Savršen posao: Plaća 12.000 kuna i fleksibilno radno vrijeme - Monitor.hr
09.07.2015. (08:11)

Savršen posao: Plaća 12.000 kuna i fleksibilno radno vrijeme

Većini ljudi idealna plaća iznosi 12.000 kuna, pri čemu muškarci žele nešto veću plaću nego žene, pokazala je anketa portala Moj-posao.net. Kada zamišljaju idealnu plaću ispitanici, suprotno očekivanome, ne navode najviše ponuđenu (preko 30.000 kuna) – najviše ispitanika, njih 38%, odabrala je onu od 12.000 kuna. Petina ispitanika (21%) bila bi sretna i s plaćom do 8.000 kuna, dok najviše navedenu plaću (preko 30.000 kuna) voljelo bi imati svega 9% ispitanika.

Muškarci (13%) u nešto većoj mjeri nego žene (7%) preferiraju plaću preko 30.000 kuna. U prosjeku, muškarcima idealna plaća iznosi 15.767 kuna, dok bi žene voljele primati 13.051 kunu. Obzirom na radni status, najvišu idealnu plaću naveli su zaposleni ispitanici (14.159 kuna). Nezaposlenim ispitanicima idealna plaća iznosi 13.945 kuna, dok je najniža idealna plaća kod onih ispitanika koji se još školuju. Oni idealnom plaćom smatraju onu od prosječno 12.667 kuna.

Idealan posao je onaj koji će ispitanicima prvenstveno omogućiti zaradu (35%), a zatim napredovanje (23%). Poslovna putovanja si priželjkuje 17% ispitanika, a edukaciju njih 13%. Za 2% ispitanika idealan posao je onaj koji će im donijeti i slavu. Ispitanici također navode da bi idealan posao trebao pružiti radost i samoostvarenje.

Više žena (36%) nego muškaraca (28%) navodi da je posao iz snova onaj koji će im donijeti zaradu. No, muškarci u većoj mjeri biraju napredovanje (28% muškaraca naprema 19% žena) i putovanja (20% muškaraca naprema 14% žena). S druge strane žene su u većoj mjeri željne edukacije (16% žena naprema svega 5% muškaraca).

Kada je u pitanju idealna veličina tvrtke, polovica ispitanika (49%) navodi tvrtku srednje veličine (do 200 zaposlenika). Malu tvrtku bira trećina ispitanika (33%), dok bi u velikoj tvrtki radilo njih 18%. Plaćene edukacije (29%) i neograničen broj dana godišnjeg odmora (24%) su beneficije o kojima sanja najviše ispitanika. Kada bi mogli birati radno vrijeme, najviše ispitanika (57%) odabralo bi fleksibilno radno vrijeme. Za idealnu pauzu najviše ispitanika (36%) navodi kavu izvan ureda, a za idealnu lokaciju radnog mjesta rezultati pokazuju da je to centar grada (31%).

Idealni radni prostor je ured s manjim brojem kolega (50%), dok bi petina (21%) htjela biti sama u uredu. Najveći broj ispitanika (47%) u idealnoj tvrtki ne želi nikakav kodeks odijevanja, dok 40% ispitanika preferira poslovno-opušteni kodeks odijevanja. Dvije trećine ispitanika (65%) za kolege bi voljeli imati muškarce i žene, a 11% preferira muške kolege. Tek 2% ispitanika smatra žene idealnim kolegama. Polovici ispitanika (50%) dob kolega nije bitna, dok bi ih 40% ipak voljelo raditi s vršnjacima. Manji broj ispitanika preferira mlađe (7%), odnosno starije (4%) kolege.

Među poznatim poslodavcima, najviše ispitanika voljelo bi raditi za prvu ženu talk showa – Oprah Winfrey (18%), a zatim za poduzetnika i osnivača tvrtke Virgin, Richarda Bransona (15%). Na trećem mjestu poželjnih svjetskih šefova nalaze se Bill Gates (11%), poznata komičarka Ellen DeGeneres (11%) i ‘Goli kuhar’ Jamie Oliver (11%). Zanimljivo je da se među top 5 idealnih poslodavaca nije našao čelni čovjek najpopularnije društvene mreže, Mark Zuckerberg (Facebook). Kada su u pitanju osobine idealnog šefa, on bi prema komentarima ispitanika trebao biti ‘otkačen, pravedan, fleksibilan i ne previše zahtjevan.’ Po pitanju spola, 31% ispitanika za nadređenog bi radije muškarca, dok bi tek 8% odabralo ženu za nadređenu osobu.


Slične vijesti

28.05. (17:00)

Kad plaća iz inozemstva vrijedi više od suvenira s aerodroma

Austrija šampion u eurodomaćinstvu: Gdje radnici kući donose najviše novca?

Radnici koji iz inozemstva šalju novac svojim obiteljima najviše novca po glavi stanovnika šalju u Austriju – čak 1.198 eura godišnje. Slijede Luksemburg, Malta i Francuska. Najveći apsolutni primatelj doznaka unutar EU-a je Portugal. Hrvatska se s prosjekom od 482 eura nalazi iznad EU prosjeka (411 €). Najviše novca šalju radnici iz Švicarske, Njemačke i SAD-a. Podaci pokazuju da je Austrija ne samo izvoznik klasične čokolade, već i uvoznik slatkog novčanog toka iz dijaspore. N1

11.05. (18:00)

Kako preživjeti mirovinu bez da jedete paštetu svaki dan

Upozorenje: vaša mirovina mogla bi biti manja od studentskog budžeta

Financijska stručnjakinja upozorava da Hrvati u mirovini mogu očekivati manje od 45 % plaće, što znači da prosječna mirovina iznosi tek 522 eura (ako imate prosječnu plaću). Na seminaru koji se uskoro organizira može se naučiti kako bolje upravljati novcem, štedjeti, izbjeći inflaciju i investirati, čak i s malim iznosima. Financijska pismenost postaje nužnost – ne luksuz. Takva financijska situacija jasno ukazuje na potrebu za osobnom štednjom i boljim upravljanjem novcem. Stručnjaci naglašavaju kako je financijska pismenost ključna ne samo za svakodnevne potrebe, već i za dugoročno planiranje. Mirovina, Nacional

02.05. (14:00)

Generacija Z: Od 'radi što voliš' do 'voli što više zarađuje'

Kad život poskupi, generacija Z mijenja firmu umjesto lampice

Unatoč gospodarskoj nesigurnosti, polovica pripadnika generacije Z spremna je promijeniti posao, a desetina već ima konkretne planove. Mladi više ne traže samo ravnotežu između posla i života, već – prvenstveno – bolju plaću. Financijske krize, pandemija i inflacija izgurale su idealizam iz fokusa. Iako se na tržištu rada i dalje lako pronalazi posao, inflacija izjeda početne plaće pa Z-generacija postaje pokretljivija i pragmatičnija. Sigurnost i novac zamijenili su fleksibilnost i ispunjenje. Poslodavci bez jasne vizije budućnosti više nisu opcija. DW

18.04. (17:00)

Europski standard, balkanski BDP

Hrvatska danas izdvaja 13,2 % BDP-a na plaće u javnom sektoru – drugi najveći udio u Europskoj uniji

I to odmah iza Danske. No, za razliku od Danske, Hrvatska nije visoko razvijena zemlja, što otvara pitanja o dugoročnoj održivosti takve politike. Zahvaljujući reformi plaća iz 2024., neto primanja u hrvatskom javnom sektoru znatno su porasla i gotovo dosegnula slovenske razine, unatoč manjem BDP-u. Istovremeno, privatni sektor u Hrvatskoj znatno zaostaje za slovenskim. Analitičar Danijel Nestić upozorava da je rast plaća posljedica političkih odluka, a ne ekonomskih pokazatelja te predlaže vezanje dužnosničkih plaća uz stanje u privatnom sektoru. tportal

30.03. (00:36)

Radnici u Sloveniji i dalje zarađuju 64 posto više nego u Hrvatskoj

05.03. (19:00)

Nije strašno, ali nema ni povratka iz snova

Prosjek poreza na plaće u EU je 17 %, a Hrvatska je ispod crte s 10,4 %

Prosječno porezno opterećenje plaća u EU iznosi 17,3%, dok je u Hrvatskoj 10,4%, što je ispod prosjeka. U većini kategorija Hrvatska je pri dnu ljestvice, s manjim porezima od zapadnih zemalja, ali i bez značajnih poreznih olakšica poput Slovačke ili Češke. Najveće poreze plaćaju Danci, gdje se samcu uzme čak 36% bruto plaće. U kategoriji obitelji s jednim zaposlenim i dvoje djece, Hrvatska nema ni povrat ni značajno opterećenje, što nas svrstava u neutralnu zonu – nismo najbolji, ali ni najštedljiviji prema građanima. tportal

03.02. (21:00)

Kad minimalac nije baš minimalan (osim kad jest)

Europska minimalna plaća: od luksuza do preživljavanja

Minimalne plaće u EU rastu brže od inflacije, ali razlike su goleme – od 551 eura u Bugarskoj do 2.638 eura u Luksemburgu. Deset zemalja EU-a još nije prešlo prag od 1.000 eura, dok šest najbogatijih jamči više od 1.800 eura. Kupovna moć donekle smanjuje razlike, no troškovi života u nekim državama brišu tu prednost. Nova EU direktiva potiče povećanja, no u nekim zemljama, poput Turske, realni primanja padaju zbog inflacije. Hrvatska se drži sredine, bilježeći mali napredak u kupovnoj moći. Poslovni

03.02. (13:00)

Dobro plaćeni, ali ne baš tipični snovi iz djetinjstva

Ova zanimanja su u Njemačkoj jako dobro plaćena – zarada i do 7 tisuća eura mjesečno (bruto)

  • Media planer – Planira TV program i može zaraditi do 7.000 € bruto mjesečno. No, struka je ugrožena zbog rasta streaming servisa.
  • Pastor/Svećenik – Bruto plaća u Njemačkoj iznosi oko 6.230 € mjesečno, a često dolazi i sa službenim stanom.
  • Mesar – Iako je sve manje interesa za obuku, majstori mesari mogu zaraditi oko 33.500 € godišnje, a postoji i mogućnost samozapošljavanja.
  • Pogrebnik – Stabilan posao s bruto plaćom od 3.762 € mjesečno, uz mogućnost većih primanja za majstore pogrebnike.
  • Stručnjak za recikliranje i gospodarenje otpadom – Bruto plaća doseže 3.644 € mjesečno u pojedinim njemačkim saveznim državama.
29.01. (19:00)

Kvaka 22(00)

Ljubo Jurčić: 2200 eura su dovoljni prihodi za pristojan život u Hrvatskoj

S prvim danom ove godine minimalna plaća u Hrvatskoj značajno je narasla – na 970 eura bruto, što je otprilike 750 eura neto. Narasla je i prosječna plaća, ali rasla je i inflacija. Pristojna plaća znači da godišnje možete dva tjedna ići na ljetovanje, tjedan dana na zimovanje, da možete djeci kupiti tenisice kad im zatrebaju, a bez kalkuliranja i gledanja čega ćete se odreći da biste si nešto priuštili. Inflacija je problem za ljude koji su u siromaštvu i na granici, a oni koji imaju 2000 eura plaću, koju ja zagovaram i za koju smatram da bi osigurala da je ljudima ‘nos iznad vode’, onda u prosjeku ta inflacija neće biti problem – rekao je u rujnu ekonomist Ljubo Jurčić, koji je sad povećao pristojne prihode za 200 eura. Poslovni

25.07.2024. (19:00)

I taj porast ti pojede inflacija

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj na godišnjoj razini porasla za 17 posto

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Hrvatskoj za svibanj ove godine iznosila je 1.324 eura, što je u odnosu na isti mjesec lani nominalno više za 16,9 posto, a realno za 13,2 posto. Prema izvješću DZS-a, medijalna neto plaća za svibanj iznosila je 1.122 eura, što znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od toga iznosa. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu za svibanj ove godine iznosila je 7,12 eura, što je u odnosu na travanj za četiri posto niže, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine za 16,9 posto više. Lider