Propitivanje kognitivnog zdravlja Donalda Trumpa: Liječnici upozoravaju na demenciju, dok psiholozi ističu osobine ličnosti - Monitor.hr
Prekjučer (13:00)

Prirodno je takav

Propitivanje kognitivnog zdravlja Donalda Trumpa: Liječnici upozoravaju na demenciju, dok psiholozi ističu osobine ličnosti

Zbog dezorganiziranog govora, zaboravljanja činjenica i slabljenja kontrole impulsa, dio američkih liječnika javno je upozorio na kognitivno pogoršanje 80-godišnjeg Donalda Trumpa, tvrdeći da nije sposoban za dužnost. Bijela kuća to odbacuje, ističući njegov maksimalan rezultat na MoCA kognitivnom testu. Hrvatski psihijatar Stipe Drmić napominje da se dijagnoze ne mogu postavljati putem medija, dok psiholog Zvonimir Galić smatra kako se Trumpovo ponašanje previše pripisuje starosti. Galić naglašava da je riječ o rasponu osobina mračne trijade (narcizam, makijavelizam, psihopatija) i svjesnom političkom djelovanju za koje mora snositi odgovornost. Index


Slične vijesti

08.09. (14:00)

Dobre vijesti za sve nas koji stalno gubimo ključeve

Demencija nije neizbježna: Rizik od obolijevanja opada unatoč starenju

Današnje generacije starijih imaju znatno manji rizik od razvoja demencije u usporedbi s prijašnjim, pokazuju istraživanja u SAD-u i Europi. Incidencija je u nekim zemljama pala i do 44 posto. Premda ukupan broj oboljelih raste zbog produljenog životnog vijeka, sama bolest nije neizbježna posljedica starenja. Ključni razlozi pada rizika leže u boljem obrazovanju koje gradi kognitivnu rezervu mozga, učinkovitijem liječenju visokog tlaka, kolesterola i dijabetesa te smanjenju pušenja. Stručnjaci ističu da se djelovanjem na 14 promjenjivih čimbenika rizika može odgoditi ili spriječiti čak 45 posto slučajeva. Index

15.04. (13:00)

Na prirodu ne možemo utjecati, na odluke možemo

Više mesa manji rizik od demencije za određenu skupinu ljudi

Nova švedska studija Instituta Karolinska sugerira da veći unos mesa može biti povezan s manjim rizikom od demencije, ali prvenstveno kod osoba s genom APOE4, ključnim faktorom za Alzheimerovu bolest. Dok standardne preporuke favoriziraju biljnu prehranu, rezultati ukazuju na to da nositelji ovog „drevnog“ gena možda drukčije procesuiraju nutrijente iz mesa. Ipak, znanstvenici upozoravaju: prednost se odnosi na neprerađeno meso, dok mesne prerađevine i dalje štete svima. Iako studija nudi nove nijanse o personaliziranoj prehrani, stručnjaci pozivaju na oprez dok se korelacija dodatno ne istraži. HRT

24.10.2025. (01:21)

Trajno loš san također mogući uzrok demencije

17.10.2025. (09:00)

Leteći život, ali bez sportskih rezultata

Život u svakodnevnoj žurbi povećava rizik od demencije

Novo izvješće u časopisu The Lancet upozorava da konstantni osjećaj nedostatka vremena, posebno kod niže socioekonomski situiranih, povećava rizik od demencije. Nedostatak sna, kronični stres, rad u intenzivnim ili nesocijalnim uvjetima te ovisnost o ekranima narušavaju zdravlje mozga. Iako lijek ne postoji, rana dijagnoza i preventivne mjere poput tjelesne aktivnosti, zdrave prehrane, učenja novih vještina i socijalne interakcije mogu značajno smanjiti rizik i odgoditi napredovanje bolesti. tportal

06.07.2025. (00:00)

Iz dupeta u glavu

Mozak voli kiselo: fermentirani napitci kao saveznici protiv demencije

Veza između crijeva i mozga sve je važnija u istraživanju demencije. Fermentirani napitci poput kefira, kombuche i rasola sadrže probiotike koji poboljšavaju crijevnu mikrobiotu, smanjuju upalu i oksidativni stres te potiču proizvodnju korisnih tvari poput butirata i serotonina. Time mogu zaštititi mozak i usporiti neurodegenerativne procese. Ukratko – zdravije crijevo, pametniji mozak. Bug

04.06.2025. (15:00)

Brak, ta tiha zaboravna bolest

Brak je jedan od okidača nastanka demencije

Opsežna studija pokazuje da su bračni partneri izloženi većem riziku od razvoja demencije nego samci – čak 22% naspram 13%. Brak se tako pokazuje ne kao zaštita, nego kao mogući stresni okidač za kognitivno propadanje, osobito u slučaju Alzheimerove bolesti i demencije s Lewyjevim tjelešcima. Uzroci mogu biti kronični stres, izolacija i oskudna društvena mreža izvan braka. Rješenje? Više prijatelja, manje TV rasprava – i povremeni bijeg iz bračne rutine, barem do kvartovske klupe ili križaljke. Igor Berecki za Bug

29.05.2025. (15:00)

Rani signali

Prvi znakovi demencije mogu se pojaviti i 20 godina prije nastanka bolesti

Znanstvenici upozoravaju da prvi znakovi demencije mogu biti gotovo nevidljivi i javiti se čak 20 godina prije klasičnih simptoma. Gubitak prostorne orijentacije, poput problema s GPS-om, često je rani pokazatelj oštećenja mozga, osobito u području važnom za pamćenje i jezik. Istraživanja otkrivaju da se bolest razvija u dvije faze, a oštećenje stanica može nastupiti i bez nakupljanja amiloidnih plakova. Rano prepoznavanje moglo bi omogućiti učinkovitije terapije, dok porast broja oboljelih i troškova bolesti postaje globalni izazov. tportal

06.03.2025. (21:00)

U tijelu imamo plastike na žlice

Znanstvenici: Dramatično se povećala koncentracija mikroplastike u ljudskom mozgu

Znanstvenici su pronašli, kako navode, alarmantne dokaze da mikroplastika ne samo da dospije u ljudski mozak već bi mogla pridonijeti nastanku demencije i drugih neuroloških bolesti. “Ljudski mozak sadrži otprilike žlicu mikroplastike i nanoplastike, a količine 3-5 puta veće utvrđene su kod osoba s dokumentiranom dijagnozom demencije”, objavili su znanstvenici Sveučilišta u Ottawi u znanstvenom časopisu Brain Medicine. Koncentracije u uzorcima mozga preminulih ljudi su 7 do 30 puta veće od koncentracija viđenih u jetri ili bubrezima, dok uzorci mozga osoba kod kojih je bila postavljana dijagnoza demencije pokazuju još veću prisutnost plastičnih čestica. Index

27.02.2025. (17:00)

Ipak je loše za mozak

Oprezno s antidepresivima jer mogu ubrzati kognitivni pad

Neka novija istraživanja sugeriraju da antidepresivi mogu ubrzati kognitivni pad osoba s demencijom. Istovremeno, čini se da su neki lijekovi manje štetni od drugih, što može pomoći liječnicima da donesu bolje odluke o liječenju, prema studiji objavljenoj u BMC Medicine. Istraživači sada žele istražiti reagiraju li određene skupine pacijenata, poput ljudi s određenim tipovima demencije ili biomarkera, bolje ili lošije na različite antidepresive. Cilj im je, kažu, pronaći ove podskupine kako bi im omogućili individualniji pristup liječenju. Bug