Profesor Stojčić: Hrvatska šansu reindustrijalizacije treba tražiti u novim industrijama - Monitor.hr
08.08. (14:30)

Zauzeto, svijet

Profesor Stojčić: Hrvatska šansu reindustrijalizacije treba tražiti u novim industrijama

Mladi prorektor Sveučilišta u Dubrovniku Nebojša Stojčić piše za Ekonomski lab da industrija u Hrvatskoj stoji slabo, među najlošijima je u EU, te smatra da ne trebamo očekivati neke velike investicije izvana: “Sposobnost dostizanja svjetske tehnološke granice kao preduvjeta održivog rasta na visokim razinama dohotka ovisit će sve više o izgradnji vlastitih kapaciteta tehnologije i znanja… Logično se nameće ideja da mogućnosti reindustrijalizacije treba tražiti u novim, nadolazećim industrijama. Povijest je puna primjera zemalja koje su ciljanjem takvih industrija uspjele preskočiti nekoliko stepenica u svom razvoju”.



Slične vijesti

24.09. (13:30)

Kampanja kupovanja birača

Šonje: Dobro jutro, Hrvatska – kako novac curi između prstiju

Ekonomski lab analizira tri političke odluke za koje kažu da su podsjetile na veliku temu o razlici državnog vlasništva i javnog interesa koja leži u samome srcu naših gospodarskih neuspjeha. Riječ je o:

  • Dodjeli 250 milijuna kuna „avansa“ Croatia Airlinesu.
  • Dodjeli jamstva u iznosu od 26 milijuna eura riječkom 3. Maju.
  • Odustajanje od takozvane mirovinske reforme
05.09. (10:30)

Isplati se buniti

Zašto je odstupila upraviteljica Hong Konga?

Kroz razvoj događaja u Hong Kongu prelama se jedno važno pitanje – pitanje budućnosti Kine i načina njenog uklapanja u svijet u 21. stoljeću: hoće li Kina odabrati put demonstracije moći u uvjerenju da će se moći nametnuti kao hegemon (što bi, s obzirom na trendove i veličinu u ekonomskom smislu mogla postati), ili će odabrati put prožimanja i traženja kompromisa? Primjer odstupanja Carrie Lam zasad pokazuje ovo drugo, analizira Ekonomski lab (autonomija Hong Konga ukida se 2047.).

04.09. (12:30)

Kako pratiti ludilo stabilnog genija

Gatara: Rollercoaster u režiji Bijele kuće bitno je podigao tenzije na Wall Streetu

Kaos je vjerojatno riječ koja najbolje opisuje zbivanja na financijskim tržištima, a čak će i površni promatrači vjerojatno otprve identificirati glavnog krivca za takav razvoj događaja. Riječ je, naravno, o aktualnom američkom predsjedniku, čije se (česte) provale raspoloženja redovito ažuriraju na Twitteru i figuriraju kao najvažniji okidač aktivnosti investitora. Mario Gatara za Ekonomski lab

15.08. (11:00)

Na putu prema dolje

Ekonomski lab: (Od)zvonilo je! I što sad?

Ovo još nije globalna recesija, ali jest njezin rub i pravo bi čudo bilo potrebno da se odjednom dogodi neki odbijanac prema gore, jer većina loših priča poput Brexita i trgovačkog rata SAD-a i Kine još se nisu razvile do kraja… A Hrvatska? Mi smo malo dalje na periferiji. Dok loše vijesti stignu do nas, prođu dva-tri kvartala. Sada primamo i infuziju iz bočice na kojoj piše “EU fondovi” – proriču iz Ekonomskog laba i ubuduće će ih trebati pratiti još pažljivije.

03.08. (18:30)

Frankfurt na banci

Ekonomski lab: Euro-zona usporava, središnja banka priprema nove mjere

Europski BDP u drugom kvartalu porastao je svega 0,2% u drugom kvartalu ili 1,1% u odnosu na drugi kvartal 2018., što ukazuju na značajno usporavanje u odnosu na prvi kvartal. Europodručje se vratilo anemičnom tempu rasta iz druge polovice prošle godine. Uz to, inflacija je pala na 1,1% i možemo biti sigurni da su ovih dana u ECB-u provode užurbane pripreme za uvođenje novih mjera monetarne ekspanzije u rujnu – analizira Ekonomski lab.

11.07. (20:30)

Na minus još ne računamo

Je li svijet još uvijek daleko od recesije?

Koliko dugo rast osobne potrošnje i investicija zbog bolje realizacije EU projekata može izolirati hrvatsko gospodarstvo od usporavanja u EU? – pita se Ekonomski lab nakon dobrih prognoza rasta hrvatskog BDP-a. Odgovor: kvartal, dva, možda i tri, ali ne predugo. Treba gledati što se događa u svijetu i kako bi to moglo utjecati na gospodarstvo EU.

05.07. (20:30)

Pih, iznajmljivači apartmana na moru kuže euro bolje od Merkelice!

Što znači hrvatsko pismo namjere za ulazak u Europski tečajni mehanizam

Europski tečajni mehanizam (ERM II) je “čekaonica za euro” i zemlje u njoj provode najmanje dvije godine. Najmanje je čekala Slovenija – 916 dana, a najdulje Litva – 3.838 dana ili 10,5 godina, piše Ekonomski lab i objašnjava što znači slanje pisma namjere za ulazak u Europski tečajni mehanizam, koji su sljedeći koraci i što ERM II točno jest.

04.07. (11:30)

Dragi guverner

Ekonomski lab: Kako središnje banke spašavaju tržište dionica

Još krajem prošle godine nastavak korekcije cijena dionica činio se neminovnim, dovodeći u pitanje opstojnost gotovo deset godina dugog trenda rasta, no samo šest mjeseci kasnije stvari izgledaju bitno drukčije. Ne samo da se uzlazna krivulja burzovnih indeksa uspješno othrvala lošim vijestima, a globalno rasprostranjen optimizam isprovocirao impresivne stope rasta, već su se i (makro) okolnosti bitno izmijenile. Na snazi je, još jednom, „central bank put“; spremnost monetarnih vlasti da svojim djelovanjem – čitaj: primjenom ekspanzivne monetarne politike – formiraju čvrsto tlo pod nogama ulagačima na tržištima kapitala – analizira Ekonomski lab kako središnje banke spašavaju tržište dionica.

27.06. (20:30)

Dream on!

Ekonomski lab: Fatamorgana na tržištu kapitala

Anketa preko 22 tisuće ulagača iz 30 zemalja pokazuje da ispitanici koji sebe smatraju ekspertima za razdoblje od idućih pet godina na svoje investicije očekuju prosječan prinos od – gotovo 12% godišnje!, dok ispitanici koji se smatraju laicima očekuju tek manji prinos. Ekonomski lab se pita zašto investitori zaboravljaju da se sažeta povijest povrata na ulaganja u dionice u pravilu izražava tek – jednoznamenkastim brojkama – i objašnjava tu zabludu.

21.06. (21:30)

Mark Kriptoberg

Facebookova valuta libra: Zametak globalne digitalne valute ili marketinški hype?

Ekonomski lab analizira Facebookovu najavu izdavanja kriptovalute i vidi dvije razlike između libre i bitcoina: Facebook ima fantastičnu moć distribucije – raspolaže s oko 2,4 milijarde računa; WhatsApp i Messenger zapravo su transakcijski sustavi za razmjenu podataka i vjerojatno ih je moguće prilagoditi za prijenos kriptovaluta. Smatra da će Facebook imati jedno ozbiljno pitanje – problem povjerenja.