Reforma: Porez na dohodak smanjuje se na 24% i 36%

Brojke i slova

Reforma: Porez na dohodak smanjuje se na 24% i 36%

Opća stopa poreza na dobit smanjuje s 20 na 18 posto, dok bi stopa poreza na dobit za poljoprivrednike i obrtnike s prihodima manjim od tri milijuna kuna godišnje iznosila 12%, najavila je Vlada danas sa svoje prve sjednice. Najavljeno je ukidanje porezne olakšice za reinvestiranu dobit, jer je koristi malo poduzetnika. U sustavu poreza na dohodak smanjuju se stope s 25 na 24 te sa 40 na 36 posto, dok bi osnovni jedinstveni prag za osobne odbitke bio 3.800 kuna. Stopom od 24% oporezivali bi se dohoci do 17.500 kuna, a sve iznad toga po stopi od 36%. Novost je i da potpredsjednici Vlade više neće biti štićene osobe. Ministar Marić smanjio bi PDV na 24% i uveo međustopu od 12%. HRT

porezna reforma

Na mladima kredit ostaje

Vlada u saborsku proceduru šalje paket poreznih izmjena

Vlada predlaže uvođenje poreza na nekretnine od 0,6 do 8 eura po kvadratu, uz izuzetak za stalno stanovanje. Osobni odbitak raste na 600 eura, a granica za veću poreznu stopu se povećava. Iseljenici koji se vrate oslobođeni su poreza na plaće pet godina. Prag za ulazak u PDV sustav podiže se na 60 tisuća eura. Olakšice za mlade do 30 godina ostaju, uz dodatke za poslodavce koji zapošljavaju na neodređeno. Premijer naglašava fokus na stambenu politiku i jačanje kreditne sposobnosti mladih za lakše rješavanje stambenog pitanja. Lider

porez na nekretnine porezi porezna reforma

Sve za naše ljude, osim za one koji su ostali

Perković: Porezno oslobođenje za povratnike izaziva nezadovoljstvo kod građana

Najavljene porezne izmjene uključuju oslobađanje povratnika i potomaka iseljenika od plaćanja poreza na dohodak na pet godina, što izaziva žustre rasprave. Građani negoduju zbog potencijalne nepravde prema onima koji nisu iselili i koji redovito plaćaju porez. Iznosi ušteda povratnicima mogu doseći desetke tisuća eura, ovisno o bruto plaći i lokaciji povratka. Mnogi smatraju da je mjera nepravedna i diskriminatorna prema onima koji su ostali u Hrvatskoj, jer povratnici koriste iste javne usluge bez jednakog doprinosa. Branimir Perković za Index.

Branimir Perković porez porezna reforma porezne izmjene

Sretan povratak porezima: apartmani, apartmani svuda!

Porezna reforma mijenja puno toga, evo pregleda ključnih promjena

Novi porezni zakon uvodi nekoliko važnih promjena (Index):

Porez na nekretnine: Oporezivat će se nekretnine koje nisu korištene više od 10 mjeseci godišnje. Porez će se kretati između 0,6 i 8 eura po kvadratnom metru, s različitim stopama po zonama
Porez na turistički najam: Paušalni porez za najam drastično raste, s maksimalnim iznosom do 300 eura po krevetu
Oslobađanje povratnika od poreza na dohodak: Povratnici koji se vrate u Hrvatsku nakon najmanje dvije godine u inozemstvu bit će oslobođeni poreza na dohodak na pet godina
Veće porezne olakšice: Povećava se osobni odbitak i prag za višu stopu poreza na dohodak

Općenito, Vlada nastoji prebaciti porezno opterećenje s rada na imovinu i smanjiti neravnoteže u poreznom sustavu.

porezi porezna reforma

Bogati bogatiji, a ostalima za burek

U pripremi porezna reforma koja će rezultirati povećavanjem plaća, u igri tri promjene vezane uz osobni odbitak i porezne stope

Vlada RH planira poreznu reformu s naglaskom na rasterećenje plaća. Povećanje osobnog odbitka s 560 na 600 eura i korekcija poreznih stopa rezultirat će porastom neto plaće za prosječnog zaposlenika za skromnih 23 eura. No, za one s višim plaćama – četiri puta većim od prosječne – neto plaća porast će za čak 194 eura. Tako će radnici s visokim primanjima profitirati najviše, zahvaljujući pomicanju praga za višu poreznu stopu i povoljnijim poreznim uvjetima. Najavljena reforma ponovo otvara pitanje pravedne raspodjele poreznih olakšica. tportal

plaće porezna reforma

Zašto bi bilo jednostavno, ako može komplicirano

Porezna reforma i problemi koji dolaze s njom

Novi Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o doprinosima nakon usvajanja Zakona o doprinosima donosi glavni izazov u članku 4. koji regulira olakšicu za mirovinsko osiguranje (MIO I). Ako bruto plaća ne prelazi 1300 eura, država uplaćuje olakšicu umjesto poslodavca. Najveći problem javlja se kod radnika koji rade kod više poslodavaca. Članak 16.b propisuje da svi poslodavci moraju primijeniti umanjenje mjesečne osnovice prema podacima Porezne uprave, ali računovođe izražavaju zabrinutost zbog komplikacija pri prikupljanju točnih informacija od radnika, jer osiguranik koji radi kod više poslodavaca ima dvije opcije dokazivanja svoje bruto plaće. Prva je da osiguranik (radnik) mora dati izjavu o broju poslodavaca za koje radi, bruto plaći i način na koji će se olakšica umanjiti, kako bi mu se mogao utvrditi iznos olakšice. Druga opcija je da računovođe iz svih poduzeća, za koje osiguranik radi, direktno koriste podatke koje dobiju kroz sustav ePorezna, i na taj način utvrđuju iznos olakšice. Ali, poteškoće su dodatno pogoršane jer sustav ePorezna, koji bi trebao omogućiti automatsku razmjenu podataka nije bio u potpunosti funkcionalan. Porezna uprava tvrdi da većina problema sada riješena, ali neki poslodavci i dalje izvještavaju o poteškoćama pri dostavi obrazaca. (Bug)

obračun plaća porezna reforma Porezna uprava

PDV - Pola dajem vladi

Profesor s Libertasa: Hrvatski PDV je regresivan porez, siromašniji dio stanovništva troši do 50 posto na osnovne životne potrebe

Sve dosadašnje porezne reforme, uključujući i ovu zadnju, u suštini i nisu bile porezne reforme. To su bile samo izmjene pojedinih poreznih stopa. Hrvatski porezni sustav najviše je orijentiran na potrošnju, dakle na PDV. Šezdeset posto proračuna u Hrvatskoj puni se iz PDV-a, a PDV je po definiciji regresivni porez. To znači da relativno veći porez plaćaju siromašniji građani. Trebalo bi povećati razinu porezne pravednosti, ali ne očekujem da ćemo to dobiti budućim mjerama Vlade. Kada gospodarstvo u ciklusu raste, rastu i proračunski prihodi pa se proračun bolje puni. Profesor s Libertasa i FPZ-a Luka Brkić za Nacional.

intervju Luka Brkić PDV porez porezna reforma

A kaj s nama koji imamo kleti?

Nova porezna reforma i vikendice

Najnovija porezna reforma gradovima i općinama omogućuje podizanje poreza na vikendice. Time bi jedinice lokalne samouprave mogle nadomjestiti dio prihoda izgubljenog ukidanjem prireza. Do sada se po četvornome metru maksimalno plaćalo 2 eura na godinu, a prema novom prijedlogu, općine i gradovi moći će naplaćivati i do 5 eura. Nakon ukidanja prireza, mnoge općine razmišljaju kako nadomjestiti manjak u proračunu, a ovo im postaje jedna od opcija. U Hrvatskoj od poreza na vikendice najviše novca ubere Zadarska županija. Više od 5 milijuna eura. Slijede Primorsko-goranska pa Istarska. Lokalne samouprave na raspolaganju imaju još neke naknade koje bi sada mogla mijenjati. HRT

porezna reforma vikendice

O populizmu i prebacivanju kajli

Hrvatski porezni sustav ovim promjenama postaje jedinstven u Europi

Vlada ide u izmjenu devet zakona, a osnova reforme koja bi trebala stupiti na snagu od 2024. godine je ukidanje prireza, subvencioniranje mirovinskog doprinosa za sve one čije se plaće kreću do 1.300 eura bruto itd. Danas Vlada svojom reformom najavljuje da će zapravo i sve te fiktivno zaposlene na niske plaće ubuduće subvencionirati jednako kako i radnike s niskim primanjima. Hrvatska intervencijom u sustav doprinosa ide u krivom smjeru i šalje lošu poruku. Kako navodi Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta, niti jedna zemlja u Europskoj uniji to ne radi. Europa stari i iz toga je jasno da izdvajanja za mirovine trebaju rasti. Drugi je model, kako će reći Lovrinčević, model zvjerinjaka – tko može izdvajat će, tko ne može „neka krepa“. No, to nije model za kojim poseže Europa. Faktograf

porez porezna reforma prirez

Sve što radnici dobiju na mostu, izgubit će na ćupriji

Porezna ili porazna reforma

Mises o ratu, ratnoj ekonomiji i uspostavi trajnog mira

Analiza najavljenih izmjena poreznog sustava, kojima će se stopa poreza na dohodak prepustiti lokalnim vlastima, prirezi ukinuti, mirovinski doprinosi smanjiti, a trošarine povećati, dovodi do jednostavnog rezultata – stradat će oni maleni, a pošteđeni će biti dobitnici čitave naše tranzicijske i posttranzicijske epohe. Prepuštanje odluke o naplati poreza na dohodak jedinicama lokalne uprave nije samo puko bacanje kosti među njih. Kompeticija te vrste prouzročit će nove nejednakosti na mapi radničkih prava i socijalnog statusa Hrvatske, što se razilazi i s vrijednostima zastupanim Ustavom RH. Može se to nekom pričiniti kao decentralizacijski, čak demokratizacijski korak naprijed, sa spuštanjem ovlasti na niže razine. No radi se u biti o posve reakcionarnom uzmaku države pred kapitalom. Kao što je Hrvatska u samom vrhu po teretu PDV-a nametnutog svima, tako je na samom dnu EU-a po onom koji trpe birani tj. povlašteni među nama. Novosti

Hrvatska porezna reforma

Predizborna fora

Ishitrena porezna “reforma” bez dugoročne koristi za građane

Iako detalji „reforme“ nisu precizirani, najave u medijima (1 , 2) govore o ukidanju prireza i promjeni načina izdvajanja u mirovinske fondove. Kompenzacija za ukidanje prireza, prema nekim medijskim najavama, mogla bi se pronaći u dopuštanju lokalnim jedinicama, odnosno gradovima, da utječu na stope izdvajanja poreza na dohodak. Mogu li veliki gradovi poput Zagreba, Splita i Rijeke nadoknaditi gubitak prireza, odnosno mogu li računati na dugotrajnost eventualnih kompenzacijskih sredstava koja bi se iz proračuna države preusmjerila u proračune gradova? To nije rješenje kojim se potiče efikasno organizirani sustav lokalne vlasti. On još snažnije potiče fiskalnu ovisnost gradova o državnom proračunu. Vlada bu trebala pripremiti cjeloviti reformski paket koji se tiče lokalne samouprave, smatraju stručnjaci. Faktograf

porezna reforma prirez

Brojke i slova