Programeri zarađuju 7299 kuna mjesečno - Monitor.hr
19.05.2018. (09:30)

Nije lako bubamarcu

Programeri zarađuju 7299 kuna mjesečno

Programeri u Hrvatskoj u prva četiri mjeseca ove godine zarađivali su u prosjeku 7299 kuna mjesečno, što je 30 posto više od prosjeka države, pokazuju najnoviji podaci portala MojPosao. Naime, prosječna mjesečna plaća u Hrvatskoj je u prvom kvartalu 2018. godine iznosila 5596 kuna. Najtraženiji su programer, informatičar, sistem administrator, sistem inženjer, tehničar za telekomunikacije, IT analitičar i tester. T-Portal


Slične vijesti

13.01. (10:00)

Bilo kuda, Silicijska dolina svuda

Zagreb ili Novska, Kalifornija ili Ohio: gdje graditi tehnološke hubove

Grupiranje znanja ima svoju cijenu, i to doslovno. Tehnološki najproduktivnija mjesta istovremeno drže i najviše troškove rada i nekretnina pa startupi i već etablirane tvrtke koje otvaraju nove urede moraju dobro odvagnuti između veće produktivnosti i troškova poslovanja na nekoj lokaciji. Zbog toga sad čak 42% osnivača tvrtki tvrdi da bi, kad bi danas pokretali posao, to činili putem daljinskog ili distribuiranog rada. Inovacije, kažu autori studije s MIT-a i Berkeleyja, pokreću moderna gospodarstva i bilo bi mudro da se ti procesi događaju u svim dijelovima zemlje, a ne samo na nekoliko mjesta. To dakako podjednako vrijedi i za Ameriku, ali i za Hrvatsku. Sva jaja nikad nije dobro držati u jednoj košari pa ni sve tehnološke hubove u jednom gradu. Treba nam decentralizacija. Bug

30.12.2022. (18:00)

Strava uredskog posla

Horor priče marketingaša iz tehnološke industrije

Marketinška agencija zahtjevna je radna okolina. Onima koji nikada nisu radili u takvoj sredini, može zvučati kao iznimno zabavno radno mjesto. U stvarnosti, okruženje je često naporno, toliko da radiš stvari koje od sebe ne očekuješ. Netokracija donosi niz zanimljivih priča koje su pune negativnih iskustava zaposlenih u tom okruženju. Od pogrešno poslanih mailova koji stvaraju grč u želucu osobama koje su samo trebale odmor, do nesmotrenih kolega i sebičnih direktora, i neobičnih situacija sa samim klijentima. No, puno toga je jednostavno dio takve vrste posla i mnogima su takva iskustva pomogla da očvrsnu ili da ipak promijene posao.

09.12.2022. (18:00)

Imamo i mi svojeg jednoroga za trku

Hrvatska na vrhu liste europskih zemalja koje su u krizi privukle više novca

U europski tehnološki ekosustav lani je uloženo više od 100 milijardi dolara; ove godine ta će se svota kretati oko 85 milijardi dolara. Unatoč padu, to je i dalje drugi najveći iznos ulaganja u europske tehnološke kompanije, dvostruko više nego 2020. i osam puta više nego 2015. godine, kad je objavljen i prvi izvještaj State of European Tech. Od početka godine europske tehnološke tvrtke, javne i privatne, izgubile su oko 400 milijardi dolara vrijednosti pa je ukupna vrijednost ekosustava pala je na 2,7 bilijuna dolara. Stopa rasta mogla bi nastaviti usporavati i sljedećih godina, no tijekom sljedećeg desetljeća očekuje se stvaranje više od trilijuna dolara vrijednosti. Unatoč padu ulaganja, u mnogim pojedinačnim zemljama kapitalna ulaganja rastu iz godine. Najviše su rasle Hrvatska i Island, dok najveći pad ulaganja bilježe Nizozemska, Njemačka i Velika Britanija. Bug

22.06.2022. (13:00)

Idem se odmah prekvalicirati u programera

Domaći Q po zadovoljstvu i lojalnosti zaposlenika bolji od Applea i Googlea

Domaća IT tvrtka rezultatom od 85 nadmašila je globalno poznate kompanije kao što su Google (38) i Apple (19). Inače, prosječan eNPS, koji može varirati od -100 do 100, iznosi 32, dok se 50 smatra izvrsnim rezultatom. Sustav mjerenja eNPS zaposlenike svrstava u tri kategorije – promotore, pasivne i nemotivirane, na temelju vjerojatnosti da će organizaciju preporučiti kao dobro mjesto za rad. Čak 86 posto zaposlenika Q-a spada u skupinu promotora, 12 posto je pasivnih, a samo 2 posto nemotiviranih, što svjedoči iznimno visokoj razini zadovoljstva u domaćoj IT tvrtki. Zadovoljstvo zaposlenika pridonijelo je i brojnim nagradama koje Q osvaja. Također, Q se već godinu dana nalazi u elitnom društvu 15 najboljih svjetskih development tvrtki po Clutchu, vodećoj svjetskoj platformi za rangiranje IT tvrtki. Bug

20.02.2022. (15:00)

Reinterpretacija zakona

Tech Radar: Kako će završiti drama s paušalcima u IT-u

Korištenje paušalnih obrta za ostvarivanje poslovnog odnosa ponovno je postala vruća tema hrvatskog IT sektora nakon što je porezna uprava takozvanim paušalcima poslala uplatnice kojima njihova davanja izjednačuje s davanjima za stvarno zaposlenje. Stvorilo je to novi kaos, podjele i nemir na tech sceni. U novom Tech Radaru Dragana Petrica razgovaraju Vuk Vuković i Zoran Božićević. Bug

13.11.2021. (21:00)

Novac na računu ili dionice u vreći...

IT tvrtke predvode novi val radničkog dioničarstva. Idemo li opet prema samoupravljanju ili se tu krije nešto drugo?

Tvrtka infobip uvela je radničko dioničarstvo programom ESOP (engl. Employee Share Ownership Plan), prvo za ključne zaposlenike, no zatim je proširila mogućnosti na sve zaposlenike. Iako je uzor američki model u kojem radnici otplaćuju dionice preko dividendi uz korištenje poreznih olakšica, radničko diočinarstvo na hrvatski način zapravo je povoljan otkup dionica na kredit, uz obročnu otplatu, ili dodjela opcija na kupnju dionica po određenoj cijeni u ograničenom razdoblju. Imaju ga Nanobit, Span, a planira ga uvesiti i Rimac pa tako IT predvodi ovaj način radničkoga sudjelovanja. Na zaradu ostvarenu na razlici između tržišne cijene i opcijskim ugovorom utvrđene cijene dionica plaća se porez po stopi od 20 posto, uvećan za prirez, a svakako je povoljnije od isplate bonusa pa je iza priče o radničkom dioničarstvu i ona povoljnijeg nagrađivanja radnika. Tportal

10.08.2021. (09:30)

Otporni na sve

U Hrvatskoj se iz ničega razvio moćan IT sektor. Usred teške krize okreće milijarde i zapošljava na sve strane

Poznato je da su IT firme otpornije na krizu, no nova saznanja o hrvatskom IT sektoru svejedno iznenađuju. U posljednjih 15 godina, naime, na našem se prostoru uspio razviti prilično velik sektor, a Udruga izvoznika softvera CISEx objavila je analizu poslovanja svojih članica za prošlu godinu koja pokazuje da su im prihodi premašili 5,6 milijardi kuna, a izvoz porastao za 30 posto, na 2,8 milijardi kuna. U sektoru se također zapošljavalo unatoč pandemiji pa su tako softverske tvrtke prošle godine zaposlile više od 900 ljudi. Telegram

10.08.2021. (01:00)

Imuni na koronu

Poslovanje hrvatskog IT sektora u pandemiji – rezultati za 2020. jako dobri

  • Ukupni broj poduzetnika: 4.556 (274 više nego u 2019.)
  • Prosječni broj zaposlenika: 5 (isti već nekoliko godina)
  • Poduzetnici koji posluju s dobiti: 75%, s gubitkom posluje 25% IT poduzeća (1.140 tvtka gubitaša, oko 100-ak više nego 2019)
  • Broj poduzeća izvoznika: 1.780 (39% ukupnog broja); 159 više nego 2019.

IT sektor je poslovao jako dobro. Rast prihoda od 8-9% i izvoza od 15% je za 2020. godinu, specifičnu kakva je bila, solidan uspjeh. Za usporedbu, čitavo hrvatsko gospodarstvo (140 tisuća firmi) je ostvarilo pad prihoda od prodaje za 8%, pad izvoza 6% dok je broj zaposlenika jedva održan na približno istoj razini kao prethodne godine. Puno opširnije na Mreži.
Tu je i analiza rezultata hrvatskih proizvođača softvera, Ilko Ćimić za Index:

20.06.2021. (15:30)

Jednorozi s realnim naočalama

Cvetojević: Hrvatski IT sektor je uspješan jer ga država nije stigla ni znala regulirati

O hiperregulaciji poduzetništva kolumnist piše: Možda su i stoga naše novije IT tvrtke toliko brže napredovale od mnogih “klasičnih” i imaju toliko posla da ga ne stižu odraditi? Naravno, jer su energiju i kreativnost, umjesto u rješavanje svih navedenih komplikacija, uložili u razvoj proizvoda, podizanje kvalitetnih timova, stjecanje novih znanja i slično. Time nikako ne podcjenjujem kvalitetu ljudi koji ih vode ni onih koji u njima rade, dapače, niti sam smetnuo s uma kako je riječ o sektoru koji je svuda u svijetu propulzivan. Naime, ima i drugih propulzivnih sektora, ali mi u njima nemamo nikakve šanse, ponajviše ako zahtijevaju velika kapitalna ulaganja u fizičku infrastrukturu. I to u Hrvatskoj neće biti ni moguće ni realno dok god imamo ovakve regulative. Piše Saša Cvetojević za Index

18.09.2020. (14:30)

Nanobit u zraku

Baš zato što ne slijedi principe hrvatske gospodarske pustinje, tech sektor je njezina jedina oaza

Dok gospodarstvo, na državnoj razini, bilježi rekordan pad BDP-a, tehnološke kompanije bilježe povijesne uspjehe na globalnoj razini i predstavljaju rijetko zdravi organ izmrcvarenog tijela koje se rapidno raspada. To, međutim, nije nimalo iznenađujuće. Tech sektor je oaza hrvatske gospodarske pustinje baš zato što ne slijedi temljna načela funkcioniranja hrvatskog gospodarstva, među kojima je slizanost i isprepletenost s politikom i državom ono najvažnije. Tech sektor je jedan od rijetkih u kojem ne postoje nikakvi “poticaji” i za čiju se korist ne prikupljaju nikakvi nameti ili članarine, ne postoje porezne olakšice kakve ima velik broj zemalja u Europi. Bug