Plaće u Hrvatskoj nominalno rastu, ali realno padaju - Monitor.hr
24.10. (22:00)

Svejedno se više troši

Plaće u Hrvatskoj nominalno rastu, ali realno padaju

Predsjednik Vlade Andrej Plenković, predstavljajući u Saboru Godišnje izvješće o radu Vlade, spomenuo je srpanjsku plaću u nominalnom iznosu od 7.576 kuna navodeći kako je u proteklih šest godina „prosječna neto plaća porasla za 34 posto. „Podaci se uvijek mogu prikazati ovako i onako. Primjerice, imate slučaj gdje premijer govori o prosječnoj mjesečnoj neto plaći u srpnju koja je iznosila 7.576 kuna i govori kako je ona rasla u protekli šest godina, iako je izvješće samo za ovu godinu. Međutim, ne spominje da je ta ista plaća pala u realnom iznosu. Dakle, on pred građane stavlja plaću u nominalnom iznosu, a ista ta plaća je realno pala u odnosu na plaću isplaćenu u sedmom mjesecu prošle godine. Zbog čega? Zbog inflacije“, ustvrdila je Mirela Ahmetović, saborska zastupnica SDP-a gostujući u HRT-ovoj emisiji Otvoreno. Faktograf


Slične vijesti

12.09. (14:00)

Tko je danas vidio živjeti od plaće

Plaća više nije ključna za dobivanje kredita, i drugi izvori prihoda ulaze u računicu

Kredit temeljen na kombiniranom dohotku je financijski model koji kreditnu sposobnost osobe izračunava na temelju financijske snage tvrtke u vlasništvu i osobnih primanja odnosno dohotka, te održivosti poslovnog modela tvrtke – stoji u objašnjenju oglasa financijske institucije koja je očito procijenila da im se da ulaziti u takve kreditne avanture jer, kako navode dalje, fizičke osobe koje dižu kredite, a imaju u svom vlasništvu neku tvrtku, itekako imaju otplatni potencijal. Novost je što se na ovaj način u nekim institucijama usavršava način izračunavanja kreditne sposobnosti potencijalnih korisnika kredita. Svaka banka prema svojim pravilima određuje način računanja kreditne sposobnosti. Opće poznata je činjenica da nemali broj građana Hrvatske ostvaruje prihode iz drugih izvora, koji nisu plaća i takvih je golem broj. Lider

09.06. (14:00)

Pa ti prepisuj

Golar Viking: Nije točno da su naše prosječne plaće 778.670 kuna

Splitska tvrtka Golar Viking reagirala je na napise kako su tamo prosječne plaće 778.670 kuna mjesečno (Danica), zatraživši demantij. Točno je da je dvoje zaposleno u uredu, no tvrtka ima još 60-ak zaposlenika, što prosječnu plaću smanjuje na oko 24 tisuće kuna (Danica). Rezultat je to medijske zavrzlame, a urednik dotičnog portala je shvatio da Golar Viking ima samo dva zaposlena. Inače, dotična tvrtka upravlja i održava plutajući LNG terminal na Krku i podružnica je jedne od najvećih svjetskih kompanija u tom biznisu – Golar LNG-a – čije je sjedište na Bermudima, s time da se njome operativno upravlja iz Osla i Londona. Tportal

25.07.2021. (21:30)

Iritirajući nesrazmjer

Bivši menadžer Podravke: Evo zašto su plaće radnika tako male

Nakon što je Katarina Peović u nedavnom istupu ispred koprivničke prehrambene tvrtke objavila pismo radnika koji radi za 2200 kuna mjesečno, stigla je reakcija bivšeg Podravkinog menadžera Zdravka Dimača, koju je objavila Danica.hr. Ovakve reakcije opravdane su i česte, pogotovo ih i dalje treba očekivati od strane mladih slobodnomislećih ljudi. Situacija je dublja i seže sve do samog početka ovog stoljeća. Sve proizlazi iz niske produktivnosti i stalnog pritiska za konkurentnost cijena Podravkinih proizvoda. Podravka po zaposlenom danas ostvaruje jedva 700.000 kuna prihoda po zaposlenom dok recimo vrlo slična Atlantic grupa u istoj Hrvatskoj i s radom gotovo na istim tržištima ostvaruje približno 1,2 milijuna kuna. E sada, gdje su ti zaposleni? Svuda po Podravki koja ima visok radni komoditet. Dakle: u administraciji, prekobrojnim službama pa i u proizvodnji. Kako Uprava riješava tu situaciju? Jednostavno tako da određenim strukturama zaposlenih daje niska primanja, time pegla trošak zaposlenih u COGS-u i na taj način se bori za konkurentnost proizvoda.

12.07.2021. (00:00)

Manje se kupuje, ali su cijene veće

Ekonomski institut: Za godišnju plaću u Zagrebu se može kupiti 6.8 kvadrata stana

Iz Ekonomskog instituta objavili su analizu tržišta nekretnina u prethodnoj godini. Lani je vlasnika promijenilo oko 103 tisuće nekretnina, sedam tisuća manje nego godinu dana prije, ali njihova je ukupna vrijednost bila viša od onih prodanih u pretpandemijskoj godini. Prema broju kupoprodajnih transakcija izdvaja se Grad Zagreb, iza kojeg slijede urbana središta u priobalju Splita, Zadar i Rijeka te Osijek u kontinentalnom dijelu zemlje. Zanimljivo je da su u ovu skupinu ušla i njihova susjedna područja poput općine Viškovo u blizini Rijeke te grada Solina u blizini Splita. Riječ je o lokalnim jedinicama čija je prednost blizina većeg grada i povoljnije cijene nekretnina. U Zagrebu je indeks priuštivosti 14.6 i prema njemu Zagrepčani su za prosječni godišnji dohodak mogli kupiti 6.8 m​2. Po udjelu cijena u plaćama, najlakše je do stana u Novom Marofu, gdje indeks priuštivosti iznosi 1.7, a slijede Gračac, Plitvička Jezera i Strahoninec. Index

08.04.2021. (13:30)

Gdje treba potpisati?!

Sindikat: Za dostojanstveni život treba plaća od – 10.433 kune

Hrvatski Novi sindikat predstavio je metodologiju, koju su europski sindikalci izrađivali šest godina, a po kojoj bi se umjesto minimalne plaće uvela “dostojanstvena plaća”. Iznos nije jednak u svim europskim državama pa bi u Hrvatskoj ta dostojanstvena plaća trebala iznositi 1.377 eura, odnosno 10.433 kune. U računicu ulaze stan, režije, hrana, školovanje, odjeća, obuća, pristup zdravstvu, prometu, godišnji odmor i nešto štednje. Slobodna

09.03.2021. (09:55)

Analiza podataka prikupljenih u 162 zemlje od 1,6 milijuna ispitanika povezuje visinu primanja sa samopouzdanjem i osjećajem ponosa

05.07.2020. (21:30)

Tako lijepu državu treba održavati!?!

Na svakih 100 kuna plaće država uzme 40 kuna

S prosječnih 40,2 posto poreza i doprinosa, koliko, u pravilu, od mjesečnog primanja radnika ide državi na ime poreza i doprinosa, iznad je prosjeka OECD-a, skupine najrazvijenijih zemalja svijeta, i nalazi se u rangu znatno bogatijih europskih zemalja.

17.10.2019. (09:30)

Ja+0=

Plaća u javnom sektoru raste za 500 kuna, u privatnom za – 50 kuna

Povećanje plaća u javnom sektoru za 6,12 posto, kako je najavio Plenković, znači da će administratorima po ministarstvima, tajnicama i pravnicima u bolnicama, računovođama u školama, doktorima i učiteljima plaća narasti za u prosjeku 500-tinjak kuna, što će državnom proračunu stvoriti novih 1,8 milijardu kuna troška svake godine od 2021. Vladina odluka o dizanju razine osobnog odbitka s 3.800 na 4.000 kuna znači da će radnicima u privatnom sektoru plaća porasti za 48 kuna. Večernji

09.05.2019. (10:30)

Što želimo svima

50 tisuća zaposlenih ima plaću preko 12.000 kuna

590 tisuća, odnosno dvije trećine radnika zaposlenih u pravnim osobama u lanjskom je ožujku imalo plaću nižu od prosjeka (6.253 kuna), od čega je plaću manju od 3.200 kuna primilo više od 77.500 zaposlenih. S druge strane su oni s neto plaćom većom od 12.000 kuna kojih je bilo 50 tisuća, odnosno 5,3%, a dodatnih 38.740 radnika primilo je plaću od između 10.001 i 12.000 kuna. T-Portal