Picula: Dok se Milanović i Plenković loptaju oko toga tko je veći Rus, Charles Michel jede ćevape - Monitor.hr
27.05.2022. (17:00)

Folklorna diplomacija

Picula: Dok se Milanović i Plenković loptaju oko toga tko je veći Rus, Charles Michel jede ćevape

Ukratko, niti je Milanović na bilo koji način usporio finsko i švedsko priključivanje NATO-u, niti su njegovu inicijativu podržali barem oni za koje se u Bosni i Hercegovini formalno zalaže. Kao jedna od najmnogoljudnijih i vojno najopremljenijih članica NATO-a, Turska, u odnosu na Hrvatsku, može makar privremeno zakomplicirati očekivano širenje Saveza. S druge strane ni premijer Plenković nije uspio na diplomatski način, ne ucjenama, utjecati na promjenu izbornih pravila u susjednoj državi.  Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, kojega Plenković osobito simpatizira, na svojoj je recentnoj balkanskoj diplomatsko-gastronomskoj turneji u Beogradu i Sarajevu više vremena potrošio na degustiranje ćevapa nego na konkretne dogovore. Uostalom, i sam je svoje beogradsko-sarajevske dane nazvao ‘ćevapi-diplomacijom’. Boško Picula za Tportal.


Slične vijesti

Ponedjeljak (18:00)

I dalje bez kormilara

Picula: SDP je stranka dugoročnih poraza koja ni ne zna okupiti birače nakon zadnje pobjede

SDP, kao i glavnina europskih stranaka socijaldemokratskog i socijalističkog predznaka, ima generalni problem da se nakon inauguracije Trećeg puta, čiji su vodeći predstavnici na prijelazu stoljeća bili Tony Blair i Gerhard Schröder, ne uspijeva snaći u potpuno drukčijim ekonomskim, socijalnim i identitetskim prilikama u Europi i svijetu u posljednja dva desetljeća. S jedne strane njihovo se biračko tijelo, koje je nekoć glasalo za ofanzivnije socijalne politike, sve više obraća desnom populizmu kao pogrešno percipiranom zaštitniku osiromašene većine u odnosu na elitu. S druge strane, njihova većinom liderska potkapacitiranost, uključujući hrvatski slučaj, potvrđuje da svaka od tih stranaka koja ispunjava svoju ulogu maksimiziranja glasova birača da bi na vlasti provodila vlastite politike ni unutar sebe ne zna unovačiti i izabrati političare za nacionalnu vlast. Boško Picula za tportal

26.08. (20:00)

Kompromisni pokret

Picula: Ovakvom Domovinskom pokretu ne trebaju politički suparnici, sve će sami razriješiti

Ukratko, vodeći ljudi Domovinskog pokreta, iz različitih pravaca, optužuju se za služenje u JNA, izbjegavanje sudjelovanja u Domovinskom ratu, malverzacije novcem te za suspektnu imovinu i način njezina stjecanja. Da u Hrvatskoj netko ima volje prikupiti dovoljno podataka za humorističnu televizijsku seriju u žanru političke parodije, kakve se desetljećima na sjajan način realiziraju u Velikoj Britaniji, Domovinski pokret – sa i bez Škore – bio bi mu nepresušno vrelo nadahnuća. Milo naše. Za više sezona. Boško Picula za tportal

19.08. (15:00)

Dvojac bez kormilara

Picula: Kako su superjunaci Deadpool i Wolverine ipak prevladali krizu srednjih godina

Ono nešto što ‘Deadpool i Wolverine’ kao film ima, to su uvijek zahvalne šale na vlastiti račun. Zbog toga Deadpool i može poželjeti Wolverinu dobrodošlicu u Marvelov univerzum u trenutku kada je cijeli serijal djelovao bez svježih ideja i likova, na najnižoj točki prihvaćenosti. Na njoj su mu isključivo najodaniji obožavatelji davali priliku za još jedan nastavak s nizom već viđenih elemenata. Ovo je i film o krizi srednjih godina u kojima se nalaze i naslovni likovi, i njihovi interpreti te je traženje novog identiteta kao pokretača u životu usred životnog malodušja onaj slojevitiji dio zapleta u kojem će se prepoznati dio gledatelja koji sada već desetljećima prati Marvelove superjunake na filmu. Za mlađu publiku film nudi više nego dovoljno vratolomne akcije i lucidno upakiranog bezobrazluka kao otpora kanonima, a za onu nešto stariju – koja možda i iz navike gleda ovaj podžanr – dovoljno cinizma kao odmaka od svega. Film recenzira Boško Picula za tportal.

15.08. (12:00)

I dalje smo u Drugom svjetskom ratu, ali ovaj put bez partizana...

Picula: Zašto se u Hrvatskoj i dalje vodi Drugi svjetski rat? Zato jer se itekako isplati

I dok i vladajući HDZ i oporbeni SDP osuđuju izvikivanje ustaškog pozdrava ‘Za dom spremni’ te isticanje ustaških simbola što je popratilo nedavni koncert Marka Perkovića Thompsona u Imotskom, politiku i društvo u Hrvatskoj i dalje opterećuje nasljeđe Drugog svjetskog rata. Nerazmrsiv čvor neznanja, manipulirnja i nezamjeranja neprestance će dolaziti na naplatu političarima…

Ono što se moglo čuti u Imotskom, ali i ono što se može čuti drugdje u različitim (ne)prilikama, posljedica je sada već višedesetljetne nebrige vlasti, uglavnom one HDZ-ovske koja je u Hrvatskoj od 1990. do danas gotovo konstanta, kada je riječ o ustavnoj obvezi promicanja antifašističkog konteksta nastanka Republike Hrvatske (iako je sam Tuđman bio protiv toga). Hrvatsku je i 1991. napao jedan modalitet fašizma, odnosno velikodržavlje s velikosrpskom idejom prekrajanja granica sukladno etničkom ekskluzivitetu te brutalnom etničkom čišćenju kao njegovoj operacionalizaciji. Boško Picula za tportal.

20.07. (18:00)

Lider bez pravog oponenta

Picula: Mala zemlja bez velikih promjena – Plenković će uskoro prešišati i Franju Tuđmana

Nakon što je već postao hrvatski političar s najduljim stažem premijera od prvih demokratskih višestranačkih izbora 1990., Andrej Plenković će nakon ponovnog izbora za predsjednika HDZ-a u novom mandatu biti u prigodi postati i političarem s najduljim stažem na čelu stranke čime bi nadmašio i njezina osnivača Franju Tuđmana te Ivu Sanadera. Nakon niza izbornih pobjeda, u stranci nema nikakvih oponenata, dok parlamentarna i izvanparlamentarna oporba sve više djeluje kao nužni ustavni dodatak hrvatskom demokratskom višestranačkom sustavu. Bez ideja, lidera i organizacije kako nakon 2000. i 2011. treći put doći na vlast u zemlji. Jedini oponent mu je predsjednik Milanović.

Hrvatska inačica političke stabilnosti nerijetko je pokazivala znakove osrednjosti, učmalosti i negativne selekcije te ne čudi da je zemlja od potencijalno najperspektivnijih tranzicijskih sredina već godinama po nizu parametara u donjem dijelu Europske unije. Zasad malo što govori da će se u sljedeće četiri godine ovakvo stanje značajnije promijeniti. Za početak svima koji se u Hrvatskoj bave politikom nužno trebaju protukandidati. Boško Picula za tportal

25.03. (17:00)

Predsjednik s ne baš najhrabrijim karakterom

Picula: Teško je u Hrvatskoj naći istinskog izbornog pozitivca

Da je kojim slučajem pri objavi kandidature Milanović odmah dao ostavku na dužnost predsjednika Republike te stao na čelo SDP-ove koalicijske liste u I. izbornoj jedinici, u kojoj se natječu i aktualni predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković te Sandra Benčić ispred stranke Možemo!, u tako kratkom vremenu do izbornog dana Milanović, SDP i bliska im oporba jako bi se približili pobjedi. Svojevrsni šok-moment bio bi ispunjen osobnom i političkom hrabrošću, bez ikakvog kalkuliranja, te bi Milanovićev savez privukao i one nesklone ovakvoj oporbi. To se nije dogodilo ne zato što bi HDZ preko predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića ili nekoga od potpredsjednika preuzeo makar kratkotrajnu dužnost šefa države, nego zbog nespremnosti Milanovića da preuzme potpunu odgovornost i rizik takvog poteza. Boško Picula za tportal.

13.03. (12:00)

Magični broj 76

Picula o izborima: HDZ je i dalje favorit, no pred njima je teži zadatak nego prije četiri godine

Na zadnjim izborima HDZ je postigao najveći uspjeh od devedesetih, osvojivši 66 mandata te 37,26 posto glasova. Pritom HDZ nikad nije ostajao na vlasti nije li na parlamentarnim izborima, također u postocima, osvajao više nego na prethodnim parlamentarnim izborima. Ove bi godine po prvi puta mogao imati manje glasova i svejedno ostati na vlasti. Takvo je što moguće upravo zato što ni u SDP-u i njegovoj koaliciji ni u drugim suparnicima zasad nema dovoljno jakog izazivača koji bi mogao preokrenuti izborni rezultat. Međutim, treba doći do minimalnog broja od 76 zastupnika za većinu u parlamentu, koju je Plenković prije četiri godine skupio vrlo lako. Boško Picula za tportal.

15.01. (17:00)

Inače ne gledam drugima u krevet, ali...

Picula: Izguravanje iz ormara – Kako se Zoran Milanović spustio ispod razine Ladislava Ilčića

Naoko braneći, a zapravo relativizirajući njegov privatni život, predsjednik Republike narušio je ne samo ministrovo, nego bilo čije pravo na privatnost te zašao u novu sferu svoga verbalnog i političkog miljea. Što je sljedeće? I kako bi on reagirao krene li netko, danas-sutra, baviti se njegovim privatnim životom i okolinom? Veselo? Milanović je u ranijoj fazi svoje, blago rečeno, eklektične političke karijere kao političar zatražio da se u njegovu obitelj ne dira. I bio u pravu. Je li i Habijan član nečije obitelji i imaju li i on i njegova obitelj pravo na privatnost? Predsjednik očito smatra da o bilo komu može reći bilo što, najčešće tako da našteti političkim suparnicima, konkretno premijeru i svima koje on smatra ljudima Andreja Plenkovića. Pritom ovaj tip obračuna nema baš nikakve veze s političkim idejama, odnosno ideologijom, nego se isključivo radi o privatnim obračunima, vrlo često s osobnim i javno nebitnim temama. Boško Picula za tportal.

06.01. (21:00)

Vladajući nisu toliko jaki koliko je oporba slaba

Picula: Političke karijere na nikad neizvjesnijem izbornom testu: Koje će ograde pasti 2024.?

Hoće li Plenković i završetak 2024. dočekati u Banskim dvorima ili će na Trgu svetog Marka postojeće ograde pasti i stvarno i figurativno? Ni u jeku najteže faze Domovinskog rata 1991. Markov trg nije djelovao kao ratna zona, ali iz nekog razloga u mirnodopskoj 2024. – djeluje. Ima nešto metaforično u takvom ograđivanju aktualne vlasti od građana jer se ponekad čini da vlast živi u svom svijetu, a ostatak zemlje u drugom. I, eto, ponovno teze o dvije Hrvatske, jedne ograđene od druge. Pobijedi li HDZ i na parlamentarnim izborima u 2024., možda i ograda nestane s obzirom na to da će vlast i birači razmijeniti svoje povjerenje. No, puno toga ovisi i o oporbi. SDP od 2000. godine nije osvojio manje od 20 posto glasova, no otkako je stranku preuzeo Grbin daleko je od takve podrške. Slabiji su i Možemo! i Most, dok je Domovinski pokret tek nešto slabiji otkako ga je napustio Miroslav Škoro, ponovno se uzdignuvši pdo Penavom. Boško Picula za tportal.

06.12.2023. (13:00)

Tko bi rekao da će na izborima odlučivati svinje

Picula: ‘Hamas na traktorima’ i tko je najviše profitirao od prosvjeda svinjogojaca

Dvotjedni prosvjed hrvatskih poljoprivrednika svinjogojaca zbog načina na koji resorno ministarstvo rješava krizu vezanu uz afričku svinjsku kugu, prilika je za HDZ-ove političke suparnike zdesna, ali i potencijalne koalicijske partnere, steći političke bodove. Ne njih previše, ali sasvim dovoljno za pokoji presudan mandat u Hrvatskom saboru na sljedećim parlamentarnim izborima. HDZ je na zadnjim izborima najviše – po osam mandata – osvojio upravo u slavonskim jedinicama. Na pokoji HDZ-ov mandat računa upravo Domovinski pokret sada s Ivanom Penavom na čelu. I to ne kao na mandate koji bi HDZ-u onemogućili novo sastavljanje Vlade, nego kao na mandate koji će Domovinskom pokretu omogućiti što lakši ulazak u HDZ-ovu Vladu. I dok su ovo možda novi zvjezdani trenuci Domovinskog pokreta kojemu je svaki izboreni mandat na izborima 2024. novi argument za moguću koaliciju s HDZ-om, oporbene stranke lijevo od HDZ-a niti ne pokušavaju dati vlastite prijedloge kako razriješiti krizu s afričkom svinjskom kugom i prosvjedima u Slavoniji, a i šire. Boško Picula za tportal.