Po prvi puta u povijesti, danas u iseljeništvu živi više Hrvata nego u Hrvatskoj - Monitor.hr
14.10. (23:00)

Da se svi vrate, bilo bi nas 8 milijuna

Po prvi puta u povijesti, danas u iseljeništvu živi više Hrvata nego u Hrvatskoj

Na konferenciji „Hrvatsko useljeništvo i gospodarski razvoj“ istaknuto je da danas više Hrvata živi izvan Hrvatske nego u njoj – oko pet milijuna prema procjenama. Potpredsjednik Vlade Ivan Anušić poručio je da se povratkom iseljenika Hrvatska može demografski i gospodarski osnažiti, usporedivši potencijal s izraelskim primjerom. Ministar demografije Ivan Šipić najavio je mjere za poticanje povratka i ulaganja, uz isticanje „pozitivnih pomaka“ poput rasta broja rođenih i povratnika. Sudionici su zaključili da Hrvatska mora iseljenicima postati više od destinacije za godišnji – domovina u koju se vraćaju živjeti, a ne samo nostalgično prisjećati. tportal


Slične vijesti

14.11. (07:00)

Kad selo ostane bez djece, ali ima tri ministarstva za rješenje problema

Demografski slom jugoistoka Europe: manje ljudi, više briga

Zemlje jugoistočne Europe bilježe brzi pad stanovništva zbog niskog nataliteta, visoke smrtnosti i iseljavanja mladih. Mediji i političari reagiraju alarmizmom, dok se vlade oslanjaju na financijske poticaje za rađanje, koji se pokazuju neučinkovitima. Istodobno, društvo odbacuje useljavanje, premda je ono ključ rasta u drugim europskim državama. Strukturni problemi poput korupcije, niskih plaća i loših javnih usluga ostaju glavni poticaji odlasku. Bez promjene politike i društvenih stavova, demografski krug starenja i pražnjenja regije nastavit će se produbljivati. Niske stope zaposlenosti ukazuju na velik neiskorišten domaći potencijal radne snage. Vlade bi mogle nastojati i poboljšati ispodprosječni životni vijek, kako bi ljudi dulje i zdravije starjeli – i time dulje radili. DW

05.11. (23:00)

Kad brojke putuju nizbrdo, a nada pliva uzvodno

Šonje: Optimistični potrošači imaju više djece, a inflacija uzrokuje manjak nataliteta

U Hrvatskoj su stope nataliteta i mortaliteta već veoma niske, broj stanovnika ne raste – počeo je dugoročno padati čak i ako ne uzimamo u obzir efekte ratnih zbivanja 1991.-1995. – a prosječni godišnji prirodni priraštaj je negativan. Dugoročne demografske prognoze za Hrvastku oko 2070.-2075. kreću se oko 3 milijuna stanovnika (gotovo milijun manje nego danas) i često se komuniciraju kao gotova stvar. Te prognoze ne treba uzimati olako. Moguće su varijacije od 2,67 do 3,22 milijuna ovisno o fertilitetu, mortalitetu i imigraciji. Dugoročne promjene ovise o gospodarskom rastu, produktivnosti, politikama za mlade roditelje i povratku dijaspore. Socio-ekonomski razvoj može ublažiti negativni trend, no bez rasta produktivnosti i međugeneracijskog altruizma, značajnija stabilizacija stanovništva ostaje izazov. Velimir Šonje za Ekonomski lab

08.09. (21:00)

Malo nas je, al nas ima

Rašeta: Doviđenja, djeco

Rastemo! Državni zavod za statistiku objavio je da smo sredinom prošle godine imali 3.866.233 stanovnika, što je u odnosu na procjenu iz 2023. rast od 0,2 posto, točno onoliko koliko je premijer najavio da će rasti cijene nakon uvođenja eura. Hrvatska danas ima 6.547 duša više. Ali kojih? Čijih? Koje vjere? Koje boje kože? Jedan demograf tvrdi da je populacijska politika pitanje nacionalnog opstanka, a mi tvrdimo da bi uređena država bila korisnija od svih demografskih mjera. Imamo već pet demografskih strategija, a samo jednu populacijsku perspektivu – nestajanje.

Na pitanje novinara radija Deutsche Welle kamo vodi poklič “Ajmo, ajmo ustaše”, filozof Boris Buden odgovorio je sljedeće: “A kamo? U budućnost sigurno ne. Hrvatska nacija nema budućnosti. Izumrijet će do kraja ovog stoljeća. Generacija koja danas arlauče ovaj slogan, među zadnjima je. Znaju sve što je bilo, ali za njih više nitko neće znati.” Boris Rašeta se osvrće na emitirani TV program, za Novosti.

30.08. (13:00)

Prosjek starosti - taman za krizu srednjih godina na razini cijele države

Zavod za statistiku: Hrvatska je početkom srpnja lani imala oko 3,866 milijuna stanovnika

Što je blizu 6000 ljudi više nego prethodine godine. Najveće povećanje ukupnog broja stanovnika ostvarila je Istarska županija, gdje je ostvaren relativni porast od 1,66 posto. Nakon nje slijede Zadarska (1,27 posto) i Zagrebačka županija (1,14 posto). Porast je zabilježen u još sedam županija. Najveći relativni pad broja stanovnika imaju Požeško-slavonska županija (1,51 posto), Virovitičko-podravska (1,27 posto) te Vukovarsko-srijemska (1,15 posto). Nastavio se i trend starenja stanovništva, prosječni stanovnik Hrvatske ima 44,5 godina, što Hrvate svrstava među najstarije nacije u Europi. Morski, Danica

28.07. (21:00)

Karijera da, dječja kolica ne

Procjenjuje se da će do 2030. godine oko 45 posto žena u dobi od 25-44 biti single i bez djece

Iako se to ekonomski slavi jer žene više troše i rade, dugoročne društvene posljedice, poput pada nataliteta i usamljenosti, često se zanemaruju. Kritičari tvrde da moderni ideali potiču kratkoročna zadovoljstva nauštrb obiteljskog života, dok ekonomski sustav profitira na račun potencijalnog društvenog sloma. Medium… problematiku komentiraju i na X-u.

12.07. (18:00)

Računovodstvo života: više uvoza nego prirodne proizvodnje

Migranti u EU nadoknadili prirodni gubitak stanovništva

Stanovništvo Europske unije 2024. dosegnulo je rekordnih 450.4 milijuna, zahvaljujući migracijama koje su četvrtu godinu zaredom nadomjestile prirodni pad. EU od 2012. bilježi više smrti nego rođenja, a prošle godine migracijski priljev od 2.3 milijuna nadoknadio je prirodni gubitak od 1.3 milijuna ljudi. Hrvatska je dobila 12.400 stanovnika. Najveći rast imala je Malta, dok Latvija prednjači u gubitku. Nelegalni prelasci granica pali su za 38 posto, a Unija postrožuje kontrole i ubrzava azilne postupke. Index

10.07. (16:00)

Croatia full of radnih dozvola

Broj stanovnika u Hrvatskoj raste — zahvaljujući stranim radnicima i izbjeglicama

U posljednje dvije godine u zemlji živi preko 23.000 ljudi više. Najviše ih dolazi iz trećih zemalja, žele ostati dugoročno, a mnogi planiraju dovesti i obitelj. No, integracija ide sporo: jezik uči mali broj, a država tek pokušava stvoriti uvjete za njihovo uključivanje. Demograf Tado Jurić upozorava: uskoro će i migranti odlučivati tko vlada Hrvatskom. tportal

30.03. (20:00)

Kad država složi bazu, popis odlazi u mirovinu

Središnji registar stanovništva se digitalizira: kraj popisa, početak nove ere podataka

Hrvatska uvodi Središnji registar stanovništva, jedinstvenu bazu podataka koja će objediniti evidencije o građanima, uključujući podatke o prebivalištu, obrazovanju, zaposlenju i kućanstvima. Registar, kojim će upravljati Porezna uprava, zamijenit će skupi popis stanovništva te omogućiti brže i učinkovitije upravne procese. U potpunosti će zaživjeti 2026., a određena prava definirana popisom iz 2021. vrijedit će do 2033. Ukupni troškovi uvođenja registra iznose 12,8 milijuna eura, što je znatno manje od posljednjeg popisa koji je koštao 23 milijuna eura. Bug

03.03. (17:00)

Depopulacija? Ma kakvi, samo se malo selimo

Za demografsku revitalizaciju države Hrvatska će u ovoj godini izdvojiti gotovo 700 milijuna eura

Time će se financirati subvencije za Hrvate povratnike, njihovo porezno rasterećenje, gradnja stanova za mlade obitelji koje mogu „priuštivim stanovanjem“ do krova nad glavom. Kako zaustaviti depopulaciju analiziraju Korina Kučić i Stjepan Šterc: Šterc naglašava da odlazak mladih nije vezan samo uz financije, već i uz opće nezadovoljstvo društvenom neuređenošću, te smatra da su nužne strateške mjere za poboljšanje kvalitete života. Kučić ističe da je ključno osigurati ne samo priuštivo, već i kvalitetno stanovanje, jer mladi neće ostati u Hrvatskoj ako drugdje mogu imati bolji standard. HRT

26.02. (13:00)

Decentralizacija pod hitno

Demografska slika Hrvatske sve je sumornija, a srednji i mali gradovi rapidno gube stanovništvo

Ako se postojeći trendovi nastave, Hrvatska bi mogla spasti na samo dva velika urbana centra s više od 100.000 stanovnika – Zagreb i Split. Grad Osijek, koji je nekada prelazio tu granicu, nakon popisa stanovništva 2021. godine zabilježio je pad na 96.313 stanovnika, dok se sličan scenarij nazire i za Rijeku, piše Večernji. Nestaje čitav sustav gradova koji su bili nositelji razvoja. Nestaju mali gradići i gradovi srednje veličine diljem velikog prostora i tu se mora nešto učiniti. Tu je i odgovornost županija jer se nameće pitanje što one rade. Županijama treba dati veće ovlasti, ali i veće odgovornosti i shvatiti ih kao velike općine kaže demograf Anđelko Akrap, nadodavši kako bez imigracije nema napretka. tportal