Rusija pojačala sabotaže u Europi, NATO traži odgovor - Monitor.hr
23.03. (12:00)

Kad Kremlj igra skrivača po Europi

Rusija pojačala sabotaže u Europi, NATO traži odgovor

Novo izvješće CSIS-a otkriva da je Rusija značajno pojačala sabotažne napade u Europi, s 12 u 2023. na 34 u 2024. Meta su vojne, logističke i industrijske lokacije u NATO zemljama koje pomažu Ukrajini. Napadi uključuju eksplozije, špijunažu i cyber-napade, a Moskva tako šalje poruku o “cijeni” podrške Kijevu. Trumpova administracija pauzirala je akcije protiv ruskih operacija, ostavljajući Europu da se sama nosi s problemom. Stručnjaci upozoravaju: bez aktivnog odvraćanja, Kremlj će nastaviti igrati svoje opasne igre. tportal


Slične vijesti

Utorak (16:00)

Brojanje mrtvih, međurezultat

Ruski propagandisti: Podcijenili smo ukrajinsku vojsku, ovo je već praktički poraz

“Rusi se moraju probuditi i prihvatiti stvarnost. Puno ljudi gine, a nemaju se čime pohvaliti”, rekao je 28. rujna američki potpredsjednik JD Vance. Samo nekoliko dana ranije predsjednik SAD-a Donald Trump izjavio je da je Rusija “potrošila milijune i milijune dolara na bombe, projektile, streljivo i živote, njihove živote, a praktički nisu osvojili nikakav teritorij”. Posljednjih dana i više proruski komentatora javno je priznalo da ruska ofenziva zapinje, potvrđujući upozorenja o velikim gubicima i malom napretku. Ukrajinska skupina za praćenje Deep State izračunala je da je Rusija od lipnja do kolovoza zauzela 1548 četvornih kilometara teritorija, ali izgubila 94.810 vojnika – prosječno 1030 dnevno. Taj dobitak čini tek 0.003 posto ukupne površine Ukrajine. Dmitri Rogozin, ruski senator koji zastupa okupiranu Zaporišku oblast je priznao da je front “u slijepoj ulici” i da Moskva više nije sposobna ostvariti značajniji napredak. “Nemoguće je napredovati. Na fronti je mrtva točka”… Index

Utorak (11:00)

Trumpov izaslanik Kellogg: “Ukrajinci, imate naše dopuštenje. Udarite Ruse duboko.”

Na izravno pitanje znači li Trumpov stav da Ukrajina može izvoditi dalekometne udare na Rusiju, Keith Kellogg, specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa za Ukrajinu, je odgovorio potvrdno. “Mislim da, čitajući što je on rekao, i čitajući što su rekli potpredsjednik Vance kao i tajnik Rubio, odgovor je da. Iskoristite sposobnost za duboke udare”, poručio je. BBC, Index

Nedjelja (12:00)

Kako je „specijalna operacija” specijalno potvrdila ukrajinski identitet

Harari: Ukrajina pobijedila ključnu bitku – Putin nije uništio njezinu naciju

Rusija je, uz goleme gubitke, zauzela tek 0,6% teritorija i nije ostvarila strateške ciljeve. Ukrajina je obranila Kijev, povratila Herson i Harkiv te neutralizirala rusku pomorsku i zračnu nadmoć inovacijama s dronovima i projektilima. Poznati izraelsi povjesničar upozorava da je najveća prijetnja ukrajinskoj obrani pad volje Zapada, a ne stanje na bojištu. Putinov ključni poraz već je jasan: umjesto uništenja, rat je učvrstio ukrajinsku nacionalnu svijest. Yuval Noah Harari u komentaru za Financial Times

26.09. (19:00)

Kad ti let odgodi klinac s igračkom iz garaže

Dronovi zatvaraju europske zračne luke i otvaraju sigurnosne dileme

Upadi dronova u danske zračne luke izazvali su zatvaranja i zabrinutost širom Europe. Iako nema potvrde o ruskoj umiješanosti, incidenti se uklapaju u širi kontekst hibridnih prijetnji. Problem je što su dronovi jeftini, lako dostupni i teško ih je razlikovati od rekreativnih, dok je njihovo obaranje u blizini urbanih zona rizično i skupo. Trenutne mjere uglavnom se svode na detekciju i privremeno zatvaranje prometa. EU zato najavljuje izgradnju „zida protiv dronova“, no zasad su aerodromi uglavnom prepušteni improvizaciji i vlastitom snalaženju. DW

15.09. (10:00)

Kad dronovi postanu diplomatske note

Putin ne želi mir – sukob sa Zapadom postao mu je politički kisik

Ruski dronovi u poljskom zračnom prostoru (Index) pokazali su da Vladimir Putin nema namjeru završiti rat, već ga koristi za održavanje vlasti i testiranje NATO-a. Iako Rusija trpi goleme gubitke, Kremlj mir vidi kao politički rizik, posebno zbog domaćih jastrebova. Analitičari upozoravaju na jačanje hibridnog rata i provokacije koje potkopavaju vjeru u kolektivnu obranu. Trumpova nejasna stajališta o NATO-u i sankcijama dodatno osnažuju Putina, dok Moskva nastavlja s vojnom mobilizacijom i retorikom koja podsjeća na razdoblje prije invazije na Ukrajinu. Index

22.08. (16:00)

Trump računa do 300, Ukrajinci do zadnjeg centa

Ukrajina nosi glavni teret rata: trećina BDP-a za obranu, Zapad daje tek djelić

Ukrajina u rat ulaže trećinu svoga BDP-a i gotovo dvije trećine državnog proračuna – oko 55 milijardi eura godišnje, što građane stoji trećinu prosječne plaće. EU i SAD zajedno su dali manje od 130 milijardi, što po glavi ispada tek stotinjak eura godišnje. Ukupni trošak rata i obnove procjenjuje se na 700 milijardi eura, dok šteta na infrastrukturi već prelazi 150 milijardi. Nesrazmjer je očit: dok Zapad troši sitniš u odnosu na svoj dohodak, Ukrajinci plaćaju rat gotovo vlastitim životnim standardom. tportal

19.08. (16:00)

Bilo što, samo da se prekine pucanje, a i Donaldu se žuri da se stigne prijaviti za Nobela

Raos: Ako bi se priznao suverenitet Rusije nad dijelom teritorija, to bi značio radikalan rez u međunarodnom poretku u kojem se granice određuju dogovorom velesila

Ono što je najviše odjeknulo i u Europi i u Kremlju jest Trumpova jasna izjava da je Amerika spremna nakon prekida sukoba igrati ključnu ulogu u pružanju sigurnosnih jamstava Ukrajini, premda od europskih saveznika očekuje da oni tvore prvu crtu obrane. Pored toga, Trump je, nasuprot sastanku na Aljasci, govorio o postojećem stanju na bojišnici i mogućnosti zamjene teritorija (Ukrajinci bi se povukli iz Kurske oblasti i zauzvrat bi nešto dobili na svom terenu), a ne bi se, kako je Putin istaknuo i kako priželjkuje, pregovaralo o čitavom Donbasu. Već se govori o mogućoj lokaciji susreta Zelenskog i Putina. Nije još jasno o kakvim bi se sigurnosnim jamstvima radilo, a europski saveznici još su nepovjerljivi prema drugačijim tonovima američkog predsjednika. No Kremlj je svakako uznemiren ikakvom mogućnošću stacioniranja zapadnih snaga na teritoriju Ukrajine. Višeslav Raos iznosi svoje viđenje jučerašnjeg susreta europskih lidera s američkim predsjednikom. tportal

19.08. (10:00)

Jalta, Jalta - washingtonsko izdanje

Susret europskih lidera i Trumpa u Bijeloj kući: Putin i Zelenski trebali bi se sastati u roku dva tjedna

  • Trump je u Bijeloj kući okupio Volodimira Zelenskog i europske lidere te šefa NATO-a na sastanku i razgovorima o završetku rata u Ukrajini. Europski čelnici su u svojim izjavama u Washingtonu naglasili važnost sigurnosnih jamstava za Ukrajinu, sličnih onima iz članka 5. NATO-a. Njemački kancelar Friedrich Merz poručio je da su očekivanja “ne samo ispunjena, nego i nadmašena”, dok je britanski premijer Keir Starmer ocijenio da bi dogovor mogao biti “povijesni te da je mnogo toga dogovoreno” (Index)
  • Zelenski pokazao Trumpu kartu bojišta u Ukrajini (Index), Zelenski: U roku deset dana bit će razrađena sigurnosna jamstva za Ukrajinu (N1)
  • Trump razgovarao s Putinom 40 minuta, zasad nema službene potvrde Kremlja da su spremni na sastanak (Index), Zelenski: Putin je u razgovoru s Trumpom predložio da se sastanemo (Index)
  • Analiza susreta: Jedna od tema koju su čelnici izbjegavali pred medijima odnosila se na moguće teritorijalne ustupke Ukrajine (tportal)
16.08. (14:00)

Nakon Aljaske sve je ostalo na ledu

Trump nakon susreta s Putinom ima prijedlog za Zelenskog: Savjetujem mu da pristane

  • Sastanak je završio nakon tri sata, oko 00:30 po srednjoeuropskom vremenu, Putin pozvao Trumpa na idući sastanak u Moskvu (N1, DW)
  • „Mislim da smo blizu dogovoru, ali ne volim to izgovarati”, rekao je Trump u razgovoru s Fox Newsom… “Dogovorili smo dosta točaka, ali među njima nije primirje” (tportal)
  • Trump nakon susreta s Putinom održao dug telefonski razgovor sa Zelenskim i šefovima NATO-a (tportal), Zelenski: U ponedjeljak idem kod Trumpa (Index)… Trumpovi susreti sa Zelenskim i Putinom. Razlike su očite (Index)
  • I Demokrati i Republikanci kritzirali Trumpa zbog susreta s Putinom: “Trump je Putinu prostro crveni tepih i dao odobrenja da nastavi osvajanja”…  “Sigurnost se može trajno osigurati samo s našim saveznicima...” (Index)
  • Novinarka pitala Putina kad će prestati ubijati civile, on slegnuo ramenima (N1)
29.07. (14:00)

1,3 milijarde razloga za zabrinutost

Gotovo pola Ukrajinaca izbjeglih u Njemačku prima građanski dohodak, tome bi mogao doći kraj

Bild piše da je od početka rata u Njemačku do 14. lipnja 2025. stiglo točno 304.144 ukrajinskih muškaraca u dobi za vojnu službu. Gotovo polovica njih (49,54%) prima građanski dohodak. Ako gotovo 151.000 Ukrajinaca između 18 i 63 godine kod nas prima socijalnu pomoć, onda nešto nije u redu. Ta skupina nema pravo na tu socijalnu naknadu – moraju ili raditi u Njemačkoj ili služiti vojsku u Ukrajini – kaže vanjskopolitički stručnjak Mayer. Dodaje se da je prosječno pravo na mjesečnu isplatu po radno sposobnoj osobi u ožujku iznosilo je 882 eura. Prema BA, to čini godišnju svotu od 1,328 milijardi eura. Ta brojka uključuje sve pasivne naknade.. Poslovni