Rast prosječne neto plaće nakon 2,5 godine

Statistička pogreška

Rast prosječne neto plaće nakon 2,5 godine

U četvrtom kvartalu 2014. prosječna plaća u Hrvatskoj iznosila je 5.442 kune što je za 3% više nego u prethodnom kvartalu. Osim kategorije top managementa, koja ima u prosjeku 109% višu plaću u odnosu na prosjek, najplaćenija zanimanja su ona iz područja telekomunikacija te marketinga, oglašavanja i odnosa s javnošću, sa 45% i 30% višom plaćom od prosječne. Magisterij i doktorat povećavaju plaću za 96% u odnosu na SSS, a najbolje plaćaju privatne tvrtke u stranom vlasništvu. Monitor

plaće

Dok šef broji eure, radnik broji impulse produktivnosti

Veće plaće u privatnom sektoru? Može, ali ima jedan preduvjet

Unatoč rastu plaća u javnom i dijelu privatnog sektora, daljnje povećanje u privatnom sektoru zapinje na ključnom problemu – niskoj produktivnosti. Hrvatska još zaostaje za EU prosjekom, a plaće ne mogu rasti održivo bez rasta stvarne dodane vrijednosti. Tvrtke već osjećaju pritisak na profitabilnost, osobito u industrijama s nižim maržama. Ekonomisti poručuju: bez ulaganja u inovacije, tehnologiju i ljude, prostora za veće plaće jednostavno nema. Statistika može rasti, ali plaća – tek kad gospodarstvo stvarno povuče. Lider

plaće poslovna produktivnost privatni sektor

Plaće rastu, granice se brišu, a svi nosimo iste patike

Plaće se love za ovratnik: Hrvatska sustiže Sloveniju

Razlika u prosječnim neto plaćama između Hrvatske i Slovenije smanjila se s 263 eura 2015. na samo 104 eura u 2025. Hrvatska je značajno ubrzala rast plaća, posebice u zadnje tri godine. Iako Slovenci i dalje imaju viši prosjek, Reddit rasprave otkrivaju da su razlike često zamagljene dodacima koji se ne vide u statistici. Ako se trend nastavi, Hrvatska bi do 2029. mogla i prestići susjede. Ipak, bruto i medijalne plaće pokazuju da Slovenija zasad još drži prednost. tportal

plaće prosječna plaća

Turska leti, Belgija škripi, a Hrvatska se veselo kotrlja uzbrdo

Plaće rastu, ali ne svugdje: Istočna Europa u plusu, Zapad zijeva

U 2024. realne su plaće najviše porasle u Turskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj, dok je kupovna moć pala u Belgiji, Finskoj, Islandu i Luksemburgu. Hrvatska je zabilježila rast realnih plaća od 5,9 %, iznad većine zapadnoeuropskih zemalja. Iako nominalne plaće rastu gotovo posvuda, samo one koje nadmaše inflaciju donose stvarni dobitak. Istočna Europa predvodi oporavak, dok neke razvijene zemlje i dalje kaskaju. Lider

plaće realne plaće

Europski standard, balkanski BDP

Hrvatska danas izdvaja 13,2 % BDP-a na plaće u javnom sektoru – drugi najveći udio u Europskoj uniji

I to odmah iza Danske. No, za razliku od Danske, Hrvatska nije visoko razvijena zemlja, što otvara pitanja o dugoročnoj održivosti takve politike. Zahvaljujući reformi plaća iz 2024., neto primanja u hrvatskom javnom sektoru znatno su porasla i gotovo dosegnula slovenske razine, unatoč manjem BDP-u. Istovremeno, privatni sektor u Hrvatskoj znatno zaostaje za slovenskim. Analitičar Danijel Nestić upozorava da je rast plaća posljedica političkih odluka, a ne ekonomskih pokazatelja te predlaže vezanje dužnosničkih plaća uz stanje u privatnom sektoru. tportal

BDP javni sektor plaća plaće

I po inflaciji, usput

Novi podaci: Hrvatska rekorder po rastu plaća u EU

Najveća povećanja troškova plaća po satu za cijelo gospodarstvo bilježe se u Hrvatskoj (13,9 posto), Poljskoj (13,8), Rumunjskoj (13,1) i Bugarskoj (13), izvijestio je Eurostat. U četvrtom tromjesečju lani troškovi rada po satu povećali su se prosječno za 4,3 posto u EU u usporedbi s istim tromjesečjem prethodne godine. Najmanje povećanje vrijednosti sata rada bilježi se pak u Luksemburgu, Francuskoj, Belgiji, Španjolskoj, Finskoj i Švedskoj. Danica

plaće

Plaće rastu kao kvasac bez glutena

Minimalne plaće u EU rastu, ali nedovoljno za troškove života

Dok troškovi života divljaju, minimalne plaće u mnogim državama EU ne prate taj tempo. Iako su Rumunjska, Litva, Bugarska i Poljska zabilježile značajan rast, u zapadnim zemljama povećanja su skromna. Luksemburg prednjači s 2.638 eura, dok je Bugarska na dnu s 551 eurom. Hrvatski minimalac iznosi 970 eura. Pet država nema zakonski propisanu minimalnu plaću, oslanjajući se na kolektivne ugovore. Kupovna moć otkriva realniju sliku: Poljska se izdvaja, dok su Češka, Slovačka i Bugarska pri dnu. Inflacija i dalje nagriza standard građana. Lider

minimalac minimalna plaća plaće

Svi putevi vode k Plenkoviću

Litvan: Država s HDZ-ovom vladom najveći je generator potplaćenosti žena

U proteklih osam godina razlike u prosječnoj plaći između muškaraca i žena smanjene su sa 102 na 49 eura. Međutim, u Plenkovićevoj eri najviše su povećane razlike upravo u javnome sektoru. Jaz u zdravstvu porastao je za 209 eura (s 253 na 462 eura), u javnoj upravi za 165 eura (sa 137 na 302 eura) i obrazovanju za 120 eura (sa 121 na 241 euro). Ostale uslužne djelatnosti povećale su razliku za 39 eura, prerađivačka industrija za 27 eura, administrativne i ostale uslužne djelatnosti za 20 eura, stručne, znanstvene i tehničke za 16 eura, a u poljoprivredi je razlika povećana za četiri eura. Kad se analiziraju razlike u plaći među spolovima, djelatnosti iz pretežno javnog sektora među najrigidnijima su u izjednačavanju ženskih primanja s muškima. Čak su prosječne plaće muškaraca u javnoj upravi, obrani i obveznom osiguranju u proteklih osam godina narasle nešto više nego ženama. Problem je, dakle, u politici. Goran Litvan za Lider

Goran Litvan neravnopravnost spolova plaće

Frizeri i dalje čekaju na "tech plate"

Prosječna plaća u Hrvatskoj narasla na 1349 eura, a IT sektor prednjači

U trećem kvartalu 2024., prosječna neto plaća u Hrvatskoj iznosila je 1349 eura, uz rast od 16% u odnosu na lani. Medijalna plaća je niža (1255 eura), no također raste. IT sektor dominira s najvišim plaćama, 22% iznad prosjeka, dok tekstilni radnici i uslužni sektor zaostaju s plaćama od oko 950 eura. Zaposleni u državnim tvrtkama zabilježili su najveći rast (14%), dok su najniže plaće zabilježene u istočnoj Hrvatskoj. Razlike su vidljive i između spolova, obrazovanja i radnog iskustva, s muškarcima koji zarađuju 16% više od žena. Nacional

plaće

Bogati bogatiji, a ostalima za burek

U pripremi porezna reforma koja će rezultirati povećavanjem plaća, u igri tri promjene vezane uz osobni odbitak i porezne stope

Vlada RH planira poreznu reformu s naglaskom na rasterećenje plaća. Povećanje osobnog odbitka s 560 na 600 eura i korekcija poreznih stopa rezultirat će porastom neto plaće za prosječnog zaposlenika za skromnih 23 eura. No, za one s višim plaćama – četiri puta većim od prosječne – neto plaća porast će za čak 194 eura. Tako će radnici s visokim primanjima profitirati najviše, zahvaljujući pomicanju praga za višu poreznu stopu i povoljnijim poreznim uvjetima. Najavljena reforma ponovo otvara pitanje pravedne raspodjele poreznih olakšica. tportal

plaće porezna reforma

Svejedno tko ocjenjuje šefa kad je jedina opcija 'izvrstan'

Plaće javnih službenika ovisit će o ocjeni šefa. ‘A tko će njega ocjenjivati?’

Od Nove godine uvodi se novi sustav ocjenjivanja državnih i javnih službenika, gdje će nadređeni ocjenjivati njihove rezultate i radne odnose. Ocjene, koje se kreću od “nezadovoljava” do “izvrstan”, utjecat će na plaće i moguće otkaze. Sindikati izražavaju zabrinutost, tvrdeći da će ravnatelji imati miljenike te upozoravaju na nepravednost i potencijalni sukob interesa. Iako neki ravnatelji podržavaju sustav, strahuje se da će to stvoriti neprijateljsku atmosferu u institucijama. Nacional

javni službenici plaće sef šefovi

Statistička pogreška