Povratak globalnog policajca: američke intervencije više su stvar kontrole nego energije

To što se obogate, to je usput

Povratak globalnog policajca: američke intervencije više su stvar kontrole nego energije

Američka akcija u Venecueli ponovno je otvorila tezu o „ratovima za naftu“, dodatno potaknutu Trumpovom otvorenom retorikom. Ipak, povijesni primjeri Iraka, Kuvajta i Libije pokazuju da SAD rijetko izravno preuzima naftne resurse. Ključna korist nije vlasništvo nad naftom, nego kontrola političkog i sigurnosnog okvira u kojem se ona proizvodi i distribuira. I u Venecueli je primarni cilj oblikovanje energetskog i geopolitičkog poretka, dok je nafta sredstvo moći, a ne krajnji plijen. Index

nafta SAD SAD i Venecuela

Tko je kome uzeo pumpu?

Nafta, politika i optužbe: dugi američko-venecuelanski spor

Trumpova tvrdnja da je Venezuela “ukrala američku naftu” zanemaruje stoljeće složenih odnosa. Od otkrića golemih nalazišta 1922., venezuelanska je nafta bila temelj gospodarskog rasta, ali i stranog utjecaja, ponajprije američkog i europskog. Nacionalizacije, osnivanje OPEC-a i jačanje državne kontrole postupno su mijenjali odnos snaga. Chávez i Maduro dodatno su politizirali naftni sektor, što je uz pad cijena i sankcije dovelo do kolapsa proizvodnje. Danas SAD vidi priliku za povratak, ali uz visoke troškove i političke rizike. tportal

nafta SAD i Venecuela Venecuela

Tankeri se igraju skrivača

Ruska “flota u sjeni”: krijumčarenje nafte između rizika i geopolitičkih napetosti

Tzv. “Flota u sjeni”, kojom Rusija, Iran i Venezuela zaobilaze zapadne sankcije, broji više od 900 plovila i uključuje stare tankere s nejasnim vlasništvom i lažnim zastavama. SAD i europske zemlje sve češće presreću i blokiraju takve brodove, dok Rusija povremeno stavlja vlastite zastave, eskalirajući rizik od vojnog sukoba. Incidenti s dronovima i presretanja pokazuju strateški interes Kremlja. Flota osigurava izvoz nafte prema Kini i Indiji, ali povećava opasnost od međunarodne napetosti, dok sankcije i nadzor nailaze na ograničenja u globalnom pomorskom prostoru. Guardian, Index

"flota u sjeni" nafta tankeri

Od vrećice do vijuge – plastika uvijek nađe put

Mikroplastika sve češće završava u ljudskom tijelu i mozgu

Mikroplastika, sveprisutna u hrani, vodi i zraku, sada se potvrđeno nakuplja i u ljudskom mozgu – prosječno sedam grama po osobi, pokazuje studija iz 2024. godine. Dok znanstvenici upozoravaju na moguće zdravstvene posljedice, industrija umanjuje rizike i ističe koristi plastike. Istodobno, pad potražnje za naftom zbog elektrifikacije prometa potiče energetske divove da se preorijentiraju na petrokemikalije. Saudi Aramco i BP već bilježe milijarde dolara prihoda od plastike, dok stručnjaci upozoravaju da je njezina “korisnost” sada postala i ozbiljan teret. tportal

mikroplastika nafta naftna industrija

Kad Trump pokuša "pametno", rafinerije završe u sudoku modu

Zašto cijena nafte pada, a gorivo poskupljuje? Kockanje s carinama čini svoje

Unatoč pravoj poplavi (grandioznih) najava i obećanja, aktualnoj američkoj administraciji malo toga zasad polazi za rukom. Ako je vjerovati Bijeloj kući, sve je to dio kompleksnog master plana (i tek uvertira u veliku partiju peterodimenzionalnog šaha), no teško se oteti dojmu kako stvari baš i ne idu željenim tijekom. Jedna od rijetkih iznimki svakako su cijene energenata, koje se posljednjih tjedana i mjeseci, sukladno predizbornim obećanjima, doista kreću silaznom putanjom, i za to je, na ovaj ili onaj način, uvelike zaslužan upravo Donald Trump. Ostaje, dakako, pitanje, u kojoj su mjeri niže cijene fosilnih goriva posljedica promišljene politike, a koliko rezultat kaotičnih mjera na početku novog mandata, obilježenog dramatičnog rasprodajom na Wall Streetu koja se vrlo brzo prelila na financijska tržišta širom svijeta. Mario Gatara za Ekonomski lab

carine gorivo Mario Gatara nafta SAD

Črna mati zemla

Mnogi ne znaju kako je prvo naftno polje na svijetu otvoreno kod nas, u Međimurju

Lokaciju na kojoj se nalazilo i danas možete posjetiti i obići uređeni Spomen park naftaštva, piše portal Putni kofer. Prirodni naftni izvori i prvo naftno polje na svijetu otvoreno još 1856. godine nalazilo se u Međimurju, u malenom mjestu Peklenica. Peklenica je ime dobila upravo po „peklu“, gustoj crnoj tekućini koja je izlazila iz zemlje, odnosno nafti. U sklopu Ekomuzeja Međimurje, danas je tako uređen Spomen park u kojem se nalazi rekonstruirana naftna bušotina, muzej nafte, interaktivne izložbe te edukativni sadržaji za djecu. U 19. stoljeću u Peklenici je postojalo nekoliko naftnih bušotina, a proizvodnja nafte je trajala sve do 1950-ih godina. Poslovni

Međimurje nafta naftno polje Peklenica

Good news, everyone!

Nova nalazišta plina i nafte znatno smanjuju hrvatsku ovisnost o uvozu energenata

Prema izmijenjenim ugovorima, Hrvatskoj ukupno pripada više od 50 posto novčanog toka projekta od eksploatiranih količina nafte i plina pa će tako i država više zaraditi od dva nova nalazišta ugljikovodika u blizini Kutine i Siska, otkrivena u kolovozu i rujnu. Riječ je, kako nam je objašnjeno u Agenciji za ugljikovodike, o vrlo izdašnim nalazištima ugljikovodika koja su posebno važna zbog činjenice da Inina plinska polja u sjevernom Jadranu iz godine u godinu bilježe se veći prirodni pad proizvodnje i rezerve se u njima rapidno smanjuju. Važnost novih nalazišta plina i nafte raste zbog same činjenice da je njima Hrvatska dodatno smanjila ovisnost o uvozu energenata. Nacional

energenti nafta plin

Nafta gori, a zdravlje nek pati

Plameno nebo: INA i MOL pod sumnjom za prikrivanje zagađenja

Dubinsko istraživanje projekta “Burning Skies”, koje vodi mreža Environmental Investigative Forum, otkriva da INA i MOL možda sustavno umanjuju podatke o zagađenju okoliša. Spaljivanjem plinova na bakljama tijekom eksploatacije nafte, ove tvrtke značajno doprinose globalnom zatopljenju i ozbiljno ugrožavaju zdravlje ljudi u blizini svojih naftnih polja. Istraživanjem su obuhvaćene njihove aktivnosti u Africi i na Bliskom Istoku, gdje su lokalne zajednice izložene povećanom riziku od raka i drugih bolesti uzrokovanih emisijama štetnih plinova. Nacional

INA MOL nafta zagađenje

Uvijek se nađe način

Kako ruska nafta dolazi u Europu: Sankcije se zaobilaze jednostavnim metodama

U Aziji, Indiji i Kini sirova nafta kupljena s Urala raste na 84 dolara ili čak 88 dolara po barelu, samo nešto manje od cijene nafte iz Sjevernog mora. No putovanje tu ne završava. Nakon rafiniranja, ova nafta napušta Tursku, Indiju ili Kinu i vraća se u Europu, a posebno u Veliku Britaniju, piše The Guardian.

Prema ekološkoj novinskoj stranici Desmog, britanski uvoz rafinirane nafte iz Indije, Kine i Turske iznosio je 2,2 milijarde funti u 2023. godini. To je ista rekordna vrijednost kao i prethodne godine, u usporedbi s 434.2 milijuna funti u 2021. godini. Ipak, Velika Britanija službeno je zabranila uvoz ruskih naftnih derivata od 5. prosinca 2022., ali prolaskom kroz treće zemlje, protok nafte iz ruskih bazena nije zaustavljen. Istraživačka skupina Global Witness govori o pravom “pranju” ruskog naftnog sektora. Ako su zapadna vrata zatvorena za rusku sirovu robu, dovoljno je da se rafinira u inozemstvu, što omogućuje da derivati izbjegnu zabranu trgovine. Revija HAK

EU sankcije Rusiji nafta

Luda vožnja na valovima burze

Europske i azijske burze u padu, dolar slabi, nafta pojeftinila

Glavni uzrok ovog kretanja je očekivanje da središnje banke neće odmah smanjiti kamatne stope. Na londonskom tržištu, barel nafte pao je za 1,8 posto, dok je na američkom tržištu pao za 2,5 posto. Ovaj pad također je rezultat opreza investitora zbog monetarne politike. Uz to, azijske i europske burze doživjele su pad, s tehnološkim sektorom pod najvećim pritiskom. Dolarski indeks pao je za 1,1 posto, dok je euro ojačao. Očekuje se da bi i Europska središnja banka mogla smanjiti kamatne stope. (Lider)

burza dolar kamatna stopa nafta

Dajte čovjeku medalju

Umirovljeni profesor (70) izumio stroj koji plastične vrećice pretvara u gorivo

Inovativni stroj koji može reciklirati plastične vrećice u posebnu vrstu ulja, odnosno naftnog derivata. Akinori Ito (70) stvorio je uređaj za recikliranje koji prerađuje plastični otpad u upotrebljivo gorivo. Itov stroj usitnjava plastične vrećice u sitne pahuljice, a zatim ih topi na visokoj temperaturi, proizvodeći tekuću sirovinu sličnu nafti. Nekonvencionalna metoda recikliranja ima za cilj smanjiti količinu otpada uz ostvarenje prihoda za lokalne zajednice. Njegova kompaktna jedinica za recikliranje dugačka je oko četiri, a široka 2,5 metra s različitim kontrolnim stanicama. U sjeckalicu se može staviti do 1 kilogram plastičnih vrećica na sat. Usitnjena plastika se zatim stavlja u peć, otapajući materijal na temperaturama do 430 stupnjeva Celzijevih. Intenzivna toplina tako razgrađuje ugljikovodike i reciklira plastične vrećice u naftu, prenosi The Civil Engineer. Green

nafta plastika reciklaža

P	U	S	Č	P	S	N
						1
2	3	4	5	6	7	8
9	10	11	12	13	14	15
16	17	18	19	20	21	22
23	24	25	26	27	28

To što se obogate, to je usput