12.07.2019. (20:30)
Rastemo! Državni zavod za statistiku objavio je da smo sredinom prošle godine imali 3.866.233 stanovnika, što je u odnosu na procjenu iz 2023. rast od 0,2 posto, točno onoliko koliko je premijer najavio da će rasti cijene nakon uvođenja eura. Hrvatska danas ima 6.547 duša više. Ali kojih? Čijih? Koje vjere? Koje boje kože? Jedan demograf tvrdi da je populacijska politika pitanje nacionalnog opstanka, a mi tvrdimo da bi uređena država bila korisnija od svih demografskih mjera. Imamo već pet demografskih strategija, a samo jednu populacijsku perspektivu – nestajanje.
Na pitanje novinara radija Deutsche Welle kamo vodi poklič “Ajmo, ajmo ustaše”, filozof Boris Buden odgovorio je sljedeće: “A kamo? U budućnost sigurno ne. Hrvatska nacija nema budućnosti. Izumrijet će do kraja ovog stoljeća. Generacija koja danas arlauče ovaj slogan, među zadnjima je. Znaju sve što je bilo, ali za njih više nitko neće znati.” Boris Rašeta se osvrće na emitirani TV program, za Novosti.
Što je blizu 6000 ljudi više nego prethodine godine. Najveće povećanje ukupnog broja stanovnika ostvarila je Istarska županija, gdje je ostvaren relativni porast od 1,66 posto. Nakon nje slijede Zadarska (1,27 posto) i Zagrebačka županija (1,14 posto). Porast je zabilježen u još sedam županija. Najveći relativni pad broja stanovnika imaju Požeško-slavonska županija (1,51 posto), Virovitičko-podravska (1,27 posto) te Vukovarsko-srijemska (1,15 posto). Nastavio se i trend starenja stanovništva, prosječni stanovnik Hrvatske ima 44,5 godina, što Hrvate svrstava među najstarije nacije u Europi. Morski, Danica
Iako se to ekonomski slavi jer žene više troše i rade, dugoročne društvene posljedice, poput pada nataliteta i usamljenosti, često se zanemaruju. Kritičari tvrde da moderni ideali potiču kratkoročna zadovoljstva nauštrb obiteljskog života, dok ekonomski sustav profitira na račun potencijalnog društvenog sloma. Medium… problematiku komentiraju i na X-u.
Stanovništvo Europske unije 2024. dosegnulo je rekordnih 450.4 milijuna, zahvaljujući migracijama koje su četvrtu godinu zaredom nadomjestile prirodni pad. EU od 2012. bilježi više smrti nego rođenja, a prošle godine migracijski priljev od 2.3 milijuna nadoknadio je prirodni gubitak od 1.3 milijuna ljudi. Hrvatska je dobila 12.400 stanovnika. Najveći rast imala je Malta, dok Latvija prednjači u gubitku. Nelegalni prelasci granica pali su za 38 posto, a Unija postrožuje kontrole i ubrzava azilne postupke. Index
U posljednje dvije godine u zemlji živi preko 23.000 ljudi više. Najviše ih dolazi iz trećih zemalja, žele ostati dugoročno, a mnogi planiraju dovesti i obitelj. No, integracija ide sporo: jezik uči mali broj, a država tek pokušava stvoriti uvjete za njihovo uključivanje. Demograf Tado Jurić upozorava: uskoro će i migranti odlučivati tko vlada Hrvatskom. tportal
Hrvatska uvodi Središnji registar stanovništva, jedinstvenu bazu podataka koja će objediniti evidencije o građanima, uključujući podatke o prebivalištu, obrazovanju, zaposlenju i kućanstvima. Registar, kojim će upravljati Porezna uprava, zamijenit će skupi popis stanovništva te omogućiti brže i učinkovitije upravne procese. U potpunosti će zaživjeti 2026., a određena prava definirana popisom iz 2021. vrijedit će do 2033. Ukupni troškovi uvođenja registra iznose 12,8 milijuna eura, što je znatno manje od posljednjeg popisa koji je koštao 23 milijuna eura. Bug
Time će se financirati subvencije za Hrvate povratnike, njihovo porezno rasterećenje, gradnja stanova za mlade obitelji koje mogu „priuštivim stanovanjem“ do krova nad glavom. Kako zaustaviti depopulaciju analiziraju Korina Kučić i Stjepan Šterc: Šterc naglašava da odlazak mladih nije vezan samo uz financije, već i uz opće nezadovoljstvo društvenom neuređenošću, te smatra da su nužne strateške mjere za poboljšanje kvalitete života. Kučić ističe da je ključno osigurati ne samo priuštivo, već i kvalitetno stanovanje, jer mladi neće ostati u Hrvatskoj ako drugdje mogu imati bolji standard. HRT
Ako se postojeći trendovi nastave, Hrvatska bi mogla spasti na samo dva velika urbana centra s više od 100.000 stanovnika – Zagreb i Split. Grad Osijek, koji je nekada prelazio tu granicu, nakon popisa stanovništva 2021. godine zabilježio je pad na 96.313 stanovnika, dok se sličan scenarij nazire i za Rijeku, piše Večernji. Nestaje čitav sustav gradova koji su bili nositelji razvoja. Nestaju mali gradići i gradovi srednje veličine diljem velikog prostora i tu se mora nešto učiniti. Tu je i odgovornost županija jer se nameće pitanje što one rade. Županijama treba dati veće ovlasti, ali i veće odgovornosti i shvatiti ih kao velike općine kaže demograf Anđelko Akrap, nadodavši kako bez imigracije nema napretka. tportal
Prema njihovoj procjeni, sredinom prošle godine u Hrvatskoj je bilo oko 3,87 milijuna stanovnika, što je otprilike 6000 više nego sredinom 2023. godine i oko 11.000 više nego u istom razdoblju 2022. godine. Rast se u pravilu povezuje s dolaskom velikog broja stranih radnika u Hrvatsku. No, čini se i kako je zaustavljen velik odljev radne snage iz Hrvatske u druge europske zemlje. Na žalost, bijela kuga i dalje hara jer umire osjetno više ljudi nego što ih se rađa. Na to ovog trena državne strukture nemaju odgovor. Danica
I saborska oporba pohvalila je Vladin prijedlog da se od 1. ožujka udvostruči iznos jednokratne naknade za novorođeno dijete, a da limit naknade za roditeljski dopust raste na 3000 eura, ali i poručila da to nije ni cjelovit niti sustavan odgovor na obiteljsku politiku. Univerzalni dječji doplatak ima polovica država članica EU, napomenula je Jelena Miloš (Možemo) te pozvala da se on uvede. Pita i zašto sve naknade ne rastu redovito i ne usklađuju se s troškovima života s obzirom na inflaciju. Index… komentiraju na Forumu