Potonuo još jedan brod s imigrantima - od 700 putnika preživjelih je 30

Sredozemno groblje

Potonuo još jedan brod s imigrantima – od 700 putnika preživjelih je 30

Spasioci iz Malte i Italije u noći na nedjelju pokrenuli su veliku akciju spašavanja nakon što su stigla izvješća o havariji broda u kojem je bilo čak 700 ljudi, najvjerojatnije migranata iz afričkih država koji su se pokušavali domoći boljeg života u Europi. Brod je potonuo u relativnoj blizini talijanskog otoka Lampeduse. Dosad je pronađeno 27 preživjelih. BBC

imigranti

To je grad veličine Splita

Ove godine izdano ukupno 160.176 dozvola za rad, najviše radnika iz BiH, Nepala i Srbije

Od ukupne brojke izdanih radnih dozvola, nešto manje od polovice, njih 76.700, odnosi se na novo zapošljavanje, 64.009 na produljenje postojećih dozvola, dok je 19.467 dozvola izdano za sezonski rad, javlja Jutarnji. Pokraj spomenutih, strani radnci u većoj mjeri dolaze iz Filipina, Indije, Sjeverne Makedonije, Kosova, Bangladeša i Egipta. Najviše dozvola izdano je u PU zagrebačkoj – njih 40.170. Na drugom je mjestu PU istarska s 22.824 izdane dozvole, dok treće mjesto zauzima PU splitsko-dalmatinska s ukupno 16.602 dozvole. Najmanje dozvola izdano je u PU požeško-slavonskoj (639), PU virovitičko-podravskoj (936) i PU bjelovarsko-bilogorskoj (1.309). tportal

dozvola za rad dozvole za strane radnike imigranti strani radnici

Kad ekonomija pita: "A tko će to sve platiti?"

Izbjeglice još na minusu, ali Šveđani vide svjetlo na fiskalnom kraju tunela

Švedski Nacionalni institut za ekonomska istraživanja utvrdio je da izbjeglice trenutno godišnje “koštaju” proračun oko 2500 eura, dok ostali imigranti donose prosječnih 4800 eura prihoda. Analiza od 1983. pokazuje da su izbjeglice cijelo vrijeme bili neto trošak, dok su imigranti općenito tek nedavno postali pozitivni faktor. Glavni razlog za poboljšanje su visokoobrazovani stranci, a nehumanitarni imigranti. Očekuje se da će se i izbjeglice uskoro uključiti na tržište rada i time pridonijeti državnoj blagajni. Index

imigranti izbjeglice strani radnici Švedska

Vratiće se rode, a donijet će i mlade

Šonje i Burić: Hrvatska je prestala gubiti stanovništvo zbog migracija

Hrvatska se trenutačno nalazi u početnoj fazi prijelaza iz zemlje neto emigracije u zemlju neto imigracije. Tome pogoduje nekoliko godina bržeg gospodarskog rasta od prosječnog rasta u EU, koji se događa na razini razvoja koja nije više daleko od 80% europskog prosjeka realnog dohotka po stanovniku. Dodatan razlog je doseljavanje iz ratom pogođene Ukrajine. Ono ne mora biti trajan izvor značajnog doseljavanja iako objašnjava zašto se pozitivan migracijski saldo u Hrvatskoj pojavio i prije dostizanja praga od 80% 2022. i 2023. Na isti način djeluje i privlačnost Jadranske Hrvatske za život. Taj utjecaj je vjerojatno trajan, ali brojčano nije bitan kao doseljavanje iz Ukrajine.

Važan je zaključak da se relativno rana pojava pozitivnog migracijskog salda u Hrvatskoj može objasniti kratkoročnim, a ne fundamentalnim faktorima. Nema nikakvoga jamstva da će Hrvatska u duljem vremenskom razdoblju biti jako privlačna za povratak i doseljavanje iz europskih zemalja. Glavna je poruka da migracije više ne treba promatrati kao agregatni fenomen. Međutim, migracijski saldo može osjetno kolebati oko tog praga razvoja. Trajni prijelaz u fazu neto doseljavanja zahtijeva dostizanje još višeg stupnja razvoja, za što je ključno kvalitetno i međunarodno konkurentno obrazovanje. Velimir Šonje i Ivan Burić za Ekonomski lab.

imigranti Ivan Burić migracije Velimir Šonje

Trbuhom za kruhom

Više od 26.000 izbjeglica ušlo je u Hrvatsku od siječnja 2024. godine, no samo 3,6 posto ih je zatražilo azil

No, dok su migranti vidljivi na ulicama Bosne, jugoistočne Austrije i sjeverne Italije, u Hrvatskoj je doduše sve više i više „stranih radnika“ – ali ne i ljudi iz ratom i krizama pogođenih područja kao što su Afganistan ili Sirija. Ipak, činjenicu da se u Hrvatskoj nalazi popriličan broj migranata ili onih koji samo prolaze njenim teritorijem, dokazuju fotografije onoga što ostavljaju za sobom na planinama i graničnim prijelazima s Italijom i Austrijom, a na što nailaze planinari ili šetači.

Prema izvještajima, hrvatska policija koristi bespilotne letjelice kako bi otkrila migrante prilikom prelaska vanjskih granica EU-a. Prije toga, migranti su morali proći kroz Bosnu, gdje je još uvijek puno mina zaostalih iz rata. To je samo jedna od opasnosti koje prijete migrantima. Humanitarne organizacije, poput „ SOS Balkanroute“ iz Austrije, izvještavaju kako se diljem granica Bosne, Srbije i Hrvatske otkriva sve više i više posmrtnih ostataka nepoznatih ljudi. DW

imigranti migranti

Zatvaramo granice, ali otvaramo radna mjesta

Europa treba radnike, ali mnogi ne želi migrante

Europa se suočava s izazovom nedostatka radne snage dok populacija stari. Iako vlade, posebno krajnje desne, javno naglašavaju ograničavanje migracija, realnost ih tjera da privlače strane radnike. Italija planira zaposliti 10.000 medicinskih sestara iz Indije, Njemačka nudi “karticu mogućnosti” za radnike izvan EU-a, dok nizozemske kompanije traže očuvanje povlastica za strane radnike. Politike su kontradiktorne: javno se zagovara kontrola migracija, dok se privatno otvaraju vrata kvalificiranim radnicima. DW

imigranti migracijska politika strani radnici

Tuđe greške - naša prilika

Njemačkoj su trebala desetljeća da shvati kako demografske i probleme na tržištu rada ne mogu riješiti samo imigranti već i pametna politika

Njemačka je svoje gastarbajtere bila prisiljena uvoziti zbog nagloga gospodarskog uzleta nedugo nakon 2. svjetskog rata, ali i činjenice da je u tom ratu poginulo oko 6,5 milijuna Nijemaca – oko 10 posto prijeratne populacije. Uz golem ekonomski rast naglo se povećavao i broj visokoobrazovanog stanovništva i otvarala su se bolja radna mjesta. Ona su bila rezervirana za Nijemce, a za teške i slabo plaćene, “prljave” poslove više nije bilo domaćih ljudi. Nitko u Njemačkoj u to doba nije ni pomišljao da će pridošli strani radnici trajno ostati – ni Nijemci, a ni sami stranci. I Savezna Republika Njemačka i gastarbajteri pretpostavljali su da će njihov boravak u Njemačkoj biti kratak. Ta pogrešna procjena dovela je do mnogih problema s kojima se Njemačka i danas suočava. Dugoročnu integraciju tadašnji njemački političari nisu planirali niti su osmislili dugoročnu migrantsku politiku. Poslovni

demografija gastarbajteri imigranti

Jedinstvo u različitosti

Gotovo svaki četvrti stanovnik Njemačke je stranog podrijetla

Godina izbjeglica u Passau – DW – 23.12.2015

Udio useljenika prve i druge generacije u ukupnom stanovništvu Savezne Republike Njemačke porastao je s 23 posto u 2021. na 24,3 posto u 2022. Prema Saveznom uredu za statistiku u Wiesbadenu, izbjeglice iz Ukrajine, Sirije i Afganistana posebno su uzrokovale povećanje ovog udjela stanovništva. Udio izravnih useljenika u stanovništvu porastao je za 7,3 posto, brže od broja izravnih potomaka roditelja imigranata rođenih u Njemačkoj, koji je dosegnuo udio od četiri posto. Najnovije brojke pokazuju da je oko tri četvrtine od 20,2 milijuna migranata osobno došlo u Njemačku od 1950. godine. 4,9 milijuna ljudi su izravni potomci tih imigranata. Udio useljenika je nešto veći (24,8 posto) nego useljenica (23,8 posto). S prosječnom dobi od 29,9 godina, oni koji su se doselili nakon 2013. (pri čemu se najviše radi o ljudima iz tzv. izbjegličkog vala ali i useljavanju iz zemalja EU) bili su znatno mlađi od neuseljeničke populacije čija je prosječna starost 47 godina. Deutsche Welle

imigranti Njemačka

Trbuhom za kruhom

Europa ne zna što s izbjeglicama, kojih je sve više

Zbog povećanja broja migranata koji ulaze u EU preko takozvane mediteranske, ali i zapadnobalkanske rute u petak je u Bruxellesu održan hitan sastanak ministara unutarnjih poslova. Broj ilegalnih prelazaka granica EU-a za 77 posto je veći nego lani, a Hrvatska bilježi porast od 145 posto. Načelnik Uprave za granicu MUP-a istaknuo je u ponedjeljak za HRT da su Srbija i BiH uvele potpuno drukčiji vizni režim, što je rezultiralo dolaskom golemog broja državljana zemalja kao što su Burundi, Indija, Kuba i Gvineja Bisau na ovo područje. S tim da odabir ciljane zemlje ponekad ovisi i o krijumčarima koje migranti svojim radom trebaju isplatiti, dodajući da su mnogi od njih u zapadnoeuropskim zemljama žrtve iskorištavanja, praktički ropstva, traffickinga i sličnih kaznenih djela. Nacional

imigranti izbjeglice posao

Što će na ovo reći Giorgia Meloni?

Ekonomski i demografski pokazatelji potvrđuju da Italija ima višestruku korist od imigranata

Italija: Spašeno gotovo 20.000 imigranata | Imigranti Vijesti | Al Jazeera

Zbog drugih gorućih tema poput rata u Ukrajini, energetske krize i ekonomskih nevolja, imigracija trenutno nije centralno pitanje italijanske politike. Tokom predizborne kampanje Meloni, za koju se znalo da pobjeđuje, nije imala ni potrebe da ga akcentira. No, imigracija je uvijek aktuelna tema na ovdašnjoj političkoj sceni, dramatično podijeljenoj na desnicu i ljevicu i po ovom pitanju. Zato je važno govoriti o ovoj temi racionalno i utemeljeno, na bazi demografskih, ekonomskih i socijalnih podataka. A što brojke zapravo kažu i da li su imigranti opasni po italijansko društvo i koliko uistinu koštaju državnu kasu? …Stranci su donijeli u državnu kasu 1,4 milijarde eura više nego što su koštali. Autori studije predviđaju da će u budućnosti ta razlika biti još veća zbog niza okolnosti, ali prije svega zato što se obrađeni podaci odnose na pandemijsku 2020. godinu kada su sveukupni državni izdaci bili puno veći, a prihodi manji. Aljazeera

gospodarstvo imigranti Italija

Podijeli pa vladaj

Segregacija u Švedskoj: “Imigranti i mi živimo u istoj zemlji, ali u posve različitim realnostima”

“Neuspjela integracija imigranata u posljednja dva desetljeća rezultirala je stvaranjem paralelnih društava i nasiljem uličnih bandi”, izjavila je švedska premijerka Magdalena Andersson. Zbog nereda i napada na policiju ona upire prst krivnje na kriminalce; tvrdi da je u Švedskoj omogućeno djelovanje i islamistima i krajnjoj desnici. – Dopušteno je da segregacija ode tako daleko da sada u Švedskoj imamo paralelna društva. Živimo u istoj zemlji, ali u potpuno različitim realnostima, rekla je Andersson. HRT O životu imigranata u podijeljenom švedskom društvu u intervjuu za Jutarnji govori nagrađivani švedski pisac Jonas Hassen Khemiri, sin Šveđanke i Tunižanina. Oba njegova romana Zovem svoju braću i Montecore, jedinstveni tigar pripovijedaju o međusobnim predrasudama i nasilju u švedskom društvu, ali i pozivaju na novu definiciju švedskog identiteta.

imigranti Švedska

Sredozemno groblje