hrvatska ima 35 autohtonih pasmina domaćih životinja, neke su visoko ugrožene

Preko boškarina, buše, ličke pramenke, hrvatske bijele koze do hrvatskih hladnokrvnjaka, magaraca, ali i dalmatinskog bušaka (konj), koji je u fazi priznavanja, te više vrsta pasa, od kojih izdvajamo hrvatskog ovčara. Sve se to moglo vidjeti na edukativnoj izložbi hrvatskih autohtonih pasmina pod nazivom Farmica na Veterinarskom fakultetu. Na toj crnoj listi i dalje je autohtoni međimurski konj, čiji se broj već godinama kreće oko samo 30-ak živućih jedinki, ali on je ujedno i najstarija izvorna hrvatska konja koja se spominje u gotovo svim hipološkim leksikonima i atlasima svijeta. Agroklub

12.10.2023. (19:00)

Drž'te se, vi slatki mali

Ostalo ih je samo 10-ak: Najmanjem morskom sisavcu prijeti izumiranje

Samo u vodama Meksičkog zaljeva živi najmanji morski sisavac na svijetu – vaquitas iz roda dupina. Unatrag deset godina populacija ovoga dupina smanjila se sa 567 jedinki na samo 10-ak. Međunarodna komisija za kitolov (IWC) objavila je kako je ovo prvi znak i upozorenje da bi ova rijetka životinja mogla potpuno izumrijeti. Dupini vaquite, najviše narastu do veličine od 1,2 do 1,5 metara, a zapliću se i ugibaju u ribarskim mrežama koje su postavljene vertikalno u moru. Ove mreže najčešće koriste krijumčari za lov na totoabu, ugroženu ribu koja je cijenjena zbog svojeg plivaćeg mjehura i prodaje se na crnom tržištu. Iz Komisije su naglasili kako još ima nade za ovu ugroženu vrstu jer je nedavno primijećena i beba dupin, što znači da su preostale jedinke zdrave i da se razmnožavaju. Green

04.10.2022. (15:00)

Buć, buć

U Jadranu živi 60 vrsta morskih pasa i raža, a čak 70 posto ih je ugroženo. Samo četiri vrste imaju relativno veće populacije

<p>Modrulj (Prionace glauca)</p>

U Jadran povremeno zalazi ili u njemu stalno živi 60 vrsta morskih pasa i raža, a čak 70 posto jadranskih vrsta je ugroženo. Rad su u jednom od najprestižnijih svjetskih znanstvenih časopisa za morsku biologiju “Fishes” objavili stručnjaci za morske pse i raže Alen Soldo s Odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu i Lovrenc Lipej sa slovenskog Nacionalnog biološkog instituta. Od tog broja 33 su vrste morskih pasa, 26 je vrsta ražolikih riba te jedna vrsta morskog štakora. 33 vrste su vrlo rijetke u Jadranu, osam ih se povremeno pojavljuje, 15 vrsta se vode kao uobičajene. Samo za četiri vrste u Jadranu utvrđeno je da imaju relativno veće populacije i to za mačke bljedicu i mrkulju, psa čukova i ražu modropjegu. More.slobodna

13.02.2022. (07:00)

Loše vijesti iz Australije: Koale se od sada nalaze na popisu ugroženih vrsta

06.06.2021. (14:30)

Samo su se skrivale

Pronađene su dvije vrste životinja za koje se vjerovalo da su izumrle

Prošli su tjedan uočene čak dvije vrste životinja za koje se vjerovalo da više ne postoje. Na Galapagosu je tako viđena kornjača čije se zadnje pojavljivanje bilježi 1909. godine, dok je na Argentini viđena golema riječna vidra kakva se nije vidjela od 1980-ih. Doduše, kornjača je otkrivena još prije 2019. godine, no tek je sad potvrđeno da se radi o davno nestaloj vrsti kojoj sad traže parnjaka s nadom kako bi se razmnožila (Guardian). Za pojavu vidre pak postoje dvije moguće teorije, od kojih je jedna da se radi o sličnoj populaciji koja je doplivala iz Paragvajskog kanala, dok je druga ta da je u Argentini ostao živjeti neotkriveni dio populacije. Green