Rast broja stranih radnika u Hrvatskoj praćen porastom ksenofobije i lošim uvjetima rada

Indija u srcu, Wolt u torbi, a psovke na ulici

Rast broja stranih radnika u Hrvatskoj praćen porastom ksenofobije i lošim uvjetima rada

Hrvatska se bori s kroničnim manjkom radne snage, no dok uvozi desetke tisuća radnika iz Azije, društvo pokazuje zube. Izvještaj AFP-a otkriva mračnu stranu integracije: indijski dostavljači suočavaju se s pljuvanjem, fizičkim napadima i iznudama poslodavaca koji ih drže u “robovskim” uvjetima. Iako su ključni za turizam i građevinu, preko 60% građana zazire od njihove prisutnosti. Dok desnica strahuje od “zamjene stanovništva”, radnici poput D. D.-a samo žele raditi u miru, bježeći od prenapučenih soba i uličnog nasilja koje postaje alarmantna svakodnevica. AFP, Index

strani radnici u Hrvatskoj

Molim vas meni. I prevoditelja

Nedostatak radne snage na obali sve izraženiji uoči sezone

Uoči turističke sezone na hrvatskoj obali ponovno dolazi do izraženog nedostatka radne snage, osobito u ugostiteljstvu. Poslodavci sve češće zapošljavaju radnike iz trećih zemalja, ponajviše s Filipina i iz Nepala, bez kojih bi poslovanje bilo otežano. Dio domaće radne snage otišao je u druge članice EU-a, a interes za teške sezonske poslove među lokalnim stanovništvom slabi. Strani radnici ističu dobre uvjete i sigurnost, no naglašava se potreba za boljom integracijom. Izmjene Zakona o strancima predviđaju učenje jezika i lakšu promjenu poslodavca radi stabilnijeg sustava zapošljavanja. HRT

strani radnici strani radnici u Hrvatskoj turistička sezona

Dobrodošli u Hrvatsku – zemlju gostoljubivih batina

Strelovit rast broja stranih radnika u Hrvatskoj doveo je i do povećanja netrpeljivosti i osjetnog zaoštravanja retorike prema njima

Nažalost, sve u češći i napadi na strane radnike. Jedan od većih incidenata desio se krajem prošle godine kada je u Splitu napadnuto nekoliko stranih radnika. Posebno su često “na udaru” dostavljači, koje napadaju, kradu im hranu koju dostavljaju, kao i novac koji imaju sa sobom. Prema podacima MUP-a, u prvih sedam mjeseci prošle godine bilo je 326 kaznenih djela na štetu stranaca, s 527 žrtava. Taj je broj porastao u odnosu na godinu ranije, a uglavnom se radi o kaznenim djelima – prijetnjama, dovođenju u opasnost života i imovine opće opasnom radnjom ili sredstvom, teškim krađama, razbojništvima i nasilničkim ponašanjima. Zanimljiv je podatak i da Ured pučke pravobraniteljice nije zaprimio pritužbe hrvatskih građana na strane radnike osim u slučajevima kad su bili zabrinuti za njihova prava. U tom kontekstu je Ured primio prijave kad su radnici bili smješteni u prenapučenim prostorima, kada su imali problema u zdravstvenom sustavu, zbog nepoznavanja jezika i slično. Premda je tema stranih radnika i migranata u Hrvatskoj česta, Ured pučke pravobraniteljice upozorava da RH i dalje nema niti migracijsku, niti integracijsku politiku. Faktograf

ksenofobija napadi na strane radnike strani radnici strani radnici u Hrvatskoj

Radna snaga traži se po GPS-u

Otvoreno o stranim radnicima: Tvrtkama je prvi izbor domaći radnik

Hrvatska je u proteklih desetak godina izgubila više od 400 tisuća ljudi zbog negativnog demografskog trenda i iseljavanja. Koliko zbog toga pati tržište rada? U Hrvatskoj vlada snažna potražnja za radnom snagom, uz rekordan broj zaposlenih i istovremeno rekordno mali broj osoba evidentiranih kao nezaposleni. Imamo otprilike 136 tisuća stranih radnika u Republici Hrvatskoj. Po novim statističkim podacima nudimo i prosječne neto plaće koje su iznad 1400 eura. Zanimljivi smo mnogima za dolazak u Hrvatsku, ali i izbjegavanje propisa, što hrvatskih, što i drugih država članica. U Hrvatskoj je registrirano oko 800 agencija za posredovanje pri zapošljavanju stranih radnika i većina svoj posao radi odgovorno i u skladu s propisima i standardima, no problem su i druge tvrtke koje taj posao mogu raditi iako se ne nalaze u registrima. Ove je godine vidljiv pad zahtjeva i izdanih dozvola za približno 11%. HRT

Otvoreno strani radnici strani radnici u Hrvatskoj

A to uključuje one koje su uspjeli pobrojati

U Hrvatskoj pet puta više radnika iz trećih zemalja nego nacionalnih manjina

U zadnje četiri godine, Hrvatska bilježi nevjerojatan porast imigracije radnika iz trećih zemalja. Ova statistika ilustrira dramatičnu promjenu u demografskoj slici Hrvatske, prema kojoj je doselilo više stranih radnika nego što je ukupan broj nacionalnih manjina koje u zemlji žive već stoljećima. Na širem planu, Hrvatska se suočava s velikim izazovom integracije i praćenja stranih radnika, ali i s pitanjem koliko ih zaista radi u zemlji, a koliko ih odlazi dalje u EU. U periodu od 2020. do 2024. izdano je preko 400 tisuća radnih dozvola stranim radnicima, dok je službeno evidentirano svega oko 80 tisuća stranih radnika. Hrvatska ima jedan od najslabijih sustava bilježenja migracija u EU, što otvara prostor za ilegalno zapošljavanje te smanjuje transparentnost na tržištu rada. Lider

nacionalne manjine strani radnici strani radnici u Hrvatskoj

Zemlja smo za poželjeti

Strani radnici: Ne treba nam Zapad, u Hrvatskoj se najbolje živi

Od 1. siječnja do 31. listopada ove godine ukupno je izdana 147.301 dozvola za boravak i rad, od toga najviše u graditeljstvu – čak 57.353 dozvole. Sve je više onih koji se zadržavaju u Hrvatskoj. Od ukupnog broja izdanih dozvola za boravak i rad za novo zapošljavanje izdane su 95.363 dozvole, a 33.442 su produljene. Najviše dozvola izdano je državljanima Bosne i Hercegovine, koji tvore oko 22 posto strane radne snage, iz Indije je s krajem listopada u Hrvatskoj radilo 12.686 radnika, a dozvole je dobilo i 3599 radnika iz Albanije. Novinari Lidera razgovarali su s nekima od njih: Ovo je osma godina da sam tu i nijednom nisam imao brigu zbog financija; znam da će plaća doći do petnaestoga, da je tako godinama. Tu se zato osjećam sigurno. Imam se komu obratiti

strani radnici strani radnici u Hrvatskoj

Gastarbajterska zemlja

Hrvatska mora uvesti čak 400.000 stranih radnika. Danas ih imamo 147.000

Zbog snažnog trenda depopulacije Hrvatskoj će nedostajati stotine tisuća radnika svih profila te će ih morati uvesti izvana. Naglasio je to guverner HNB-a Boris Vujčić koji je upozorio kako su demografska kretanja takva da država ima ozbiljan pad broja stanovnika u radnoaktivnoj skupini te mora posegnuti za privlačenjem nove radne snage iz inozemstva. Država se pritom mora pripremiti i politički i ekonomski za tu činjenicu. Bez toga, gospodarstvo neće rasti, a dovest će se u pitanje i mirovinski i zdravstveni fond. Danica

strani radnici strani radnici u Hrvatskoj

Mogli bi pristojnu stranku osnovati

Vujčić: Nastavlja se trend rasta zaposlenosti, stranih radnika 7-8%

U budućnosti će se zbog depopulacije odnosno smanjenja broja stanovnika, koja je, kako je rekao,u Hrvatskoj prisutna već tri desetljeća, te će i dalje trajati, nedostatak radnika do kojega dolazi i koji je danas najveći problem hrvatskih kompanija, morati nadomjestiti imigracijom odnosno dovođenjem stranih radnika. Trenutno imamo 75.000 tisuća zaposlenih stranih radnika, međutim prema evidencijama MUP-a broj pozitivnih riješenih dozvola koja se izdaju za strane radnike je veći od 130 tisuća. Mi smo dakle u situaciji da nekih 7-8 posto ukupne zaposlenosti u Hrvatskoj već čine strani radnici, naglasio je Vujčić. HRT

strani radnici u Hrvatskoj

Nema zemlje za strance

Strani radnici u Hrvatskoj i problemi s njihovom integracijom

U RH dolazi sve veći broj radnika iz Azije, npr. iz Nepala ili s Filipina. Hrvatsko tržište rada danas broji preko 150 tisuća aktivnih useljenika, od čega je veliki dio upravo tog porijekla. No, njima se ne nudi nikakva perspektiva. Istovremeno se bilježe konstantni pad nataliteta i nedostatak radne snage hrvatskog stanovništva. Zašto nema političke volje za integraciju stranaca? Rijetko se javno komentiraju njihovi životni i radni uvjeti ili šanse za ostanak, i za dolazak njihovih obitelji, dok oni sami izražavaju želju za trajnim ostankom ovdje. Problematična je i politika azila, dok bi ih se moglo zadržati temeljem pozicije ovisnosti i socijalne izolacije. Naime, niskokvalificirana radna snaga redovito se traži za one poslove nepoželjne domaćem stanovništvu. DW

strani radnici strani radnici u Hrvatskoj

Ako nepalski radnik svojim robovskim radom u EU i uspije stvoriti svoj mali raj u Nepalu, Hrvatska će mu poslati Kolindu da ga posjeti i da po glavi pomazi njegovu dječicu

Miljenko Jergović: Da bi si čovjek mogao priuštiti ideale slobode, najprije mora raditi kao rob

Krajem godine nova pravila za radnike iz stranih država, ove godine izdat će se i 180.000 dozvola - Večernji.hr

Nepalski radnici od nepalskih robovlasničkih agencija za skupe pare kupuju robovski status i povlasticu da ih te agencije prodaju hrvatskim robovlasničkim agencijama koje ih zatim za dvostruku cijenu prodaju hrvatskim poslodavcima. Sloboda za nepalskog radnika nije najviša ljudska vrijednost, nego on za ogroman novac, koji će godinama otplaćivati, kupuje pravo da bude rob. Od onog što mu njegov hrvatski poslodavac isplati on će morati da preživi, pošalje novac obitelji u Nepalu, otplaćuje svome nepalskom, a posredno i hrvatskom robovlasniku cijenu svoga robovanja. Zašto strani radnici žele biti robovi i raditi za poslodavce u europskim zemljama koje se isprazno diče idealima slobode i ljudskih prava? Zato što žele u svojim domovinama sagraditi kuću, zaštititi porodicu i stvoriti svijet u kojemu će sloboda moći biti najviša ljudska vrijednost. Razumijete? Da bi ti ljudi mogli da dopru do slobode, najprije moraju da se pokore, da otkupe pravo – da budu robovi. Jergovic

blog Miljenko Jergović strani radnici u Hrvatskoj

Zagreb, tak imam te rad

Rasizam prema stranim radnicima: Na naplatu nam dolazi tridesetogodišnje toleriranje svih vrsta nasilja

Arhiva strani radnici u Hrvatskoj - Monitor.hr

Dva rasistička napada na strane radnike usred Zagreba posljedica su desetljećima njegovane desničarske mržnje. Usto, strani radnici iz Nepala, Indije, Filipina i Bangladeša suočavaju se s lošim smještajem, mizernim prihodima, teškim uvjetima rada i iskorištavanjem. “Oni su ovamo došli iz očaja, očekujući malo više kruha nego što bi zaradili u svojoj zemlji i ovakvo ponašanje prema njima je neljudsko. Oni dolaze preko agencija, familijarno dižu hipotekarne kredite od osam tisuća eura da bi platili agencijsku proviziju. Obećaju im 800 eura neto plaću, smještaj, hranu, sredstva za rad. Kad dođu u Hrvatsku, dočeka ih stvarnost: prijavljuje ih se na dva-tri sata, tjeraju ih da rade od nemila do nedraga, neki su smješteni u neljudskim uvjetima i s previsokom cijenom najma za ono što im se pruža. O lošim iskustvima u Hrvatskoj ne žele govoriti čak ni sa skrivenim identitetom iz straha za ezgistenciju”, upozorava glavni tajnik Novog sindikata Tomislav Kiš. Novosti

iskorištavanje rasizam strani radnici u Hrvatskoj

Indija u srcu, Wolt u torbi, a psovke na ulici