Savršen posao: Plaća 12.000 kuna i fleksibilno radno vrijeme

Većini ljudi idealna plaća iznosi 12.000 kuna, pri čemu muškarci žele nešto veću plaću nego žene, pokazala je anketa portala Moj-posao.net. Kada zamišljaju idealnu plaću ispitanici, suprotno očekivanome, ne navode najviše ponuđenu (preko 30.000 kuna) – najviše ispitanika, njih 38%, odabrala je onu od 12.000 kuna. Petina ispitanika (21%) bila bi sretna i s plaćom do 8.000 kuna, dok najviše navedenu plaću (preko 30.000 kuna) voljelo bi imati svega 9% ispitanika.

Muškarci (13%) u nešto većoj mjeri nego žene (7%) preferiraju plaću preko 30.000 kuna. U prosjeku, muškarcima idealna plaća iznosi 15.767 kuna, dok bi žene voljele primati 13.051 kunu. Obzirom na radni status, najvišu idealnu plaću naveli su zaposleni ispitanici (14.159 kuna). Nezaposlenim ispitanicima idealna plaća iznosi 13.945 kuna, dok je najniža idealna plaća kod onih ispitanika koji se još školuju. Oni idealnom plaćom smatraju onu od prosječno 12.667 kuna.

Idealan posao je onaj koji će ispitanicima prvenstveno omogućiti zaradu (35%), a zatim napredovanje (23%). Poslovna putovanja si priželjkuje 17% ispitanika, a edukaciju njih 13%. Za 2% ispitanika idealan posao je onaj koji će im donijeti i slavu. Ispitanici također navode da bi idealan posao trebao pružiti radost i samoostvarenje.

Više žena (36%) nego muškaraca (28%) navodi da je posao iz snova onaj koji će im donijeti zaradu. No, muškarci u većoj mjeri biraju napredovanje (28% muškaraca naprema 19% žena) i putovanja (20% muškaraca naprema 14% žena). S druge strane žene su u većoj mjeri željne edukacije (16% žena naprema svega 5% muškaraca).

Kada je u pitanju idealna veličina tvrtke, polovica ispitanika (49%) navodi tvrtku srednje veličine (do 200 zaposlenika). Malu tvrtku bira trećina ispitanika (33%), dok bi u velikoj tvrtki radilo njih 18%. Plaćene edukacije (29%) i neograničen broj dana godišnjeg odmora (24%) su beneficije o kojima sanja najviše ispitanika. Kada bi mogli birati radno vrijeme, najviše ispitanika (57%) odabralo bi fleksibilno radno vrijeme. Za idealnu pauzu najviše ispitanika (36%) navodi kavu izvan ureda, a za idealnu lokaciju radnog mjesta rezultati pokazuju da je to centar grada (31%).

Idealni radni prostor je ured s manjim brojem kolega (50%), dok bi petina (21%) htjela biti sama u uredu. Najveći broj ispitanika (47%) u idealnoj tvrtki ne želi nikakav kodeks odijevanja, dok 40% ispitanika preferira poslovno-opušteni kodeks odijevanja. Dvije trećine ispitanika (65%) za kolege bi voljeli imati muškarce i žene, a 11% preferira muške kolege. Tek 2% ispitanika smatra žene idealnim kolegama. Polovici ispitanika (50%) dob kolega nije bitna, dok bi ih 40% ipak voljelo raditi s vršnjacima. Manji broj ispitanika preferira mlađe (7%), odnosno starije (4%) kolege.

Među poznatim poslodavcima, najviše ispitanika voljelo bi raditi za prvu ženu talk showa – Oprah Winfrey (18%), a zatim za poduzetnika i osnivača tvrtke Virgin, Richarda Bransona (15%). Na trećem mjestu poželjnih svjetskih šefova nalaze se Bill Gates (11%), poznata komičarka Ellen DeGeneres (11%) i ‘Goli kuhar’ Jamie Oliver (11%). Zanimljivo je da se među top 5 idealnih poslodavaca nije našao čelni čovjek najpopularnije društvene mreže, Mark Zuckerberg (Facebook). Kada su u pitanju osobine idealnog šefa, on bi prema komentarima ispitanika trebao biti ‘otkačen, pravedan, fleksibilan i ne previše zahtjevan.’ Po pitanju spola, 31% ispitanika za nadređenog bi radije muškarca, dok bi tek 8% odabralo ženu za nadređenu osobu.

plaća radno vrijeme

Kad pečat postane karijerni cilj: država opet hit poslodavac godine

Idealna plaća u Hrvatskoj od 1.330 do 1.990 eura

Hrvatski radnici žele veće plaće, sigurnost i posao u državnim tvrtkama. Istraživanje portala MojPosao među više od 700 ispitanika u Hrvatskoj pokazuje da je visina primanja glavni motiv za promjenu posla, dok 36 posto građana preferira rad u državnim tvrtkama ili javnoj upravi. Tek svaki peti radnik dobio je povišicu, a 15 posto “inflacijsku korekciju”. Idealna plaća za normalan život kreće se između 1.330 i 1.990 eura, dok četvrtina želi i više. Polovica zaposlenih ne očekuje rast primanja, a 51 posto razmišlja o promjeni posla. Strah od gubitka posla pao je na 19 posto, a mladi su sve optimističniji u pronalasku prvog zaposlenja. Poslovni

plaća

Dnevno dvije smjene: kuća-pos'o - pos'o kuća

Svaka peta osoba u Hrvatskoj radi dodatni posao zbog rasta troškova

Anketa servisa MojaPlaća pokazuje da 21% Hrvata radi dodatni posao kako bi pokrili mjesečne troškove, najčešće u uslužnim djelatnostima poput konobarenja, prijevoza putnika i čišćenja. Dio ispitanika razmišlja i o trećem zaposlenju jer dvije plaće nisu dovoljne. Trenutna prosječna neto plaća iznosi 1.539 eura, dok mnogi smatraju da bi za život iznad pukog preživljavanja trebalo oko 2.000 eura. Dodatni posao često se vidi i kao prilika za isprobavanje novih zanimanja ili razvoj malog biznisa sa strane. Poslovni… komentiraju na Forumu

dodatan posao plaća posao troškovi života

Kad prosjek vara, a stvarnost jede kruh s paštetom

Svaki četvrti radnik u RH zarađuje manje od 950 eura neto

Prema podacima DZS-a, prosječna neto plaća u pravnim osobama u kolovozu iznosila je 1446 eura, što je 0,6 posto više nego u srpnju i 9,2 posto više nego lani. Realno, nakon utjecaja inflacije, rast iznosi 4,9 posto. No, dok prosjek raste, čak 177.000 zaposlenih – njih deset posto – prima manje od 821 euro mjesečno, a prosječna plaća gotovo polovice radnika u pravnim osobama iznosi samo 947 eura. Danica

plaća prosječna plaća

Bruto stvarnost, neto preživljavanje

Jurčić: Za dostojanstven život u Hrvatskoj treba 2.200 eura mjesečno

Povodom Dana dostojanstvene plaće ponovno se raspravlja o iznosu potrebnom za normalan život u Hrvatskoj. Čelnik Novog sindikata Mario Iveković procjenjuje da bi dostojanstvena plaća trebala biti 2.025 eura, dok ekonomist Ljubo Jurčić smatra da je, zbog rasta cijena, realan iznos 2.200 eura. Upozorava da je Hrvatska dobila europske cijene, ali ne i europske plaće te da većina građana jedva pokriva osnovne troškove. Po njegovoj procjeni, 10 % živi dobro, 20 % u siromaštvu, a polovica populacije stalno „muku muči“. N1

dostojanstven život dostojanstvena plaća plaća prosječna plaća

Kad plaća iz inozemstva vrijedi više od suvenira s aerodroma

Austrija šampion u eurodomaćinstvu: Gdje radnici kući donose najviše novca?

Radnici koji iz inozemstva šalju novac svojim obiteljima najviše novca po glavi stanovnika šalju u Austriju – čak 1.198 eura godišnje. Slijede Luksemburg, Malta i Francuska. Najveći apsolutni primatelj doznaka unutar EU-a je Portugal. Hrvatska se s prosjekom od 482 eura nalazi iznad EU prosjeka (411 €). Najviše novca šalju radnici iz Švicarske, Njemačke i SAD-a. Podaci pokazuju da je Austrija ne samo izvoznik klasične čokolade, već i uvoznik slatkog novčanog toka iz dijaspore. N1

plaća posao poslodavci radnici

Kako preživjeti mirovinu bez da jedete paštetu svaki dan

Upozorenje: vaša mirovina mogla bi biti manja od studentskog budžeta

Financijska stručnjakinja upozorava da Hrvati u mirovini mogu očekivati manje od 45 % plaće, što znači da prosječna mirovina iznosi tek 522 eura (ako imate prosječnu plaću). Na seminaru koji se uskoro organizira može se naučiti kako bolje upravljati novcem, štedjeti, izbjeći inflaciju i investirati, čak i s malim iznosima. Financijska pismenost postaje nužnost – ne luksuz. Takva financijska situacija jasno ukazuje na potrebu za osobnom štednjom i boljim upravljanjem novcem. Stručnjaci naglašavaju kako je financijska pismenost ključna ne samo za svakodnevne potrebe, već i za dugoročno planiranje. Mirovina, Nacional

financijska pismenost mirovina plaća primanja

Generacija Z: Od 'radi što voliš' do 'voli što više zarađuje'

Kad život poskupi, generacija Z mijenja firmu umjesto lampice

Unatoč gospodarskoj nesigurnosti, polovica pripadnika generacije Z spremna je promijeniti posao, a desetina već ima konkretne planove. Mladi više ne traže samo ravnotežu između posla i života, već – prvenstveno – bolju plaću. Financijske krize, pandemija i inflacija izgurale su idealizam iz fokusa. Iako se na tržištu rada i dalje lako pronalazi posao, inflacija izjeda početne plaće pa Z-generacija postaje pokretljivija i pragmatičnija. Sigurnost i novac zamijenili su fleksibilnost i ispunjenje. Poslodavci bez jasne vizije budućnosti više nisu opcija. DW

geenracija z plaća posao

Europski standard, balkanski BDP

Hrvatska danas izdvaja 13,2 % BDP-a na plaće u javnom sektoru – drugi najveći udio u Europskoj uniji

I to odmah iza Danske. No, za razliku od Danske, Hrvatska nije visoko razvijena zemlja, što otvara pitanja o dugoročnoj održivosti takve politike. Zahvaljujući reformi plaća iz 2024., neto primanja u hrvatskom javnom sektoru znatno su porasla i gotovo dosegnula slovenske razine, unatoč manjem BDP-u. Istovremeno, privatni sektor u Hrvatskoj znatno zaostaje za slovenskim. Analitičar Danijel Nestić upozorava da je rast plaća posljedica političkih odluka, a ne ekonomskih pokazatelja te predlaže vezanje dužnosničkih plaća uz stanje u privatnom sektoru. tportal

BDP javni sektor plaća plaće

Radnici u Sloveniji i dalje zarađuju 64 posto više nego u Hrvatskoj

plaća posao rad

Nije strašno, ali nema ni povratka iz snova

Prosjek poreza na plaće u EU je 17 %, a Hrvatska je ispod crte s 10,4 %

Prosječno porezno opterećenje plaća u EU iznosi 17,3%, dok je u Hrvatskoj 10,4%, što je ispod prosjeka. U većini kategorija Hrvatska je pri dnu ljestvice, s manjim porezima od zapadnih zemalja, ali i bez značajnih poreznih olakšica poput Slovačke ili Češke. Najveće poreze plaćaju Danci, gdje se samcu uzme čak 36% bruto plaće. U kategoriji obitelji s jednim zaposlenim i dvoje djece, Hrvatska nema ni povrat ni značajno opterećenje, što nas svrstava u neutralnu zonu – nismo najbolji, ali ni najštedljiviji prema građanima. tportal

plaća porez porez na plaće porezi