Roditelji financiraju čak 81% hrvatskih studenata - Monitor.hr
24.11.2016. (10:00)

Roditelji financiraju čak 81% hrvatskih studenata

Jesu li hrvatski studenti kampanjci, koliko im vremena treba za učenje, koje su im navike, istražio je portal EduCentar na više od 400 ispitanika.

U istraživanju je sudjelovalo 75% žena te 25% muškaraca. Najveći broj ispitanika ima manje od 25 godina (86%), dok ih 12% ima između 26 i 30 godina. Svega 2% ispitanika ima 31 godinu i više. Najviše ispitanika, njih 95% studira ili je studiralo na javnom fakultetu, dok je 5% u sustavu privatnog visokog obrazovanja.

Čak 45% ispitanika uči prije samog ispita ili kolokvija

Učiti tijekom cijele godine nije lako, ali čak polovica ispitanika (50%) je izjavila da uči kroz cijelu godinu s time da zapnu prije samog ispita. Da su istinski kampanjci izjasnilo se 45% ispitanika koji uče samo prije ispita i kolokvija. Svega 5% ispitanika uči ravnomjerno tijekom cijele godine pa panika prije ispita ne postoji.

Kada se priča o učenju, ljudi se često dijele na večernje ili jutarnje tipove.

Gotovo polovica ispitanika (46%) za vrijeme studija su više bili večernji tipovi, što znači da im je najviše odgovaralo učiti navečer ili po noći. Učenje lakše odradi u polovici dana 18% ispitanika, dok ih je 17% podjednako i jutarnji i večernji tip, odnosno doba dana im ne igra ulogu. Petina ispitanika (20%) uči cijele dane, obzirom da najčešće kasne s početkom učenja.

Suprotno uvriježenom mišljenju o studentima koji žrtvuju san za učenje, svega 19% ispitanika je gotovo za svaki ispit probdjelo barem jednu noć. Najviše je onih (29%) koji san zamijene za učenje svega nekoliko noći u godini. Čak 27% ispitanika nikada nije probdjelo noć zbog učenja za ispit.

Za prolaz uči više studenata nego studentica

Da ‘labud’ nije dovoljan, potvrđuje 53% ispitanika koji se potrude naučiti nešto više, ali ne nužno za ocjenu izvrstan. Nešto više od trećine ispitanika (35%) uči za peticu, a svega 12% ispitanika uči samo za prolaz na ispitima.

U nešto većoj mjeri za prolaz uče muškarci (19%) nego žene (10%). Kada je u pitanju učenje za peticu tu prednjače žene (35%) u odnosu na 32% muškaraca.

Čak 40% ispitanika za vrijeme studiranja je odbilo ponuđenu prolaznu ocjenu na ispitu kako bi ponovno izašli na rok i dobili bolju ocjenu. Ispitanici koji su ocjenu odbili kao razloge su naveli to da su smatrali da su zaslužili višu ocjenu od ponuđene ili su željeli zadržati dobar ukupni prosjek ocjena.

„Želim imati visoki prosjek pa kada bih dobila nižu ocjenu od petice, a osjetila sam da mogu naučiti više ili znam za više i imam vremena ponoviti cijelu proceduru, odbila bih ocjenu“, komentira jedna ispitanica.

„Nisam bila zadovoljna, nedovoljno sam učila i odlučila se više potruditi i dobiti bolju ocjenu“, komentira druga ispitanica.

Ispitanici koji nikada nisu odbili ocjenu to nisu učinili jer smatraju da ocjene s ispita ništa ne znače jednom kada je diploma u ruci.

„Ocjene tijekom studija su bezvrijedne, osim ukoliko su potrebne za ostvarivanje neke stipendije, a čak i tada se ne mora imati iz svega izvrstan. Uvijek se može iz nečega imati viša, a iz nečega manja ocjena da se dobije pristojan prosjek“, komentira jedan ispitanik a drugi dodaje da je ‘bitno proći jer se samo diploma broji.

Studenti žive u roditeljskom domu, a financiraju ih roditelji

Najviše ispitanika (39%) za vrijeme studiranja živjelo je u roditeljskom domu. Trećina ispitanika (34%) već je započela samostalan život i živjela je u iznajmljenom stanu, dok ih je 17% živjelo u studentskom domu. Svega 7% ispitanika je za vrijeme studija imalo vlastiti stan, a 3% ih je živjelo u stanu prijatelja ili obitelji.

Najvećem broju studenata troškove života podmirivali su roditelji. Čak 81% ispitanika izjavilo je kako su im troškove stanovanja podmirili roditelji, a za 62% ispitanika roditelji su pokrivali i troškove izlazaka i putovanja.

Troškove odjeće i izlazaka podmiruje 35% ispitanika i to prihodima od honorarnih poslova, a 26% ispitanika troškove podmiruje stipendijom.

Gotovo četvrtina ispitanika (23%) svake godine prima stipendiju, dok ih 18% prima ali ne svake godine. Primanje stipendije ovisi o zadovoljenju uvjeta, stoga 59% ispitanika ne prima stipendiju jer ne zadovoljavaju uvjete.

Za vrijeme studiranja studentima fizička aktivnost nije prioritet

Trećina ispitanika (33%) za vrijeme studiranja se nije bavila nikakvom fizičkom aktivnošću. Ipak, više od polovice ispitanika (53%) povremeno odnosno rekreativno se bavilo fizičkom aktivnošću, dok ih se svega 14% aktivno bavilo sportom za vrijeme studija.

Tijekom studija, fizičkom aktivnošću više su se bavili studenti nego studentice.

Čak 35% žena za vrijeme studija nije se bavilo nikakvom fizičkom aktivnošću, dok je neaktivnih muškaraca bilo 22%. Za vrijeme studija aktivno se bavilo sportom 19% muškaraca i svega 12% žena.

Ispitni rokovi su stresni, pa sigurno utječu i na težinu. Težina tijekom ispitnih rokova varirala je kod 41% ispitanika, a 19% ispitanika se udebljalo i to u prosjeku 5 kilograma. Smršavilo je 21% ispitanika i to u prosjeku 3,5 kilograma, dok je 31% ispitanika izjavilo kako im težina nije varirala. 28% ispitanika na to nije uopće obraćalo pažnju.

Studenti na fakultetu provedu u prosjeku 5 sati

Prosječan student dnevno na fakultetu provodi 5 sati, u druženju s prijateljima 2, a krevetu 7 sati. Najviše ispitanika (34%) za vrijeme studija je u prosjeku spavalo do 7 sati dnevno. Petina ispitanika (21%) je spavala svega do 6 sati, dok ih je trećina (32%) spavala preporučljivih 8 sati. Više od 8 sati dnevno, za vrijeme studija, spavalo je 13% ispitanika.

Čak 35% ispitanika u druženju s prijateljima najviše provede do dva sata dnevno. Četvrtina ispitanika (25%) u druženju s prijateljima provede do sat vremena dnevno, a 27% do tri sata.

Gotovo polovica ispitanika (47%) na fakultetu u prosjeku provede do pet sati dnevno. Do osam sati provede 29% ispitanika, a 14% do tri sata. Na fakultetu u prosjeku provede više od 8 sati 7% ispitanika.

Prvostupnici su dobro osposobljeni za tržište rada

Iako se kod stavova ispitanici relativno dosta razlikuju ovisno o tome po kojem programu su završili školovanje, po pitanju prvostupnika relativno su složni: oko trećine ispitanika smatra kako su prvostupnici dobro osposobljeni za tržište rada.


Slične vijesti

Jučer (10:00)

Bit će više majstora

Sve manje mladih želi studirati, sa srednjoškolskom spremom mogu odmah dobro zarađivati

Sociolozi smatraju da pad interesa za studije ne bi trebao pripisati samo skeptičnosti mladih prema fakultetskoj diplomi. Imamo veliki broj tih ustrojbenih jedinica, sveučilišta, broj studijskih programa, a demografska slika to ne prati, rekao je Krešimir Krolo, sociolog. Mladi koji odlaze izvan zemlje, ne samo kako bi radili nego i studirali, vide primjer svojih roditelja koji uz sav pošten rad ne mogu na zelenu granu. Kada već imaju iskustva rada preko učeničkog servisa gdje čak i učenici koji su tek završili 1., 2., 3. razred srednje tijekom ljetnih mjeseci zarađuju veća primanja nego li njihovi roditelji. Što znači da takav učenik onda neće biti toliko motiviran nastaviti daljnje školovanje. HRT

15.10.2024. (14:00)

Nema zemlje za akademske građane

Vizek: U samo deset godina udvostručen je broj prijediplomskih studija s previše nepopunjenih mjesta, ovakva situacija je neodrživa

Ako pak zbrojimo prijediplomske i diplomske programe, u Hrvatskoj su u ponudi ukupno 1734 studijska programa koje je u ovoj akademskoj godini moglo pohađati ukupno 41 tisuća novih studenata. S druge strane, broj potencijalnih studenata kontinuirano se smanjuje uslijed smanjenja broja stanovnika i odlaska naših studenata  na tudij u druge države. Ili će se broj studijskih programa i visokih učilišta morati smanjivati ili će se morati mijenjati sustav financiranja visokih učilišta – ili povećati broj studenata i sve pet. Ove akademske godine u Hrvatskoj je studij upisalo svega 210 studenata s državljanstvom zemalja članica EU-a i 245 studenata iz ostalih zemalja. Složit ćete se, s obzirom na 14 tisuća nepopunjenih studijskih mjesta, broj upisanih stranih studenata sve je samo ne zadovoljavajući.

Našoj imigracijskoj politici posve je prihvatljivo i čak poželjno da uvozimo na desetke tisuća nisko obrazovanih Indijaca, Pakistanaca i Nepalaca na privremeni rad koji će se s vremenom pretvoriti u trajni boravak u zemlji, ali joj nije nimalo poželjno da u zemlju uvozimo ljude koji će plaćati školarine našim sveučilištima, koji će dodatno u zemlji trošiti svoj dohodak na razne osnovne životne potrebe i koji jednog dana mogu postati dio kontingenta ponude visokoobrazovane radne snage u zemlji. Maruška Vizek za tportal.

11.10.2023. (19:00)

Mag. ar. e.

Glasovac: Imamo studije s titulama čije značenje ne znaju ni sami studenti koji ih završe

Danas se  u Saboru raspravljalo o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju, a raspravu su iskoristili za propitivanje velikog broja studijskih programa u Hrvatskoj i velikog broja akademskih stručnih naziva. SDP-ova Sabina Glasovac istaknula je kako iz studijskih programa proizlaze određena zvanja koja onda tržište ne raspoznaje. Takav sustav ne služi društvu, studentima ni državi već samom sebi, dijeljenju sinekura i zarađivanju. U Hrvatskoj ima 1715 različitih studijskih programa, važno je usklađivanje novih studija s potrebama tržišta. Na oko njih 50 prošle godine nije bilo uopće upisanih studenata. Index

02.10.2023. (19:20)

Studenti u Zagrebu sve više koriste Uber za odlazak na predavanja

02.06.2023. (01:00)

Zato studentarijo, balavurdijo... ma uživajte!

Današnji studenti nisu dobri kao što smo to bili mi?

Obično oni koji ovo tvrde misle da su fakulteti prije trideset ili četrdeset godina bili puno teži, da je razina znanja potrebna za njihovo završavanje bila veća… No, to nije baš tako. Poznato je to da nam je prošlost ljepša što nam je dalja i da je prije bilo bolje od ovoga što imamo danas. Još je i Sokrat navodno rekao da djeca u njegovo vrijeme više ne ustaju kada stariji uđu u prostoriju. Svaka sljedeća generacija nužno je malo sposobnija od prethodne generacije jer sve što radi gradi na znanjima i tehnologijama koje je razvila prethodna. Današnji studenti nisu ono što smo bili mi, ne znaju ručno izvaditi korijen nekog broja i da nisu nikada vidjeli Demidoviča, ali da zato imaju neke druge kvalitete, u skladu s vremenom u kojem žive. Dario Bojanjac za Tportal.

28.08.2022. (21:00)

Sprijeda još nekako, ali straga?

Splitska studentica medicine smislila originalni način učenja za ispit iz anatomije

A evo što sami studenti Medicinskog fakulteta u Zagrebu kažu o ispitu iz anatomije: Ako studij medicine shvatimo kao olimpijske igre, tada možemo reći da je anatomija atletika. To je predmet zbog kojih će mnogo vas prvi put ne prespavati par noći zaredom, dakako ne u svrhu zabave. Ona je nekima razlog za prvu kavu i razvijanje psiho-fizičke ovisnosti kako za istu tako i za red bullove, lecitine, kofeinske tablete, ginko pripravke, borovnice, vježbe dubokog disanja, reiki tretmane i ostalo. Bitno je da u sami predmet ne krećete isfrustrirani, isprepadani i umorni. Morate učiti, i to svaki dan. Jer tako će biti najlakše na kraju. Budite spremni za seminar, jer tako će vam biti lakše na kraju. Ne forsirajte se kada ste umorni, jer tako će vam biti lakše na kraju. I ne ukidajte izlaske. Ironično je što se danas najboljim kirurzima smatraju ljudi koji znaju samo 5 % anatomije. Ostali zaborave i ne koriste više od tih 95 posto. Proces učenja anatomije ima tri stadija:

  • Sablažnjavanje prilikom učenja iščitavanja, po vašem sudu, nasumično odabranih slova abecede.
  • Nadobudno učenje svega što piše u knjizi, od adrese izdavača do zahvala obitelji.
  • Zaboravljanje nepotrebnog i izvrsno razumijevanje onoga što je bitno.

Slobodna

 

22.06.2022. (18:14)

Mali vodič za studente koji žele kunu viška

08.04.2022. (09:00)

Moj prvi posao bio je za državu

Kad diplomiraju, studenti ne traže posao u struci, već u – javnom sektoru

Sve manje diplomiranih studenata prvi posao pronalazi u struci, broj zaposlenih diplomanata porastao je u javnom sektoru, a studiji predstavljaju bolju osnovu za nastavak obrazovanja od osnove za pronalazak posla, pokazalo je istraživanje zapošljivosti diplomiranih studenata. Najveći broj ispitanika, oko 45 posto, smatra da je uzrok njihove trenutne nezaposlenosti nedovoljna ponuda poslova u struci. U javnom ili državnom sektoru nakon diplome zaposlilo se oko 42 posto ispitanika, što je povećanje od više od 4 posto u odnosu na istraživanje iz 2017. godine. U struci se zaposlilo gotovo 64 posto ispitanika, dok je 2017. godine udio zaposlenih u struci bio iznad 78 posto. Najveći broj ispitanika, 32 posto, zaposlio se izravnim javljanjem poslodavcu, posredstvom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) zaposleno ih je više od 18 posto, a gotovo isto toliko preko obitelji, prijatelja ili poznanika. Tportal

29.08.2021. (13:00)

Popravak demografske slike popločen je dobrim željama

Novo istraživanje: studenti podržavaju izvanbračne zajednice, ali žele brak i uglavnom ne vjeruju Crkvi

685 riječkih studenata sudjelovalo je u istraživanju o brakovima, kohabitaciji i tranziciji u braku, pri čemu njih 2/3 nema ništa protiv izvanbračnih zajednica, ali ipak se u najvećoj mjeri žele vjenčati do 35 godine, piše Jutarnji list. Ukupno je 76,85% studenata izjavilo da želi sklopiti brak do 35. godine, njih 12,75% vidi se u izvanbračnoj zajednici s ili bez djece, dok 4 od 10 studenata smatra jako važnim sklopiti brak. 82% studenata želi živjeti mirno u krugu obitelji i prijatelja. U rezultatima istraživanja navodi se kako sedam od deset studenata smatra da će se vjenčati i živjeti u braku dok ih smrt ne rastavi, no osam od deset studenata isto je tako spremno na kohabitaciju, ali u pogledu međufaze, tj. puta do braka. Od ukupnog broja ispitanih, njih 57% nema povjerenje u Crkvu, 23% ih je neodlučno, a 20% ima povjerenje. Život u skladu s učenjem svoje vjere stavljaju na sedmo mjesto na rangiranju od devet životnih ciljeva po poželjnosti. Studentski