Psihološka serija Ripley: Od šarmantnog prevaranta napravili su očajnog luzera - Monitor.hr
10.04. (07:00)

Možda i nije toliko talentiran koliko se čini

Psihološka serija Ripley: Od šarmantnog prevaranta napravili su očajnog luzera

Prošli tjedan na Netflix je stigla dugoočekivana miniserija Ripley, temeljena na romanu i filmu Talentirani gospodin Ripley. Ripley u seriji u ranim 1960-ima poslovno putuje u Italiju kako bi uvjerio sina jednog bogataša da se vrati kući. Njegovo prihvaćanje posla prvi je korak u kompliciran život pun prevara, krađa i ubojstava. Daleko najbolja stvar kod ove miniserije je njezina fotografija. Sve je snimljeno crno-bijelom tehnikom i prekrasna Italija, njezine kamene ulice i zgrade savršeno dolaze do izražaja. Ripley je okupio Andrewa Scotta, Johnnyja Flynna, Dakotu Fanning te ostale sporedne glumce od kojih su svi zaista talentirani glumci. U seriji se to i vidi te je riječ o dobrim glumačkim izvedbama. Jasno je kako se Ripley previše trudio biti arthouse sa svojom fotografijom i noir stilom koji podsjeća na Alfred Hitchcockove filmove, ali zbog toga su žrtvovali inače napetu priču koja bi trebala imati mogućnost privući gledatelja i držati mu pažnju do kraja. Journal


Slične vijesti

Četvrtak (14:00)

Serija koja igru znači

Serija Fallout: Ovo je najbolja TV adaptacija kompjuterske igre ikad

Autori igre ‘Fallout’ dugo su odolijevali ponudama da se od njihove igre napravi serija, zabrinuti da bi mogli postići takozvani Doom-efekt, odnosno da bi im se dogodilo isto što se dogodilo nakon ekranizacije igre ‘Doom’. Izgubila je na popularnosti jer je ekranizacija bila loša. Ali onda se pojavio Jonathan Nolan. On je, naime, kao strastveni igrač ‘Fallouta’, ali i iskusni scenarist i redatelj, shvatio da se vizija ‘Fallouta’ u seriju ne može pretočiti tako da baš sve ostane točno identično kao u igri. Stvorio je zato i neke svoje likove, fokusirao se na jednu misiju, a – najvažnije od svega – scenaristi serije ‘Fallout’ od tih su likova napravili kompletne osobe, uvjerljive, motivirane, s predživotima, psihološkim profilima, karakterističnim ponašanjem, jezikom, odnosima s drugim ljudima (ili životinjama!) te – da se vratimo na ono najvažnije – emotivnim kontinuitetom. Zrinka Pavlić za tportal.

14.05. (20:00)

Što možemo naučiti iz serija

Baby Reindeer i psihologija privrženosti

U seriji, glavni lik Donny razvija dva nezdrava odnosa: jednu sa ženom koja ga uhodi, a drugu s osobom koja ga je “dotjerivala“. Obično takvi filmovi i serije pružaju malo uvida kako je došlo do takvog odnosa, ali u “Baby Reindeer“, prikazan je eksplicitan i refleksivan pogled na proces kako su se ti odnosi razvijali. Tako se otkriva složeno psihološko natezanje konopca između onoga što Gabor Maté opisuje kao iskonsku privlačnost između potreba za “autentičnošću” i “privrženošću”. Ovo drugo nam je od egzistencijalne važnosti kada smo djeca i kada doslovno ne možemo preživjeti bez roditelja i njihove ljubavi i brige. Ključ je u tome što tada, da smo i htjeli, ne možemo izaći iz tog odnosa, što u nekim slučajevima potiskuje našu također prirodnu težnju za autentičnošću.

Događa se da oni koji su naviknuti na negativnu vrstu privrženosti mogu izgubiti pojam da imaju slobodu izbora. Orijentirani su prije svega na ono što drugi žele i prilagođavaju se zahtjevima druge osobe. Oni gube kontakt sa svojim vlastitim željama i potrebama radi potrebe da budu vezani. Psychology Today

15.04. (21:00)

Talent koji ne dolazi do izražaja

Serija Ripley: igra mačke i miša s vlastitim repom

Sadržaj je dobro poznat, otac spomenutog Dickieja Greenleafa upošljava sitnog prevaranta Toma Ripleyja da pokuša vratiti kući njegovog otuđenog jedinca koji krade bogu dane i troši njegov novac negdje u Italiji. Ripley prihvaća posao, ali se isto tako zaljubljuje i u Italiju i u samoga Dickieja, njegov visoki životni stil i imovinu, da ga sve to povlači u opasnu igru koja uključuje krađu identiteta i ubojstva, a iz koje će se čak i lukavi Tom vrlo teško izvući. Koliko god vizualno atraktivno djelovale scene kipova i brojnih stuba te interijera i eksterijera raznih mediteranskih lokacija u Elswitovoj divnoj vizuri, tempo cijele serije je ubitačno spor i nikako ne uspijeva podići adrenalin na onaj način na koji je to uspjelo filmskoj inačici. Ravno do dna

01.04. (01:00)

Serija koja će vas, ako već niste, nagnati da pročitate knjigu

Problem 3 tijela ili zašto nije pametno zivkati nepoznate brojeve

Najnoviju Netflixovu znanstveno-fantastičnu uzdanicu moguće je opisati u svega tri riječi: „složena”, „sumanuta” i – „neujednačena”. To da je Problem 3 tijela, pak, ujedno i raskalašeno sumanuta serija još je izlišnije osporavati. Naći će se tu mjesta i za bizarne kultove te nadnacionalne tajne organizacije, i za paljenje i gašenje zvijezda putem „prekidača”, i za dva kvantna superračunala veličine protona koja supostoje u 11 dimenzija, pa čak i za zamrznuti mozak koji bi sukcesivnim nuklearnim eksplozijama valjalo ubrzati do brzine od 1,12% brzine svjetlosti – i to kako bi dotični u rekordnom roku mogao sustići vanzemaljsku flotu. Bug

25.03. (21:00)

Sa znanstveenom fantastikom problema nema

‘Problem tri tijela’ – serija za koju su tvrdili da ju je nemoguće snimiti

Možda joj treba nekoliko epizoda da u svojim scenama prikaže opravdanje za to da svaka epizoda košta k’o godišnji proračun neke hrvatske općine srednje veličine. Možda tek negdje od treće epizode krenu velebne scene koje nisu samo CGI na steroidima. No priča je zanimljiva od samog početka. Zrinka Pavlić voli znanstvenu fantastiku u kojoj su ta znanost i tehnologija u službi dobre fikcije, priče, prikaza ljudskog stanja. ‘Problem 3 tijela’ ispunjava te uvjete – bazira se na znanosti i izmaštanoj budućnosti ljudskoga roda koja je oblikovana tom znanosti i napretkom, a isto se tako uvelike bavi ljudima i društvom. Vjerujem da je fanovima možda prepovršna, nedovoljno kompleksna i, u odnosu na ono što je napisao Liu Cixin – preglupa. No za jednu Netflixovu seriju, seriju koja zabavlja, ali ipak pomalo i dotiče moždane vijuge gledatelja – vrlo je gledljiva i zanimljiva. Tema originalne kineske inačice.

22.03. (23:00)

Čudnije od stvarnosti

Serija ‘Režim’ ne bi bila bogznašto bez Kate Winslet

U novoj HBO-ovoj seriji, koja se trudi satirizirati i parodirati suvremenu pojavu fašizma u (istočnoj) Europi, Kate Winslet je spektakularna i urnebesno smiješna. Fascinantno je i sve ostalo što pridonosi izgradnji njezina lika sumanute diktatorice – šminka, kostimi, scenografija, glazba, dijalozi koji su joj stavljeni u usta. No sama satira, iako zanimljivo koncipirana, ostaje nekako nedorađena, nezanimljiva i dosadna, kaže Zrinka Pavlić o seriji The Regime za tportal.

21.03. (18:00)

Bez cenzure

Serija o poznatom pornoglumcu, Roccu Siffrediju ‘Supersex’: Perverzije, 18+ industrija i golotinja na sve strane

Dušebrižni pretplatnici Netflixa digli su glas i počeli otkazivati pretplate zbog toga što se u seriji o porno glumcu vide nešto golih sisa ili u par kadrova Siffredijeve čuvene alatke (zapravo alatke glavnog glumca Alessandra Borhija koja je moguće dorađena CGI-jem). Svatko tko je seriju zaista i pogledao, razumjet će da jeftin šok nije bila namjera tima kreatorice serije Francesce Manieri koja je, po vlastitim riječima, željela, kao žena i samodeklarirana feministkinja, ispričati iskreno mušku priču o jednom od najvećih muških idola i uzora s kraja 20. stoljeća. Čovjek koji je praktično cijeloga života bio nag i naizgled otkriven, gole kite i guzice u svim zamislivim položajima dva ljudska tijela u snošaju, sada bi se trebao pred nama pojaviti svučen i izložen na onaj mnogo dublji i strašniji način. Gledati njegovu prošlost, djetinje boli, obitelj, emocije, strahove, poraze, njegovu dušu izloženu u delikatnoj ispovijesti pred nama bliže nego full frontal međunožja u pornićima djeluje perverznije i šokantnije nego bilo što drugo. Index

21.03. (12:16)

Tvorac Peaky Blindersa najavio This Town, seriju koja prati rock band u 80-ima