Preminuo Péter Nádas: Odlazak giganta europske književnosti - Monitor.hr
29.08. (10:00)

Umjetnik riječi i slike

Preminuo Péter Nádas: Odlazak giganta europske književnosti

U 83. godini preminuo je mađarski pisac, fotograf i esejist Péter Nádas. Smatran jednim od najvećih suvremenih književnika i vječnim kandidatom za Nobela, ostavio je neizbrisiv trag monumentalnim romanima poput Knjige sjećanja i Paralelnih pripovijesti. tportal

  • Životne traume: Preživio je rat kao dijete u židovskoj obitelji, rano izgubio majku, a otac mu je počinio samoubojstvo nakon režimskih pritisaka.
  • Otpor režimu: Napustio je novinarstvo 1968., odbio suradnju s tajnom policijom te se povukao u selo Gombosszeg.
  • Stil i tematika: Pisao je rukom, istraživao ljudsku tjelesnost, seoski govor, povijesne traume i preživio kliničku smrt 1993. godine.

Slične vijesti

03.05. (20:00)

Sprint po tipkovnici

Rutine poznatih pisaca: Murakami trči, Stephen King voli hipnozu…

Haruki Murakami poznat je po kombinaciji rada na pisanju i trčanja, zbog kojeg se budi rano ujutro. YouTuberica MariWriting pokušala je isto. no, Murakami je svojevremeno otkrio kako mu protiv blokade pisanje pomažu i druge tehnike, npr pisanje prvog poglavlja na engleskom kojeg onda prevodi na japanski. Stephen King koji je od svojeg japanskog kolege stariji dvije godine puno je više produktivan, a njegova tehnika se sastoji od svojevrsne “samohipnoze”. Na OpenCulture otkrivaju i rutinu Virginije Woolf, koja je redovno pretipkavala svoje rukopise, dok je slobodnije misli zapisivala u svoj dnevnik.

22.07.2023. (18:00)

Kad već kradeš, kradi pošteno

Pisci traže da se njihovi tekstovi prestanu koristiti u razvoju AI-ja

The Authors Guild on Twitter: "As writers, we know the profound impact our work has had on the development of AI models. We are calling on AI leaders to stop using our

Umjetna inteligencija stala je na žulj poznatim piscima koji su se udružili i poslali otvoreno pismo izvršnim direktorima tehnoloških divova. Problem je što se AI tehnologija sve više usavršava te je sposobna izbaciti tekst oponašajući stil nekog autora. Osam tisuća pisaca sastavilo je pismo nazvano “The Authors Guild Open Letter to Generative AI Leaders” u kojem izvršne direktore OpenAI-ja, Alphabeta, Mete, Stability AI-ja, IBM-a i Microsofta traže naknadu te žele da ih se pita za dopuštenje za korištenje njihovih tekstova. Milijuni zaštićenih knjiga, članaka, eseja i poezije svojevrsna su “hrana” AI sustavima, a za te obroke, nastavljaju, nitko im ne ispostavlja račun. “Trošite milijarde dolara za razvoj AI tehnologije. Pošteno bi bilo da nam date naknadu za korištenje naših tekstova bez kojih bi umjetna inteligencija bila banalna i krajnje ograničena”, poručili su autori i dodali da treniranje umjetne inteligencije na njihovom radu nije samo ilegalno već šteti profesionalnim piscima. Lider

12.07.2023. (14:00)

Preminuo poznati češki književnik Milan Kundera

Kundera je od 1975. godine, kada je emigrirao iz Češke, živio u Francuskoj. Njegova najpoznatija djela su romani Nepodnošljiva lakoća postojanja i Šala. U Pragu je studirao književnost i estetiku, no nakon dva semestra prešao je na prašku filmsku akademiju, gdje je slušao predavanja iz režije i scenaristike. Nakon što je 1952. godine diplomirao, ondje je počeo predavati svjetsku književnost. Pripadao je generaciji mladih Čeha na koju su znatno utjecala iskustva Drugog svjetskog rata i njemačke okupacije. Počeo je objavljivati 1953. godine. Pisao je i na češkom i na francuskom jeziku. Uz Bohumila Hrabala, u inozemstvu je bio najpopularniji suvremeni češki pisac. Po njegovoj Nepodnošljivoj lakoći postojanja snimljen je i film s Juliette Binoche i Danielom Day Lewisom u glavnim ulogama. Index

11.10.2017. (23:48)

Vrijeme je okrutno

Veliki pisci koje je povijest zaboravila

Britanski autor Christopher Fowler izdao je knjigu The Book of Forgotten Authors u kojoj podsjeća na mnoge autore koji su nepravedno zaboravljeni tijekom godina. Neki od tih autora doživjeli su slavu u svoje vrijeme, no onda su utonuli u zaborav, dok neki od pisaca koji se spominju u knjizi nikada nisu ni bili poznati. BBC

18.10.2015. (20:40)

Država stilumirala dvadesetak pisaca s po 15.000 kuna

26.06.2015. (15:08)

Glazbenici i pisci biraju svoje omiljene knjige o glazbi

04.05.2015. (11:11)

Hrvatska književnost – rijeka ponornica

“Umjesto da se registriraju knjige koje su poticajne za čitanje, registriraju se nagrade. To su, u biti, sportski kriteriji, u književnost se uvukao duh sportskog natjecanja, što je globalizacijski fenomen. Nekoć se nobelovca moralo pročitati, ali svijet je bio manji. Danas je teško reći kako ući u kanon kada je relativizirano i pitanje kanona kao takvog”, kaže akademik Mladen Machiedo, o stanju hrvatske književnosti. H-alter

13.04.2015. (15:59)

Zrno utjehe

Matoš, Krleža i drugi genijalci nisu bili najbolji u školi

Neke od velikih ličnosti iz hrvatske povijesti danas gledamo sa divljenjem, međutim, kada se pogledaju njihove ocjene i uspjeh tijekom školovanja sigurno je da njihovi učitelji nisu mislili da će od njih nešto biti. Tako je pjesnik Antun Gustav Matoš imao jedinicu ih hrvatskog, August Cesarec je izostao s nastave jer je bio u zatvoru, a Krleža je pao latinski, a iz hrvatskog imao tek trojku. Telegram

05.03.2015. (11:30)

Crno more

Pisci protiv bušenja Jadrana

“Uvrijeđena sam kao glasač i platiša poreza pogotovo jer je, što se izvora energije tiče, upravo na Jadranu vrlo malo učinjeno primjerice na eksploataciji vjetra i sunca odnosno uopće na obnovljivim izvorima. Tu bismo turizam, a ondje platforme? Kako smo organizirani, kako se ekipi žuri, a ako nafte ima, možda bismo u njoj mogli i doslovce zaplivati”, kaže Božica Brkan, jedna od brojnih književnika (Olja Savičević Ivančević, Renato Baretić, Edo Popović, Jakša Fiamengo, Anela Borčić, Boris Domagoj Biletić) kojima se ne sviđa ideja eksploatacije jadranskog podmorja za potrebe naftne industrije. “Radije bih pred svojim gradom imao tri bušotine nego tri all inclusive resorta”, kaže Jurica Pavičić. H-alter

28.01.2015. (18:09)

Piši ili obriši

Pisci pišu, a nitko ih ne plaća

Književnica za djecu i odrasle Silvija Šesto već godinama upozorava na različite oblike kršenja prava pisaca od ostalih dionika u knjižnom lancu. Među problemima izdvaja dugogodišnju krađu autorskih djela u udžbenicima, te potpuno zanemarivanje autorskog honorara za naručenu priču od Državne agencije za zaštitu osobnih podataka. T-Portal