Preciznije uređivanje DNA: Korak bliže dizajnerskim bebama ili prevelik rizik? Stručnjaci umiruju - Monitor.hr
16.06. (13:00)

Spretno peglanje genoma bez velikih škara

Preciznije uređivanje DNA: Korak bliže dizajnerskim bebama ili prevelik rizik? Stručnjaci umiruju

Znanstvenici s Columbia Universityja uspjeli su tehnologijom editiranja baza napraviti precizne promjene u DNA ljudskih embrija bez velikih kromosomskih oštećenja, koja inače uzrokuje klasični CRISPR-Cas9. Umjesto grubog rezanja, ova metoda suptilno mijenja pojedinačna kemijska “slova” DNA. Pokusom su uspješno ciljani geni važni za kolesterol i bolesti krvi. Ipak, metoda je još uvijek nesavršena. Najveći problem predstavlja mozaičnost, uočena kod čak 80% embrija, što znači da izmjena nije zahvatila sve stanice. Zbog toga i popratnih etičkih dilema stručnjaci upozoravaju da tehnologija ni blizu nije spremna za kliničku primjenu niti stvaranje “dizajniranih beba”. Index


Slične vijesti

08.04. (18:00)

DNK na servis

Genska terapija: Popravak biološkog kvara na samom izvoru života

Genska terapija, nekad smatrana znanstvenom fantastikom, doživljava zrelo doba kroz uspješno liječenje nasljedne gluhoće. Koristeći “razoružane” viruse kao vektore, znanstvenici su pacijentima s mutacijom gena OTOF ubrizgali ispravnu kopiju DNK izravno u unutarnje uho. Rezultati su impresivni: djeca koja su rođena u tišini počela su čuti i komunicirati već nakon nekoliko tjedana. Iako metoda nije univerzalni lijek za sve oblike gluhoće i suočava se s izazovima visoke cijene i dostupnosti, uspjesi poput ovog (uz terapije za sljepoću i spinalnu mišićnu atrofiju) potvrđuju da medicina napokon precizno uklanja uzroke, a ne samo simptome bolesti. Igor Berecki za Bug

18.03. (18:00)

Nema više slijepih puteva za kromosome

Ruđerovci otkrili stanični “vučni servis”: Mehanizam koji spašava genetsku stabilnost

Znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković otkrili su ključni mehanizam kojim stanica ispravlja opasne pogreške tijekom diobe. Kada kromosom završi u “slijepom kutu” diobenog vretena, stanica reorganizira i izdužuje cijeli aparat kako bi mu otvorila put prema pravilnoj raspodjeli. Ovo je važno jer nudi novo objašnjenje genetske stabilnosti i otkriva zašto su tumorske stanice, kod kojih je ovaj proces sporiji i manje učinkovit, sklonije kobnim mutacijama. Otkriće objavljeno u Nature Communications dokazuje da preciznost diobe ovisi o dinamičnoj prilagodbi stanice, a ne samo o početnoj sreći. HRT

26.11.2025. (20:00)

U labu dvostruka spirala, izvan laba dvostruki standardi

James Watson: Genij koji je otvorio dvostruku spiralu – i poneku Pandorinu kutiju

Nekoliko tjedana nakon smrti Jamesa Watsona, suotkrivača strukture DNK i jedne od ključnih figura u razvoju molekularne biologije, Milorad Milun se osvrće na njegov lik i djelo, za Novosti. Watsonov rad s Francisom Crickom 1953. omogućio je razumijevanje replikacije, gena i sinteze proteina, uz golem doprinos Rosalind Franklin. Watson je kasnije modernizirao Cold Spring Harbor Laboratorij i poticao sekvenciranje ljudskog genoma. No kasnu karijeru obilježile su rasističke i antisemitske izjave koje su mu donijele smjene i gubitak ugleda. Unatoč kontroverzama, ostaje pionir čije je otkriće promijenilo biologiju.

10.11.2025. (18:00)

Otkrio tajnu života, ali nikad nije naučio šutjeti

Preminuo James D. Watson: Čovjek koji je otkrio DNK

Američki biolog koji je 1953. s Francisom Crickom otkrio dvostruku spiralnu strukturu DNK i time postavio temelje moderne genetike, umro je u 97. godini. Dobitnik Nobelove nagrade, Watson je bio briljantan, ali i kontroverzan – poznat po uvredljivim izjavama o rasi, spolu i genetici koje su mu donijele osude i gubitak titula. Unatoč svemu, ostaje simbol jedne od najvećih znanstvenih revolucija 20. stoljeća – i podsjetnik da genijalnost ne jamči mudrost. tportal

23.04.2025. (16:00)

Genetski otključano

Genomski podaci pod napadom: NGS postaje nova meta hakera

DNK sekvenciranje sljedeće generacije (NGS), ključan alat moderne biotehnologije, postaje nova meta kibernetičkih prijetnji, upozoravaju istraživači iz Portsmoutha. Genomski podaci mogu biti iskorišteni za nadzor, diskriminaciju pa čak i bioterorizam. Zlonamjerni softver kodiran sintetičkom DNK, AI manipulacije i fragmentirana zaštita povećavaju rizike. Potrebna je hitna, interdisciplinarna suradnja za razvoj sigurnih protokola i sustava obrane. Ovaj “poziv na uzbunu” ističe važnost predviđanja napada koji još ne postoje – jer DNK, ako procuri, ne možeš jednostavno promijeniti lozinku. Bug

13.01.2025. (12:00)

Nova noćna mora

Zrcalni život: prijetnja iz laboratorija

Zrcalni život odnosi se na organizme čije su molekule kiralno suprotne postojećem životu. Znanstvenici upozoravaju na potencijalne opasnosti jer bi takvi organizmi mogli izbjeći imunosni sustav i prirodne predatore, šireći se nekontrolirano. Iako bi zrcalne biomolekule mogle donijeti medicinske koristi, rizici od njihovog širenja prevladavaju. Potrebna je rasprava o sigurnosti istraživanja zrcalnog života prije daljnjeg razvoja. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

31.12.2024. (14:00)

Mitohondriji od mame, visina od tate – sve ostalo miks

Genetska lutrija: mama, tata i ja

Od majke nasljeđujemo mitohondrijsku DNA, ključnu za energetske funkcije naših stanica. Muškarci nasljeđuju Y kromosom isključivo od oca, što određuje spol i specifične muške osobine. Boja očiju, oblik usana i veličina stopala rezultat su kombinacije gena oba roditelja. Visina je više pod utjecajem očeva genetskog doprinosa, dok debljina i masa ovise o genima oba roditelja, ali i životnom stilu. Genetika ponekad iznenadi, pa osobine preskaču generacije. S napretkom istraživanja, bolje razumijemo nasljeđivanje i donosimo pametnije odluke o zdravlju i planiranju obitelji. N1

20.09.2024. (18:00)

Razbijanje koda budućnosti

DNK tehnologija postaje održiva platforma za računalstvo

Istraživači sa Sveučilišta Sjeverne Karoline i Johns Hopkinsa uspjeli su razviti DNK sustav sposoban za pohranu i računalne operacije. Koristeći dendrikoloide, DNK sada može pohranjivati, čitati, brisati i prepisivati podatke na programibilan način, slično kao tradicionalna računala. Ovaj napredak, objavljen u Nature Nanotechnology, pokazuje da DNK može biti trajna pohrana podataka, potencijalno trajući milijunima godina. Iako praktična primjena još nije blizu, ovo otkriće je veliki korak prema molekularnom računalstvu budućnosti. Zimo

03.04.2024. (18:00)

I klima može biti tužibaba

Umjesto otiska prsta: DNK dokaze izvlače iz zraka

Policija bi zločince ubuduće mogla tražiti i pronalaziti uz pomoć nove tehnike prikupljanja ključnih forenzičkih DNK dokaza iz zraka na mjestu zločina. Na australskom Sveučilištu Flinders nedavo su ovu metodu uspješno testirali na konvencionalnim klima uređajima i sustavima kojima se mjeri kvaliteta zraka i postojanje virusa koji se prenose zrakom u bolnicama, školama i domovima zdravlja. DNK iz okoliša podrazumijeva bilo koji genetički materijal prikupljen izravno iz okolišnih uzoraka, kao što su voda, tlo, sediment ili zrak. Organizmi najčešće ispuštaju DNK u okoliš u obliku odbačenih stanica i tkiva kao što su dlake i koža, putem izlučevina poput urina i izmeta ili kroz raspad mrtvih organizama. Ispuštena DNK neko vrijeme opstaje u okolišu gdje se može prikupiti i analizirati. Bug

15.01.2024. (00:00)

Eto vam na, kreacionisti

Revolucionarno otkriće: Evolucija nije toliko slučajna kao što se mislilo

Na evolucijsku putanju genoma može utjecati njegova evolucijska povijest, odnosno da ona nije isključivo određena čimbenicima u okolišu i povijesnim događajima. Drugim riječima, postojanje određenih konfiguracija gena u genomu bakterije Escherichia coli u velikoj mjeri određuje hoće li se pod nekim izvanjskim utjecajima dogoditi neka promjena u genima ili neće. Naime, pokazalo se da prisutnost određenih skupina gena pogoduje određenim evolucijskim promjenama u genomu bakterije, a postojanje drugih ne. Istraživači su otkrili da u genomima bakterija postoje nevidljivi ekosustavi u kojima neki geni mogu surađivati ili pak biti u sukobu jedni s drugima. Razumijevanje međuovisnosti gena moglo bi pomoći u identificiranju sporednih postava gena koji omogućuju otpornost na antibiotike te otvoriti put ciljanim tretmanima. Nadalje, uvidi iz studije mogli bi pomoći u dizajniranju mikroorganizama koji bi hvatali ugljik ili razgrađivali zagađivače, što bi moglo pridonijeti naporima u borbi protiv klimatskih promjena. Index