Rekordne ljetne vrućine u Europi 2024. odnijele više od 62.000 života - Monitor.hr
Jučer (22:00)

Klima grize jače od komaraca

Rekordne ljetne vrućine u Europi 2024. odnijele više od 62.000 života

Prema studiji ISGlobala objavljenoj u Nature Medicine, tijekom ljeta 2024. u Europi je od posljedica neuobičajeno visokih temperatura i vlage umrlo više od 62.700 ljudi, što je gotovo 25 % više nego 2023. Najpogođenija je Italija s 19.000 smrti, a slijede Španjolska i Njemačka. Gledano po stanovniku, Grčka bilježi najviše smrtnih slučajeva. Ukupno je od ljeta 2022. do 2024. zabilježeno 181.000 smrti povezanih s vrućinama. Starije osobe ostaju najugroženije. tportal


Slične vijesti

19.09. (10:00)

Kad priroda igra „puno–prazno“ bez pauze za reklame

WMO: Hidrološki ciklus sve ekstremniji i nepredvidljiviji

Prema izvješću WMO-a za 2024., samo trećina svjetskih riječnih slivova imala je normalne hidrološke uvjete, dok su ostali pogođeni sušama ili poplavama. Ledeni gubici iznosili su 450 gigatona, a razina mora dodatno porasla. Prekomjerno crpljenje podzemnih voda pogoršava stanje, dok 3,6 milijardi ljudi već sada povremeno nema pristup vodi. Ekstremi poput poplava u Europi, suša u Amazoniji i tropskih ciklona u Aziji potvrđuju da hidrološki ciklus postaje sve nepredvidljiviji i opasniji. tportal

17.09. (12:00)

Zamislite ljeto bez gužvi – jer možda će postati trajna ponuda

Turizam na klimavim nogama: era neturizma počela je već danas

Švedski stručnjak Stefan Gössling upozorava da svijet ulazi u “eru neturizma”, gdje ekstremni vremenski uvjeti, rast troškova putovanja i emisije stakleničkih plinova ugrožavaju budućnost globalnog turizma. Hrvatska se nalazi u srednjoj kategoriji ovisnosti o turizmu, ali s vrlo visokim rizikom od oluja i obilnih kiša. Posebno kritične regije su jug Europe, gdje prijete požari, poplave i nevremena. Aviopromet ostaje glavni izvor emisija, a bogati prednjače u njihovom rastu. Gössling zaključuje: svaka turistički ovisna zemlja morat će razviti planove prilagodbe klimatskim promjenama. Novosti

12.09. (01:00)

Kad baciš šniclu, dobiješ uragan gratis

Bacanje hrane u Hrvatskoj čini čak 76 % ukupnog otpada, dok kućanstva u EU sudjeluju s 53 %

Najčešće se bacaju ostaci kuhanih jela, kruh i voće. Hrana na odlagalištima stvara metan, plin 25 puta jači od CO₂, čime se generira oko 10 % globalnih emisija stakleničkih plinova. Gotovo trećina proizvedene hrane nikad ne bude pojedena, iako bi mogla nahraniti milijardu ljudi. Stručnjaci ističu da klimatske promjene prijete žitaricama, ribama i sigurnosti hrane, dok se rješenja kriju u planskoj kupnji, odvojenom biootpadu i promjeni svijesti potrošača. HRT

10.09. (21:00)

Klima na popravnom ispitu

Umjetno hlađenje polarnih područja ne bi imalo nikakvog dugoročnog efekta

Nova analiza u Frontiers in Science upozorava da geoinženjerski planovi poput zadebljavanja leda, podmorskih barijera ili raspršivanja aerosola nisu rješenje za klimatske promjene. Premda britanski tim testira pumpe za jačanje arktičkog leda, stručnjaci ističu da takvi eksperimenti nose goleme rizike i stvaraju lažnu sigurnost. Profesor Siegert s Exeter Sveučilišta naglašava da jedini dokazano učinkovit put ostaje brzo smanjenje emisija stakleničkih plinova, dok su tehnološki trikovi tek pomoćne ideje koje mogu odgoditi nužne odluke. tportal

01.09. (10:00)

Crveni alarm i mokre gaće

Klimatske promjene donose sve češće oluje i poplave u Hrvatskoj, nismo spremni za sve što dolazi

Nagla promjena vremena u Hrvatskoj donijela je snažne pljuskove i poplave, a razlog je sudar toplog, vlažnog zraka s hladnom frontom. More od 25 °C dodatno je pojačalo oluje. Stručnjaci Pelajić i Grisogono upozoravaju da su takvi ekstremi sve češći zbog zagrijavanja klime, iako pojedini događaj nije moguće direktno pripisati klimatskim promjenama. Hrvatska se, kažu, slabo prilagođava: nedostaje klimatski centar, ulaganja u agronomiju, promet i obrazovanje. Ako nastavimo samo “ispunjavati forme” prema EU, čekaju nas sve jače oluje i sve plići podvožnjaci. HRT

28.08. (18:00)

Jadran se pretvara u saunu, a ribe nisu kupile ručnik

Jadran se pregrijava: termostat Mediterana u kvaru

Nedavna studija IRB-a i IOR-a otkriva da se duboke vode Jadrana zagrijavaju i zaslanjuju brže od svih predviđanja – promjene očekivane krajem stoljeća događaju se već danas. Temperatura na 1000 m dubine porasla je za 0,8 °C u desetljeću, a salinitet za 0,2 PSU. To remeti ulogu Jadrana kao “termostata” Mediterana, ugrožava opskrbu dubina kisikom te stavlja hladnovodne vrste pred zid, dok tropske invazivne vrste preuzimaju prostor. Znanstvenici upozoravaju da Jadran “trči ispred modela”, a posljedice za ekosustave i obalne zajednice bit će ozbiljne. Nenad Jarić Dauenhauer za Index

23.08. (13:00)

Dream on

Biljke protiv klime: rat koji ne mogu dobiti

Prirodni ciklusi ugljika i vode drže Zemlju u ravnoteži, no čovjek je spaljivanjem fosilnih goriva narušio taj sustav. Jedna od predloženih tehnologija je pretvaranje biomase u drveni ugljen (biochar) i njegovo ukopavanje u tlo, čime se poboljšava plodnost i izdvaja CO2 iz atmosfere. Iako zvuči elegantno, matematika ne ide u prilog – za neutralizaciju godišnjih emisija trebalo bi proizvesti i zakopati 10 milijardi tona ugljena, što znači karbonizirati 1,7 % ukupne svjetske biomase svake godine. Ukratko: lijepa ideja, ali premala vaga. Nenad Raos za Bug

17.08. (13:00)

Nisu ni ljeta što su bila

Ljeto je postalo samo marketinški trik namijenjen prodaji japanki, Aperol Spritza i jeftine, dvotjedne iluzije bijega od okova kapitalističkog realizma

Ljeto možda jest sezona varki, ali nema smisla da se zavaravamo: ljeto je nepodnošljivo, vruće, ljepljivo. To nas uglavnom ne sprječava da se zabavimo, opustimo i odmorimo, ali jesmo li sve spremni činiti uz neki drugačiji soundtrack? Zamišljam paralelu tom saharinskom koktelu, toj imaginarnoj semantičkoj prevari temeljenoj na lažnoj bezbrižnosti, nekakvo drugo toplo ljeto. Ljeto bez uzbuđenja, više na ležaljci iza škura nego na terasi po zvizdanu. Na periferiji praznog grada. Obavijeni jutarnjom šumskom zrikom. Ispred televizora s popodnevnim programom u pozadini ili u polupraznom kinu na predstavi koje se nakon nekoliko godina više nitko neće sjećati. Na nekim drugim obalama… Na Kulturpunktu promišljaju kako je forma nadjačala samu srž sadržaja, uz pokoju glazbenu preporuku.

15.08. (01:00)

Kad ti more posoli život, a nije kriv konobar (a ni more)

Slana jezera na površini Sredozemlja sve dublja i češća

Naši znanstvenici analizirali su 70.000 profila podataka iz posljednjih 20 godina i otkrili da se ljeti i u jesen pri površini Sredozemnog mora, uključujući Jadran, stvaraju slana jezera duboka 20–45 m. Najčešća su u istočnom Sredozemlju, a nastaju zbog visokih temperatura i isparavanja, što povećava salinitet. Pojava je posljedica klimatskih promjena, a godišnje se produbljuju oko metar. Iako sama po sebi nije problem, može znatno utjecati na morski ekosustav. HRT

11.08. (11:00)

Život pod klimom

Severe Weather: Stiže ekstreman toplinski val. Dugo će trajati

Sudeći prema sedmodnevnoj prognozi DHMZ-a, ovaj toplinski val nastavit će se najmanje do kraja idućeg tjedna. Zbog toga je DHMZ izdao posebne upute. Temperature danas na kopnu do 32 stupnja, idućih dana 35 (na moru 36). Za iduće dane, ponedjeljak, utorak, srijedu i četvrtak, crveni meteoalarm proglašen je za kninsku, riječku, splitsku i dubrovačku regiju. Za ponedjeljak, 11. kolovoza, narančasti meteoalarm zbog jakog vjetra DHMZ je izdao za Velebitski kanal. Meteorolog: Ovakve vrućine su iznimne. Shvatite upozorenja ozbiljno. Index