Priča li se dovoljno o eko anksioznosti te kako si pomoći - Monitor.hr
23.01. (16:00)

A što ako stvarno tu ne možeš ništa

Priča li se dovoljno o eko anksioznosti te kako si pomoći

Nikad kao do sada novinske stupce i televizijske vijesti nisu punile ekološke katastrofe, a nemali je broj onih koji upravo zbog toga osjećaju nemir koji im prouzrokuje smetnje i svakodnevno funkcioniranje. Najjednostavnije govoreći anksioznost je neki opći loš predosjećaj. Ekološka anksioznost nije prepoznata kao medicinsko stanje ili poremećaj, a radi se o izrazito dubokom osjećaju gubitka, bespomoćnosti i frustracije zbog doživljaja osobne nesposobnosti činjenja značajne razlike u zaustavljanju klimatskih promjena. Posljedice klimatskih promjena već osjećamo, bili mi toga svjesni ili ne. Jedan od načina nošenja s ekološkom anksioznošću je obnavljanje osobnog doživljaja kontrole nad okolinom. Green


Slične vijesti

17.02. (13:00)

Pođimo na selo

Loša kvaliteta zraka utječe na razvoj depresije i anksioznosti

Dugotrajna izloženost povišenim razinama onečišćenja zraka povećavaju rizik od depresije kod starijih osoba, a druga je studija otkrila da dugotrajna izloženost čak i niskim razinama zagađivača povezana s pojavom depresije i anksioznosti. Do sada je bilo poznato da zagađeni zrak izrazito negativno utječe na fizičko zdravlje. Onečišćenje zraka povezuje se s razvojem respiratornih i kardiovaskularnih bolesti, a sada je dokazano da utječe i na mentalno zdravlje ljudi. Zagađivači kojima su bili izloženi bile su sitne čestice poput prašine ili dima, dušikov dioksid, koji uglavnom proizlazi iz emisija plinova u prometu. Green

03.06.2022. (18:00)

The kids aren't alright

Psihijatri upozoravaju na porast depresivnih misli, pokušaja suicida i samoozljeđivanja kod mladih

Sve više djece, adolescenata i mladih u Hrvatskoj i diljem svijeta osjeća se depresivno, tjeskobno i usamljeno te im je potreban neki oblik psihološke pomoći. Takav negativan trend statistika bilježi već desetak godina, s tim da brojke govore da se stanje, uslijed više od dvije pandemijske godine, tiho pogoršava. Iznenadni lockdownovi, zatvaranja odgojno-obrazovnih ustanova, ograničavanje kretanja i druženja natjeralo je djecu i mlade da više vremena provode na internetu i društvenim mrežama, što je problem koji je postojao prije pandemije, i koji je ona samo dodatno potencirala. Da su mladi loše govori i zadnje UNICEF-ovo izvješće o stanju djece objavljeno na početku svibnja prema kojem najmanje 13 posto djece i mladih u dobi između 10 i 19 godina živi s dijagnosticiranim poteškoćama mentalnog zdravlja. U toj istoj dobnoj skupini anksioznost i depresija čine više od 40 posto poremećaja, dok je u dobi od 15 do 19 godina samoubojstvo četvrti najčešći uzrok smrti. Rezultati su to koji se odnose na cijeli svijet, a stanje u Hrvatskoj ne odudara previše od globalnih trendova. Faktograf

02.05.2018. (12:40)

Strah vodi u zaboravljanje: Osobe koje u srednjoj životnoj dobi pate od umjerene do teške anksioznosti imaju veći rizik za demenciju u starosti

20.11.2017. (15:43)

Jačanje aktivnosti mozga u dijelu ključnom za složene mentalne operacije može spriječiti razvoj anksioznosti

13.05.2017. (09:32)

Površna vremena

Statusna anksioznost – bolest modernog doba

Kada upoznajemo nove ljude, prvo pitanje koje se obično postavi, osim imena, jest – što radiš? To pitanje onda utječe na doživljaj osobe, a ako nas odgovor ne impresionira ne potrudimo se ni doznati više o toj osobi. Zanimanje ili status stoga postaje bitniji od karaktera, a takva površnost značajka je današnjeg modernog društva. Istraživanja pokazuju da je opsesija vlastitom važnošću i postignućima danas izraženija nego ikad, a ljudi su sve nezadovoljniji. Ovaj zanimljiv fenomem istražuje se u dokumentarcu Status Anxiety.