Premijer Andrej Plenković hrvatskim je građanima čestitao Dan antifašističke borbe, podsjetivši na to da je pobjeda nad fašizmom značajno odredila budućnost suvremene Europe. Plenković se tako prisjetio da je na temeljima antifašizma izgrađena današnja moderna i demokratska Hrvatska te iskazao zahvalnost onima koji su dali svoje živote u borbi za slobodu. N1
“Ja sam u skoro deset godina puno puta sastavljao liste, ali sam pazio da ljude ne ‘stavljam’, nego da ih predlažem prema nekakvim kriterijima, stažu, zaslugama i radu… Sve navedeno nebitno je i blijedi u srazu s cinizmom i prijezirom prema demokratskim normama kojima pršti Premijerova podsviješću bremenita doskočica. Otprilike – pazi koga STAVLJAŠ na liste, jer ću ti sve to pokupovati preko ‘off shore’ koalicijske hobotnice koja neumorno dela 365 dana u godini. Stvarno?”, poručio Milanović na Facebooku nakon što mu je Plenkoviću rekao da treba paziti koga se stavlja na liste.
Slažem se s Plenkovićem da 'treba paziti koga se STAVLJA na liste'. Recimo – sve one koje mu je, prema njegovom…
Objavljuje Zoran Milanović u Petak, 16. kolovoza 2019.
– Nalazi li se time Hrvatska na putu da se i njome pozabavi EP zbog kršenja načela pravne države?
– Da nije predsjednika vlade Andreja Plenkovića, Hrvatska bi već davno bila označena kao zemlja u kojoj postoji taj problem. Plenković svojom politikom i svojim umjerenim držanjem štiti Hrvatsku od takve ocjene. Ali koliko dugo će on to moći, s obzirom na stanje u društvu i na praksu, veliko je pitanje. Najgore razdoblje je bilo 2014. – 2016. godine, tada je Hrvatska bila najbliža Mađarskoj, Poljskoj ili Turskoj u pogledu uspostavljanja režima u kojem zakoni neće biti iznad vlasti već obrnuto. Sa dolaskom premijera Plenkovića to se u nekom smislu stavilo pod kontrolu – kaže Milorad Pupovac za DW.
“Stanovi i automobili samo su pričin, opsjena, fatamorgana, iluzionistički trik. Ona sumnjivo velika kuća sada bivšeg ministra poljoprivrede u stvarnosti je mnogo manja nego na ekranu. Znate kako je to, čuli ste zacijelo kako televizijska kamera deblja, ženama u prosjeku dodaje dvadeset pet kilograma, a ministarskim kućama i do sto pedeset kvadrata. Nemojte nasjedati glasinama, sve je to novinarski ćiribu-ćiriba, upozorio je Plenković i oštro dodao kako nikome neće dopustiti da njegovoj Vladi lijepi etiketu korupcije” – Ante Tomić, Jutarnji.
Kaže premijer da je mijenjanje ministara imalo tri cilja: nastaviti rad na našem programu, kvalitetno konsolidirati HDZ, pripremiti se angažirano za odgovornost predsjedanja Europskom unijom, “a to je podrazumijevalo i pomlađivanje ljudi koji su na dužnostima. Mislim da se to vidi u sazivu ovoga Sabora. Nije bilo nikad više mladih ljudi”. Pohvalio se i uspjesima vlade: “ostvarujemo suficit, smanjujemo kamate na ono što su bila zaduživanja države, dižemo prosječnu plaću, dižemo minimalnu plaću, dižemo mirovine, turistička sezona je u okvirima protekle, bilježimo gospodarski rast”.
“Fascinantno je s kolikom lakoćom Plenković relativizira i banalizira afera svojih ministara. Ali, pokušajmo zapamtiti: najveći problem ove vlade nisu Plenkovićevi ministri (rade ono što im se dozvoljava), već sam premijer Plenković. Zašto si to dozvoljavamo, zašto dopuštamo da nam to rade? Hoće li izlaz iz ove nemoguće situacije premijer pokušati razriješiti nekakvom »solomonskom« rekonstrukcijom vlade; formalno mora naći zamjenu za ministricu vanjskih poslova Mariju Burić Pejčinović koja od jeseni odlazi na rad u Vijeće Europe, pa onda u paketu »žrtvovati« nekog od ministara?”, pita se Jaroslav Pecnik u Novom listu.
“Još uvijek se nadam da Plenković može postati predsjednik Europske komisije. Jedino takav ishod može ublažiti štetu koju hrvatski premijer svojim potpuno privatnim ponašanjem sprema našim interesima u Europskoj uniji” – piše Milanović na Facebooku. Problem je u tome što Plenković podržava Webera za predsjednika Europske komisije čime, kaže Milanović, Hrvatska riskira sukob s najmoćnijim državama EU (Njemačka, Francuska, Nizozemska, Španjolska itd.), svrstava se u čudnu MANJINSKU grupaciju koja blokira donošenje odluke, riskira i sukob s izglednim budućim šefom EK. Jutarnji …
Ugledni sajt Politico naveo je prednosti i mane devetero kandidata za predsjednika Europske komisije, a među njima su hrvatski premijer i predsjednica. Za Plenkovića kažu da ima diplomatskog iskustva, bio europarlamentarac, odigrao ključnu ulogu u ulasku Hrvatske u EU, voli ga Martin Selmayr, trenutno glavni tajnik Europske komisije, a podržala ga i Angela Merkel. Grabar-Kitarović samim time što je žena osigurala bi spolni balans u vodstvu EU, bila je ministrica vanjskih poslova i u diplomaciji kao i pomoćnica glavnog tajnika NATO-a. I njoj i njemu su minusi to što Hrvatska nije ni u eurozoni ni u Schengenu, a njoj dodatno to što je bliska desnici. Jutarnji…
“Moramo učiniti još i više na preventivnom i na represivnom djelovanju protiv takvih pojava, da se jednostavno neprihvatljivi, primitivni i divljački ispadi zaista oštro sankcioniraju” rekao je premijer danas u napadu na Srbe na Braču. Plenković očekuje od svih tijela da se protiv toga bore agilno i aktivno – “tu naravno mislim i na policiju, pravosuđe koje treba djelovati, ali uopće i na sve društvene aktere i na političke stranke da pridonose klimi koja je susretljivija, a ne koja dijeli i stvara preduvjete da se ovakva neprihvatljiva ponašanja događaju”. Večernji…
Neočekivano imenovanje hrvatskog premijera i predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića za jednog od dvojice pregovarača Europske pučke stranke o raspodjeli čelnih mjesta u institucijama EU nakon europskih izbora dosad je najvidljivija potvrda Plenkovićeva utjecaja i ugleda u Bruxellesu. A kroz tu ulogu Plenković može još povećati svoj osobni i utjecaj Hrvatske u EU u sljedećih pet godina, koliko će vladati ljudi o čijim se imenovanjima sad pregovara.