Proizvodnja nafte: SAD će 2023. dostići Saudijsku Arabiju - Monitor.hr
10.03.2018. (11:08)

Američka Arabija

Proizvodnja nafte: SAD će 2023. dostići Saudijsku Arabiju

Američka proizvodnja sirove nafte snažno će porasti u sljedećih pet godina – s 2,7 milijuna barela na dan prošle godine povećat će se na 12,1 milijuna barela na dan 2023. godine, objavila je Međunarodna energetska agencija. Ovom proizvodnjom SAD će oduzeti tržište OPEC-u i približiti SAD količini koju proizvodi Saudijska Arabija – 12,3 milijuna barela. SAD je pad proizvodnje iz konvencionalnih izvora nadoknadio prizvodnjom nafte iz škriljevca. Quartz


Slične vijesti

Petak (13:00)

Nafta i plin, to je sada 'in'

Drastičan pad proizvodnje plina i nafte u Hrvatskoj

Hrvatska je u prva tri mjeseca ove godine proizvela ukupno 183 milijuna prostornih metara plina, što je smanjenje od desetak posto u odnosu na isto razdoblje lani. U odnosu na siječanj, veljaču i ožujak 2016. godine, kad je proizvedeno oko 436 milijuna metara kubnih, pad proizvodnje ove godine iznosi čak 58 posto, otkrivaju novi podaci Državnog zavoda za statistiku. Istodobno, Hrvatska je u prva tri mjeseca ove godine uvezla oko 613 milijuna prostornih metara prirodnoga plina, što je čak 65 posto više nego u istom razdoblju 2016. godine. Sirove nafte u tri mjeseca proizveli smo oko 138.000 tona, a to je 17 posto manje nego prije šest godina. Iz godine u godinu, dakle, sve smo ovisniji o uvozu nafte i plina. Danica

01.05. (18:00)

Novi paket EU sankcija Rusiji

Njemačka će podržati embargo na uvoz ruske nafte, a traži i zabranu uvoza urana

O sankcioniranju ruske nuklearne industrije razgovaralo se na sastanku s veleposlanicima EU-a i Komisijom prošloga tjedna, pri čemu su Poljska i baltičke zemlje predvodile pozive na sankcije. “Njemački veleposlanik u srijedu je najavio novi stav Berlina, kazavši da će poduprijeti ne samo sankcije za naftu nego i za zabranu ruskog uranija“, rekao je diplomat EU-a za Politico. Dobar dio zastupnika u Europskom parlamentu također je zatražio da nuklearna energija bude uključena u sankcije EU. Ali bilo kakav potez protiv ruske nuklearne industrije ne bi bio bezbolan za Europljane. EU uvozi gotovo sav svoj uranij izvan Unije. Oko 20 posto dolazi iz Rusije, što je čini drugim najvećim dobavljačem nakon Nigera. Očekuje se da će sankcioniranje ruske Rosatomove podružnice sa sjedištem u Parizu biti posebno osjetljivo pitanje za novoizabranog francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Slobodna

 

27.04. (22:00)

Obećavajući biznis

Hrvatska raspolaže strateškim resursima o kojima ovise mnoge zemlje u regiji

Embargo na uvoz nafte preko ruskog naftovoda Družba u prvi je plan odjednom izbacio hrvatsku tvrtku Jadranski naftovod (Janaf) koja može odigrati ključnu ulogu u dobavi nafte za zemlje središnje i jugoistočne Europe. Hrvatska, dakle, na energetskoj karti Europe postaje sve važnije geopolitičko odredište. Zbog Janafa i njegova terminala na Omišlju te naftovodima dugim 631 kilometar, ali i LNG terminala na Krku za ukapljeni prirodni plin koji se pokazao iznimno važnim infrastrukturnim projektom. Transport se, dakle, odmah može utrostručiti, a uz dodatna ulaganja i učetverostručiti. Lani je Janaf na transportu nafte uprihodio oko 425 milijuna kuna, što je u prosjeku 57 kuna po toni. Već ove godine, dakle, prihodi državne kompanije mogli bi osjetno rasti, a time i ostvarena dobit. Danica

19.01. (12:00)

Tko se nije skrio, prvi ostao bez goriva

Benzin je u Hrvatskoj najskuplji u povijesti

Zašto je u Hrvatskoj benzin najskuplji u povijesti ako u svijetu barel nafte nije niti blizu najskuplji u povijesti? Barel nafte trenutno košta 84 dolara. Radi se, recimo, o cijeni koja je za dvadesetak dolara veća nego što je bila za vrijeme početka pandemije koronavirusa, ali opet dosta manja od predviđanja za 2022. godinu. Osnovni razlog je porast cijena sirove nafte na svjetskom tržištu. Za detalje bi trebalo pitati distributere, kao i Hrvatsku energetsku regulatornu agenciju. HERA je ta koja nadzire izračune, odnosno jesu li opskrbljivači cijene dobro izračunali. Hrvatski sustav cijene naftnih derivata formira se na temelju cijena sirove nafte i cijena naftnih derivata na Mediteranu, od kud se nafta uvozi i prerađuje u Hrvatskoj. Treba reći i da su kod nas naftni derivati, benzin i dizel, možda i najoporezivaniji od svih drugih proizvoda, možda čak i više od alkohola i duhana. Index

10.06.2021. (20:30)

No future is a poor future

Gvajanci vs. ExxonMobil: Novac ili pravo na zdrav okoliš

Dvojica građana južnoameričke države Gvajane podnijela su tužbu protiv tamošnje vlade kojom traže da se zaustave bušenja morskog dna koja provode ExxonMobil i druge velike naftne kompanije. Quadad de Freitas, 21-godišnji turistički vodič i Troy Thomas, sveučilišni profesor i bivši predsjednik udruge Transparency Institute Guyana, tvrde kako dozvole za istraživanje nafte krše zakonsku obavezu vlade da štiti prava sadašnjih i budućih generacija na zdrav okoliš. Riječ je o prvoj ustavnoj tužbi koja osporava proizvodnju fosilnih goriva na temelju ljudskih prava i klime u ovoj siromašnoj zemlji, gdje čak dvije petine stanovništva živi s 5,5 dolara dnevno, uglavnom od ribarstva. Novosti

11.07.2019. (18:30)

Trebali bi od Britanaca učiti kako se to radi

Iranski brodovi pokušali britanskom tankeru omesti prolaz kroz Hormuški tjesnac

Tri iranska broda pokušala su omesti prolaz britanskom tankeru dok je izlazio iz Perzijskog zaljeva i ulazio u Hormuški tjesnac. Britanska fregata HMS Montrose, koja je pratila BP-ov tanker stala je između iranskih brodova i tankera te uperila oružje prema njima. Iranci se povukli, tanker prošao, nije se pucalo. Prošli tjedan u tjesnacu Gibraltar britanski su vojnici zaplijenili iranski tanker, pod sumnjom da je prevozio sirijsku naftu.

 

15.05.2019. (09:30)

Novi fosili

Trebalo bi više ulagati u obnovljive izvore energije, manje u naftu, a događa se – točno suprotno

Prošle su godine ulaganja u nove projekte pronalaženja i proizvodnje nafte i plina i u novu infrastrukturu porasla za četiri posto. Nakon pet godina porasla su i ulaganja u nove projekte povezane s ugljenom – za dva posto, objavila je Međunarodna agencija za energiju (ovdje cijeli izvještaj). S druge strane, ulaganja u nove projekte obnovljivih izvora energije smanjena su za dva posto. Sve skupa, u energiju je prošle godine uloženo 1.800 milijardi dolara. Kako bismo ostvarili ciljeve zacrtane Pariškim sporazumom o zaštiti klime trebali bismo raditi točno suprotno – manje ulagati u fosilna goriva, a više u obnovljive izvore energije, što je očito i na što IEA upozorava, ali investitore baš i nije briga. Novi list