Ptice selice - Monitor.hr
09.03.2015. (15:01)

Ptice selice

Zanimljivo mi je promatrati reakcije na nedavnu najavu odlaska akrobatskih pilota i instruktora, članova grupe Krila Oluje u, kako se čini, Oman. Našlo se tu puno drvlja i kamenja, ali što god je izrečeno u stvari nije opisalo pilote već nas ostale.

Mučka đubrad pilotska, rekli bi fatalno radikalni komentatori on-line medija, izdajnici, plaćenici i prodane duše, rekli bi nešto manje radikalizirani on-line ratnici i udesno usmjereni portali.

Javnost se tako učas raslojila na ekipu koja podržava njihov odlazak u pečalbu, te one koji ih smatraju izdajnicima kojima je domovina sve dala, a oni to besramno i bahato gaze. Sjedim, jedem kokice i čekam kad će netko od on-line oratora izaći s tvrdnjom kako je barem jednom od pilota neki davni predak imao pogrešna krvna zrnca, dal’ četnička, dal’ džihad-turska.

Odlazak vrhunskih pilota iz zemlje zapravo nas ne bi trebao nimalo začuditi. Riječ je o ljudima koji su vrhunski u svom poslu i koji to sigurno nisu postali zato što im je životni cilj bio zaposliti se preko stranke ili rođaka u kakvoj državnoj upravici, pa malo sjediti i još manje raditi, a plaćica ide…

Stručnjaci s vrha svi redom imaju jednu nezgodnu manu: žele više i bolje. Napredovanje u struci gotovo je sportska disciplina, što si bolji to si više motiviran postati još bolji i pobijediti samog sebe; a što rade sportaši kad shvate da su dosegli strop mogućnosti koje im pruža određena sredina?

Zadržati vrhunske stručnjake uistinu je teško: zov nekog tuđeg sunca koje će ih barem financijski puno bolje grijati velika je napast i za najdomoljubnije osjećaje. Ipak, pogriješili bismo ako bismo pomislili kako je novac najvažniji motivator – on to nije: radni uvjeti najvažniji su motivacijski faktor u svijetu vrhunskih performansi. Dajte domaćem znanstveniku plaću relativno skromnu u odnosu na kolege iz razvijenijih zemalja, ali mu dajte iste radne uvjete – i začudit ćete se kad vam kaže kako je zadovoljan poslom i ne namjerava otići. I obrnuto: dajte mu izvrsnu plaću ali šugave radne uvjete i uskoro ćete gledati kako pakira kofere i odlazi.

Tu je logiku vjerojatno teško shvatiti nekome tko to gleda kroz prizmu omjera količine rada i dobivenog novca, ali uistinu je tako gore na vrhu. Velika većina emigranata zaista su ekonomski emigranti, ljudi koji odlaze zbog bolje plaćenih poslova, no oni s vrha ne odlaze samo zbog novca: oni odlaze zato što tamo vani “imaju bolje igračke”.

Tako i ovi naši piloti, grupni emigranti – vjerojatno ne odlaze zato što su im plaće male (jer nisu), ili zato što puno rade (jer ne rade puno), već zato što nam je infrastruktura već dugo u banani i oni se tu jednostavno ne mogu ostvariti.

No, neki im to ne mogu oprostiti. Vjerojatno je ključni motiv činjenica da ovaj odlazak pokazuje u kako lošem je stanju HV, naša nada, naša uzdanica, naša pobjednička vojska i naš garant slobode i mira u narednih nekoliko tisuća godina. I, naravno, jedan od stupova novovjekog mita nazvanog: “Mi, Hrvati” (što se tako lijepo da iskoristiti što u propagandne, što u ekonomsko-propagandne svrhe).

Razlog silnoj pjenidbi s desnog političkog spektra nalazi se upravo u tome što ovaj odlazak pokazuje koliko je car gol – a po nacionalnu mitologiju pogubna je spoznaja da nam vojska, hmm.. pa, baš i nije u najboljem stanju.

Zato desnica radi što desnica voli činiti: ubija glasnika. Računica je jednostavna: sustav ne smije ispasti loš, a oni koji njime upravljaju niti slučajno ne smiju ispasti nesposobni, korumpirani ili nezainteresirani za svoj posao (podsjeća me to na neka stara vremena). Nekome ipak valja ispasti kriv, a to će biti tko drugi nego onaj tko je pokazao kako sustav nije dobar, onaj tko se usudio progovoriti. Čulo se tako svašta, od ružnih riječi do ideje da bi im svima trebalo dati nečasni otpust (iako su odradili sve ugovorene obaveze i pravno mogu otići kad žele i gdje žele), kako su ti piloti sramota svoje domovine, pa čak i priča o tome da ih treba ignorirati jer su to obični plaćenici koji idu za krvave novce obučavati tuđince kako efikasno ubijati ljude.

Interesantno, tako se nije pričalo kad je nastao skandal zbog hrvatskih plaćenika u Ukrajini: nekom čudnom logikom to nisu bili obični plaćenici koji idu za krvave novce ubijati druge ljude, već su to dragovoljci koji su otišli pomoći napaćenom narodu Ukrajine.

Naše pilote sva ta buka i sva ta podijeljenost vjerojatno neće pokolebati. Otići će kao što odlaze i drugi naši stručnjaci koje niti ne pogledamo niti oko njihovog odlaska dižemo prašinu: znanstvenici, liječnici, inženjeri, programeri… civili, pa zato nezanimljivi. Tek gdjegdje netko komentira kako bi prodane civilne duše trebale vratiti novac kojeg je Majka Domovina uložila u njihovo obrazovanje.

Ima li tome lijeka? Ima, ali oni nije očit niti jednostavan: umjesto da tradicionalno one koji odlaze smatramo izdajnicima i nezahvalnicima, jedini način na koji možemo zaustaviti ovaj trend je pretvoriti državu u mjesto u kojem će takvi ljudi željeti ostati, ili se čak vratiti. Samo je to ispravan način, a posao dovođenja države u to stanje bit će krvav i dugotrajan, ako ikad shvatimo da alternative nemamo.

P.S. Ako se već kao nacija uzbuđujemo oko pilota, trebali bismo se uzbuđivati oko pilota Croatia Airlinesa: 2014. godine CA je uveo Pay to Fly, model u kojem piloti plaćaju tvrtci za vlastitu obuku. Pilotima je to veliko financijsko opterećenje jer za obuku plaćaju oko 30 tisuća eura i u tom periodu ne dobivaju plaću niti druge financijske kompenzacije osim smještaja na destinacijama. Nemaju niti garanciju da će ih tvrtka nakon toga zaposliti.
Što mislite, što je loše za putnike? Mladi piloti ne treniraju samo na simulatorima, već kasnije i razvozeći putnike po destinacijama. Razmislite o tome kad sljedeći put sjednete u zrakoplov CA: sjedi li na kopilotovom mjestu netko tko je platio za tu privilegiju, tko ne dobiva plaću za to što radi, tko je selekcioniran isključivo po kriteriju može li iskeširati tolike novce za svoju obuku i tko možda baš i ne zna što u kritičnim trenucima treba raditi: autobusom je lako upravljati dok ide po ravnoj autocesti.

Autor je jedan od vodećih domaćih informatičara i ekspert za slobodni softver, informatički novinar, bivši stručni savjetnik za informatiku u poglavarstvu Grada Zagreba i vlasnik tvrtke Operacijski sustavi. Jedan je od 25 najboljih IT konzultanata u Hrvatskoj, prema izboru korisnika tih usluga. Autor je i SF knjige ‘Umišljena inteligencija’, koju u obliku e-booka možete besplatno skinuti na svoj Android uređaj s Google Play.


Slične vijesti

07.10.2023. (18:00)

Egzistencijalni stres

Zašto se izbjegli Rusi ipak vraćaju u domovinu

Slobodna Dalmacija - Zašto sve više ljudi napušta Rusiju? Mobilizacija,  homofobija, ekonomija... - evo priča iz egzila od Švedske do Srbije

Godine 2022. Rusiju je, prema procjenama demografa zasnovanima na statistikama zemalja domaćina i informacijama dobivenim od tamošnjih vlasti, napustilo 500.000 do 800.000 ljudi. Postojala su dva vala emigracije: neposredno nakon ruske invazije na Ukrajinu i nakon objave mobilizacije. “Mnogi ljudi nisu stigli do zemalja u koje su zapravo željeli otići. Većina je bar jednom promijenila zemlju. Čula sam i da je jedan mladi par boravio u ukupno šest zemalja, ali to je apsolutni maksimum”, kaže moskovska sociologinja Ljubov Borusjak u intervjuu za DW. Prema njenim riječima, mnogi ljudi su stigli u zemlje u kojima nikada nisu mislili da će završiti, praktički bez dokumenata i s vrlo malo novca. “Neki od njih su se kasnije vratili u Rusiju, barem privremeno”, dodala je Borusjak. Deutsche Welle

23.05.2023. (15:00)

Pak nas budu Drakule prestigle

Rumunjska je na korak od tranzicije iz zemlje emigranata u zemlju useljenika

Samo jednu generaciju unazad Rumunji su čekali u redu za hranu, a u glavnom gradu Bukureštu danas se ponovno se stvaraju redovi – no, u njima više ne stoje Rumunji. U jednoj ulici u redu ispred centra za distribuciju pomoći stoje ukrajinske izbjeglice. U drugom redu Nepalci, državljani Bangladeša i drugi čekaju ispred imigracijskog ureda da obnove radne i boravišne dozvole. Rumunjsko gospodarstvo, kako piše The Economist., postojano raste već cijelo desetljeće, a prošle godine za 4,7 posto. Hoteli, barovi i restorani očajnički traže radnike, ali najveća nestašica radne snage je u graditeljstvu. Slobodna

05.02.2023. (12:00)

Persona non grata

Turska smanjila izdavanje viza ruskim emigrantima

Istanbul's population more than 75 countries despite slight decline - Türkiye News

Mnogi su Rusi do sada bez problema mogli dobiti boravišnu dozvolu u Turskoj ako predoče ugovor o najmu stana, zdravstveno osiguranje i potvrdu o prihodima. Do listopada 2022. ruski državljani bili su na čelu stranaca koji su dobili boravišne dozvole u Turskoj. Ukupno 153.000 Rusa dobilo je takve dozvole u 2022., od kojih 132.000 u turističke svrhe. Ali od kraja prosinca iz raznih turskih gradova pristiže sve više odbijenica. Nema točne statistike o tome. Prema chatu Telegrama, u kojem Rusi koji su stigli sami prikupljaju podatke, od kraja prosinca bilo je više od 250 odbijenica i nešto više od 100 odobrenja. “Mnogi ljudi dobivaju odbijenice, ali ima i pozitivnih odgovora. Razlozi i kriteriji su nejasni. Nema službenih objašnjenja”, kaže Eva Rapoport, koordinatorica projekta “Kovčeg” koji pomaže ruskim emigrantima. Deutsche Welle

16.07.2022. (19:00)

Ruska pedagoginja i antiratna prosvjednica:

“Kažu da svatko tko je protiv rata je i protiv države. I morao bi dobrovoljno napustiti posao”

Procjenjuje se da je više od 100.000 ruskih stručnjaka već napustilo domovinu zbog straha od progona zbog kritika Kremlja. Novinari, istraživači, IT stručnjaci, umjetnici i glumci bježe u Gruziju, baltičke države, Tursku ili Njemačku. Među njima je poznati mladi povjesničar i teolog Konstantin Mihajlov. Već nekoliko tjedana živi u Beču i, kao istraživač, želio bi da može slobodno govoriti o svom radu: „Sve je više zabrana, vlada se sve više uključuje u povijest, o čemu ona vrlo malo zna. Zato radije govorim sa sigurne udaljenosti čak i o bezazlenim stvarima”. Trenutno radi na knjizi o novim vjerskim pokretima u Rusiji kojih sve više biva proglašeno ekstremističkima. „Naravno da nisam član ovih pokreta, ali bih mogao biti proglašen ekstremistom samo zato što ih istražujem”, kaže Mihajlov. Deutsche Welle

18.12.2018. (21:30)

Drugi najveći grad u državi zove se Emigrant City

Institut za javne financije: Iz Hrvatske se od 2013. iselilo 230.000 ljudi

Hrvatsku je od ulaska u EU napustilo čak do 2,6 puta više ljudi nego što to tvrdi službena statistika, dakle ne 102.000 ljudi, nego njih 230 tisuća, zaključak je Instituta za javne financije. Usto, prosječna dob novih hrvatskih emigranata znatno je niža nego kod ranijih iseljenika – u razdoblju od 2001. do 2013. emigrant je bio star 41,5 godinu, a 2016. je imao 33,6 godina. Jutarnji

14.10.2017. (10:11)

Možda sutra bude bolje

Baretić: Glupi smo i naivni, zato ne odlazimo iz Hrvatske

“Mi smo ostali, ostajemo i ostat ćemo, bando! Vama pak preostaje tek da, kako ono reče Vlado Gotovac, umrete u pustoši svojeg mrtvog srca. Naivno, glupo i katoličko-ateistički milosrdno, nadam se da će vam se to dogoditi kratko i bezbolno.

P.S.: Za kakvu-takvu utjehu: svi mi, naravno, spremamo svoju djecu za što skoriju emigraciju, zlu ne trebalo. Ali, zaludu vam nada, vratit će se ta djeca, čim vi pocrkate. Možda tada od Hrvatske ipak nešto i nastane”, piše Renato Baretić.

28.07.2017. (21:14)

Izvrsna ideja

‘Ostaše’: Odličan projekt na Indiegogu – kako pokrenuti posao u Hrvatskoj

“U zemlji koja teško pati od procesa emigracije, jedna osoba pokušava započeti svoj biznis”, stoji u kratkom objašnjenju ‘Ostaša’, novog filma Mirka Logožara koji je osvanuo na crowdfunding platformi Indiegogo. Prema opisu autora, ovaj bi film trebao dati odgovore na tri ključna pitanja: kako pokrenuti svoj posao u Hrvatskoj, kako preći prepreke na putu i kako država i nevladine organizacije mogu pomoći. Iako si je zacrtao cilj od 500 dolara, već je sad, 20 dana prije kraja kampanje, prikupio više od 1700 dolara. Jutarnji

11.07.2017. (17:20)

To su samo oni prijavljeni

Prošle godine iz Hrvatske u Njemačku odselilo 56 tisuća ljudi

Samo prošle godine iz Hrvatske je u Njemačku odselilo sveukupno 55.970 osoba, tako da je krajem 2016. broj građana RH u Njemačkoj iznosio 332.605 ljudi, otkriva Savezni ured za statistiku u Wiesbadenu. Otkako je Hrvatska ušla u EU, broj Hrvata u Njemačkoj svake je godine rastao. Primjerice, krajem 2012. u Njemačkoj je bilo prijavljeno 224.971 državljana RH. N1