Rajko Grlić: "Zašto Ljubljana izgleda kao svjetski grad, a Zagreb ne? Do greške je došlo davno, već u prvom činu" - Monitor.hr
27.12.2022. (20:00)

Prvi čin je presudan, a ne generalski

Rajko Grlić: “Zašto Ljubljana izgleda kao svjetski grad, a Zagreb ne? Do greške je došlo davno, već u prvom činu”

main image

Kao što znamo od Aristotela do danas, prvi čin presudan je za svaku dramu, roman, film, pa i državu. Jer, prvi čin zadaje pravilo igre, iz njega sve izlazi. A u tom prvom činu najvažnije je glavno lice. Ono će presudno utjecati na ono što će se dogoditi u drugom i trećem činu. Ono će zadati generalni ton čitavoj priči. U tome je suštinska razlika. Pravilo igre u Hrvatskoj zadao je frustrirani general Tuđman koji je želio biti tri puta veći od samoga sebe, koji si je dao napraviti zastavu s krunom nikada postojećeg kraljevstva, konvertirani komunist opsjednut generalisimusom Frankom. U Sloveniji je pravilo igre zadao miran i nadasve skroman pravnik Kučan koji je jednostavno bio to što je bio, koji se nije odrekao svoje prošlosti i koji je od Slovenije pokušao napraviti državu onakvu kakva ona može biti, ni veću ni manju od toga. To što su njih dvojica zadali i danas je, nažalost po Hrvatsku, itekako vidljivo. Obje države u svom drugom činu žive po tim pravilima. Otud i tako velika razlika između Zagreba i Ljubljane. Buka/Telegram


Slične vijesti

Jučer (20:02)

Dobro se dobrim vraća

Hrvatski navijači u Bursi dirnuli Turke lijepom gestom. Policija blokirala grad zbog straha od terorističkih napada

Ilustracija

Hrvatski navijači oduševili su Turke i pridonijeli prijateljskoj uvertiri u utakmicu domaće i naše reprezentacije. Donijeli su dva transparenta podrške turskom narodu nakon stravičnih potresa i gubitaka koji su ih pogodili prošli mjesec. Ujedno, to je zahvala za veliku pomoć koju je Turska bila pružila stradalima u potresu na Baniji i u  Zagrebu. Mirko Bebek, predsjednik Skupštine Kluba navijača “Mi Hrvati” predao je utros na stadionu organizatorima transparente na kojima su hrvatska i turska zastava, a između njih natpis Sizinleyis odnosno “Uz vas smo”. Turci su odgovorili porukama koje su također osvanule na tribinama: “Hvala vam što ste uz nas”. Policija je cijeli dan na nogama u Bursi, a grad je blokiran nekoliko sati prije utakmice jer je unatrag nekoliko godina često bio na meti terorističkih napada. Sportske / Tportal

image

Jučer (14:00)

Zimmer frei, a meni raj

Hrvatska rekorder po udjelu onih koji posao ne mogu ili ne žele pronaći

Hrvatska rekorder po udjelu onih koji posao ne mogu ili ne žele naći - Portal grada Kaštela

Podzaposlenost mjeri zbroj nezaposlenih, part-time zaposlenih, nedostupnih i neaktivnih, podsjeća Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a i navodi da prema udjelu neaktivne populacije Hrvatska i dalje prednjači u CEE regiji i slijedi trendove mediteranskih članica EU, što je djelomično posljedica rentijerstva. U Sloveniji je stopa podzaposlenosti lagano iznad šest posto, u Češkoj oko četiri posto, u Mađarskoj ispod šest posto, a u Hrvatskoj je od 2020. do danas ssmanjena s 14,5 na i dalje visokih 11 posto. Tportal

Jučer (10:00)

Jezero je u Bosni i Hercegovini, a elektrana u Hrvatskoj

HEP izbjegava platiti dug BiH za vodu iz Buškog jezera

Čije je Buško jezero? – DW – 11.03.2018

Od prošle godine Elektroprivreda Hrvatske ima obavezu plaćanja znatno veće naknade Tomislavgradu i Livnu, gotovo dva i po puta višu od dosadašnje, za akumulaciju Buškog jezera. Jezero je u Bosni i Hercegovini, a elektrana u Hrvatskoj. Plaća se nakon isteka godine, do kraja ožujka. Unatoč uvjeravanjima da će se nova obaveza poštovati, iz HEP-a umjesto uplatnice, pri kraju roka, traže preispitivanje obaveze. Spor je i u vezi s komunalnim naknadama koje HEP odbija platiti, te je predmet na sudu. Aljazeera

25.03. (14:00)

Klečitelji od zanata

Keramičari danas zarađuju više od liječnika i nema ih ni za lijek

Zadarski - Zvali smo keramičara za pet kvadrata pločica, evo što je drsko 'savjetovao'! Otkrivamo i cjenike

Što smo ono bili rekli, to da ruke keramičara po kvadratu postavljenih pločica vrijede do 30 eura? Bogme smo pogriješili, nakon teksta kojim smo otvorili pitanje deficitarnosti ovog zanimanja javili su nam se brojni čitatelji ustvrdivši da cijene ruku po kvadratu premašuju 110 eura, pišu novinari Slobodne Dalmacije. “Ta cijena od 100 i više eura, to vam je već cifra od lani. S obzirom kako je sve poskupilo, sada je ona i viša. Ta se cijena odnosi na postavljanje onih velikih pločica, 240 puta 140 i više centimetara, to je hit nad hitovima. Za to postaviti moraš znati zanat, ali moraš i imat dobar alat. To rade samo najbolji, a njih je malo. I zato se cijena keramičarskog rada diže u nebo. Lipa se tu lova zaradi. Priča mi jedan moj bivši učenik, sad ima svoju firmu, kako mjesečno okrene bez problema dvije do tri tisuće eura. Može i više, a uvijek mu ostanu dvije”, kaže umirovljeni splitski profesor keramike, 70-godišnji Zdravko Čović. Slobodna

22.03. (15:00)

Hrvatska je Saudijska Arabija srednje Europe

Domagoj Zovak: Hrvatska je bogomdana za satiru

Prime Time - N1

Što se tiče prirodnih resursa koji su nužni za točenje u satirične motore s unutrašnjim izgaranjem, Hrvatska je Saudijska Arabija! Mi smo strahovito bogati glupanima, idiotima, lažljivcima, pokvarenjacima, nabiguzicama, nepotistima, varalicama, lopovima, bezdušnicima i beščasnicima. Ne trebaju čak ni bušotine da ih se izvadi, nego sukljaju na sve strane i zagađuju sve oko sebe. Naravno, baš kao i saudijski šeici ni domaća glupost i pokvarenost ne vole transparentnost, slobodu govora, mišljenja i medija, otuda i pritisci što ekonomski, što pravosudni npr. kroz SLAPP tužbe. Srećom, nisu još nikoga raskomadali kao što su to Saudijci napravili s Khashoggijem u turskoj ambasadi, ali zato idu svi drugi vidovi pritiska na medije. Tako da je Hrvatska zbilja bogomdana za satiru i mi je volimo raditi, volimo ložiti svoje satirične motore visokooktanskom hrvatskom glupošću. Novosti

15.03. (23:00)

"Molim vas, vozite sporije da me ne udarite"

15-godišnji dječak iz BiH sam krpa rupe na cesti prema granici s Hrvatskom. Općina nema novca da ju popravi

15-godišnji Enes sa bratom uređuje put prema granici. “Popravlja rupe na državnoj cesti” | Crna hronika BiH

Stanovništvo ovog kraja već godinama apelira na komunalne vlasti grada Cazina, koje su nadležne za održavanje te lokalne ceste, da sanira dionicu dugu četiri kilometra od graničnog prijelaza do sela Šturlić, prvog naseljenog mjesta u BiH. No na njihov zahtjev nadležni ne reagiraju. Stoga je 15-godišnji dječak Enes iz obližnjeg sela Johovica odlučio uzeti stvar u svoje ruke. Rupe na makadamskoj cesti ispunio je crnim pijeskom koji upija vodu i vlastitim novcem unajmio stroj za vibraciju kako bi taj pijesak učvrstio i popravio cestu. Sad, kaže on, cesta izgleda skoro kao asfaltna. “Narod mi je zahvalan što održavam cestu jer voze skuplje aute pa će se sada manje uništavati na rupama”, kaže skromni Enes. Tportal

14.03. (14:00)

Uvoz je tijekom šest mjeseci 2022. povećan za 68 posto

Unatoč sankcijama, hrvatske firme i dalje trguju s Rusijom

image

Slovenija +346, Luksemburg +262, Grčka +142, Austrija +139, Cipar +138, Mađarska +132, Bugarska +116, Italija +100…, Hrvatska +68. Nisu to pozivni brojevi europskih zemalja, već postoci koliko su europske države uvezle više roba (dobara) iz Rusije od veljače do kolovoza 2022. u odnosu na 2021. Hrvatska je na 11. mjestu. Sve se to odvijalo dijelom i u vrijeme sankcija koje su cijeli zapadni civilizirani svijet, pa tako i ove države, opravdano nametnuli Rusiji. Naravno, ima i država koje su u minusu što se tiče uvoza iz Rusije. Najveći minus u uvozu iz Rusije tijekom tih šest mjeseci 2022. godine ima Švedska, i to za 60 posto, slijedi Danska s 44, Litva je u minusu 25 posto, Irska 20, Estonija 14, Latvija 8 i Finska 7 posto. Slobodna

11.03. (12:00)

Bal vampira

Jelena Lovrić: Klasa krvopija ždere Hrvatsku

HDZ-ovka koja se ulizivala Plenkoviću: "KAMATNU STOPU NEZNAM, ZAGUBILA SAM UGOVOR" - Index.hr

Laude Ankice Zmaić, koja u Saboru u raspravi o opozivu premijera odjednom nježno tepa Andreju Plenkoviću nazivajući ga „snažnim i karizmatičnim liderom kojemu politički rivali ne mogu parirati”, teško je ne povezati s njenim osobnim zadovoljstvom učincima njegove vladavine. U što svakako ide i činjenica, koju je Nacional otkrio, da njena obitelj otkako je Zmaić u Saboru, materijalno jako profitira. Poljoprivredno je gospodarstvo njenog brata i sina lani dobilo više od 340 tisuća eura državnih potpora, a smiješi im se još blizu 700 tisuća. Milijun eura od države može imati veliku inspirativnu moć, pa se tako i dosad prilično neprimjetna parlamentarka Zmaić transformira u šampionku HDZ-ove ljige poltrona. Velik je to uspjeh koji će njeno ime učiniti poznatim cijeloj Hrvatskoj. Za stranku u kojoj je uvlačenje voljenom vođi obligatno pravi je podvig izboriti se za titulu prve ulizice. Nacional

08.03. (20:00)

Svaki treći kupljeni artikl je robna marka

Hrvati se u krizi odriču brendova

Jutarnji list - FOTO: U ZAGREBU OTVOREN NAJVEĆI OUTLET S HRANOM U HRVATSKOJ Cijene su i do 90 posto niže nego u 'običnim' dućanima!

S krizom i padom kupovne moći građana ustrajno raste prodaja privatnih trgovačkih marki, a lani je ona u Europi premašila 300 milijardi eura, pokazali su podaci koje su prikupili NielsenIQ i Međunarodno udruženje proizvođača privatnih marki (PLMA). To znači da privatne robne marke danas u prosjeku čine 37 posto prodaje u europskim trgovačkim lancima, pri čemu je rekorder Švicarska s udjelom od čak 51,6 posto. Udjel privatnih marki za Hrvatsku nije objavljen, a takav podatak nema niti HGK. No, predsjednik HUP-ove Udruge trgovaca i direktor NTL-a Martin Evačić procjenjuje da je njihov udjel na domaćem tržištu oko 35 posto, a rast prošle godine bio je, smatra, između dva i tri posto. Tportal

08.03. (15:00)

Izvor radijacije 4. kategorije

Koliko radioaktivnih gromobrana još ima u Hrvatskoj i u kojim slučajevima su opasni?

Švercali radioaktivni gromobran iz Srbije: Zabranjeni su 2015., u par  slučajeva mogu biti opasni | 24sata

Trojica Hrvata uhićena su nakon što im je u prtljažniku automobila na graničnom prijelazu između Hrvatske i Srbije pronađena radioaktivna glava gromobrana. Takvi gromobrani zabranjeni su u Hrvatskoj još 2000. godine. Trebali su biti uklonjeni sa svih objekata do 31. prosinca 2005., kada ih je bilo više od 400. I 23 godine poslije ima ih još na 60-ak lokacija. “Kad se uspostavi Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, uspostavit će se i središnje skladište za institucionalni radioaktivni otpad i iskorištene izvore, u koje će se pohraniti svi preostali iskorišteni radioaktivni izvori iz radioaktivnih gromobrana”, kažu iz Ravnateljstva civilne zaštite. Tportal