Sedam filmova s filozofskim lekcijama

Primijenjena filozofija

Sedam filmova s filozofskim lekcijama

Dilema u drami Turist priziva mnoga filozofska pitanja, no nije u pitanju prvi film koji to radi. Filozofi Julian Baggini, Christine Korsgaard, Ursula Coope, Peter Singer, Susan Haack, Kenneth Taylor i Slavoj Žižek za Guardian pišu o filmovima koji se bave velikim pitanjima. Među sedam izabranih su Memento, Galaxy Quest, Divan Život i Ida.

filozofija Slavoj Žižek

U jednadžbi sve štima – ako ne pitaš za smisao

Šikić: Ontološki dokaz Kurta Gödela logički vodi do Boga koji nužno postoji. No, taj “matematički” Bog dijeli malo toga s božanstvima stvarnih vjera

Postoji više filozofskih argumenata za postojanje Boga: dizajnerski, etički, uzročni i logički – no nijedan ne opisuje konkretne bogove religija. Ontološki argument potječe od Anselma, Descartesa i Leibniza, koji definiraju Boga kao savršeno biće koje mora postojati, jer bi inače bilo manje savršeno. Gödel je razvio formaliziranu verziju tog argumenta, no nije ga objavio iz straha da ga ne smatraju vjernikom – jer je dokaz bio logička vježba, a ne teološka izjava. U konačnici, pitanje nije postoji li Bog, nego je li logički dopušten da postoji. Njegov dokaz sadrži niz precizno definiranih logičkih formula i teorema, uključujući definiciju Boga, nužno postojanje i zaključak da takvo biće mora postojati u svakoj mogućoj stvarnosti – barem na papiru. Matematičar Zvonimir Šikić za Ideje.

bog filozofija logika matematika religija vjera Zvonimir Šikić

Kad ne znaš – zamišljaj

Arhitin misaoni eksperiment o granici svemira

Arhitin misaoni eksperiment pita: ako svemir ima granicu, što se događa ako netko pruži ruku preko nje? Time želi pokazati da sama ideja kraja svemira vodi do paradoksa. Ako se ruka može dalje pružiti – svemir nije stvarno ograničen. Ako ne može – što je to što je zaustavlja? Takvo razmišljanje pomaže nam sagledati beskonačnost ne kao matematičku apstrakciju, već kao realnu mogućnost u kozmologiji i potiče promišljanje o prirodi prostora i granica stvarnosti. Iako je pogrešno osmišljen i pristran, Arhitin misaoni eksperiment nipošto nije beskoristan. Uočavanje pogrešaka u misaonim eksperimentima dragocjeno je za spoznaju. Ideje

filozofija misaoni eksperiment svemir

Filozofi su zapravo prvi influenceri

Filozof Nigel Warburton: Peter Singer utjecajan je filozof, Slavoj Žižek često priča besmislice

Na nedavno održanoj godišnjoj konferenciji Instituta za filozofiju u Zagrebu jedan od govornika bio je filozof Nigel Warburton, suvoditelj popularnog podcasta Philosophy Bites, koji je do sada preuzet više od 47 milijuna puta. Za Index kaže: Najutjecajniji filozof s kraja 20. i početka 21. stoljeća bio je Peter Singer. Njegove ideje o tome zašto bi bogatiji Zapad trebao dio svojih sredstava donirati kako bi učinkovito pomogao manje sretnima u drugim dijelovima svijeta dovele su do usmjeravanja milijuna dolara u te svrhe. Slavoj Žižek može biti zabavan i povremeno briljantan provokator, no njegova bujica nejasnih riječi često je besmislena. Njegova popularnost podsjeća na priču o carevu novom ruhu. Loša filozofija može se manifestirati na različite načine. Jedan od njih je izvođenje logičkih zaključaka iz netočnih premisa i tvrdnja da su ti zaključci apsolutna istina. Savršena logika ne jamči ništa ako ste pogriješili u početnoj točki. Poput znanstvenika, najbolji filozofi otvaraju svoje ideje za kritiku.

etika filozofi filozofija Nenad Jarić Dauenhauer Nigel Warburton Peter Singer Slavoj Žižek

Od "nedovoljno marksističkog" magisterija do borbe protiv "previše napretka"

Razgovor Žižeka i Varoufakisa: Filozofija koja trese temelje svijeta

Slavoj Žižek, kojeg mnogi opisuju kao “najopasnijeg filozofa Zapada,” u razgovoru koji moderira Yanis Varoufakis, dijeli svoj fascinantan životni put i intelektualno nasljeđe. Od odrastanja u bivšoj Jugoslaviji i borbe za demokratizaciju Slovenije do svojih provokativnih stavova o umjetnoj inteligenciji, klimatskim promjenama i konceptu napretka, Žižek izaziva ustaljena razmišljanja. Ovaj događaj pruža priliku za dublje razumijevanje njegovih ideja i raspravu o ključnim pitanjima našeg vremena. Pretplatite se za ekskluzivne uvide iz njegove najnovije knjige Protiv napretka, kažu u opisu ovog videa.

filozofija Slavoj Žižek Yanis Varoufakis

Za svako rješenje oni nađu problem

Filozof dovodi u pitanje Einsteinovu teoriju relativnosti, tvrdi da fizičari ignoriraju problem

Ugledni američki filozof znanosti Tim Maudlin je u intervjuu Indexu rekao da fizičari uglavnom odbijaju prihvatiti da su fizikalni eksperimenti za koje je 2022. dodijeljena Nobelova nagrada već pokazali da Einsteinova teorija relativnosti ima temeljenih kontradikcija te da je treba mijenjati. Činjenica da su fizičari u eksperimentima potvrdili kvantnu spregu, koju je Einstein nazvao “sablasnim djelovanjem na daljinu”, nagoviješta da brzina svjetlosti u vakuumu nije nužno granična brzina koju ništa ne može premašiti, što bi trebalo značiti da Einsteinova teorija relativnosti ne stoji. Doveo je u pitanje koncept prostor-vremena utemeljen na teoriji relativnosti, ustvrdio da fizika već desetljećima ne daje neke nove velike uvide te da ne uspijeva povezati kvantnu mehaniku i teoriju relativnosti u smislenu zajedničku teoriju. Index

Albert Einstein filozofija fizika teorija relativnosti Tim Maudlin

A mi se pitamo - gdje je nestao čovjek?

300 godina od rođenja velikog filozofa: Cijeli je život tražio odgovor na pitanje – što je čovjek?

Za razliku od mnogih filozofa prije njega, on smatra da ljudski um ne može odgovoriti na pitanja kao što su postojanje Boga, duše ili početka svijeta. Čovjek to naprosto mora izdržati. Kant je vjerovao da je čovjek sposoban preuzeti odgovornost za sebe i za svijet, i u svojim djelima je pozvao ljude da se oslobode bilo kakvih uputstava za život (kao što su Božije zapovijesti). Smatrao je da čovjek treba živjeti vođen razumom i za to je formulirao osnovno pravilo: „Postupaj tako da maksima tvog djelovanja uvijek može važiti kao načelo opžeg zakonodavstva.” On je ovo nazvao „kategoričkim imperativom” ili „moralnim imperativom”. Danas bi se to možda moglo i ovako reći: Čini samo ono što je za dobro svih. DW

filozofija Immanuel Kant

Ja samo znam da nikad nemam dovoljno vremena

Vrijeme doživljavamo linearno, no možda nam se samo tako čini – filozofski pogled podržan u znanosti

Tradicionalna shvaćanja vremena kao linearnog niza događaja su izazvana teorijama poput onih Alberta Einsteina. Njegova teorija relativnosti i ideja vremenske dilatacije otkrivaju da vrijeme nije apsolutno, već ovisi o kontekstu. Filozofski pogledi Henrija Bergsona i Friedricha Nietzschea dodatno potiču sumnje o prirodi vremena. Možda je vrijeme fluidno, subjektivno iskustvo uma, ili čak iluzija. Ovaj susret filozofije i fizike osvjetljava složenost našeg shvaćanja vremena, te nas potiče da ispitamo temelje našeg postojanja i svijeta oko nas. (Geek)

filozofija fizika vrijeme

Zlo teško da može biti banalno

Zona interesa: Jalovost banalnosti

Najveći problem ljudi koji se koriste izrazom banalnost zla kako bi opisali određene situacije nije u tome što nisu u pravu kad to čine, već u tome što nisu čak ni u krivu. Ustvrditi da je neko zlo banalno svakako ne znači to da je neko zlodjelo svakodnevno i uobičajeno. Je li onda Zona interesa – koja je građena oko svakodnevice bračnog para Höss – film koji uprizoruje banalnost zla? Hedwig Höss – “kraljica Auschwitza” – predstavljena je kao osoba koja je upućena u to što se događa s one strane zida koji dijeli njezinu kuću iz snova od poprišta najgoreg zločina protiv čovječnosti. No zid je dovoljno visok. Još kad bi bršljan izrastao, da prekrije bodljikavu žicu, njezin bi život bio savršen. Hedwig se ne grize zbog zla od kojeg profitira premda zna uzroke profita koji omogućuje njeno blagostanje. Krikovi koji dopiru s one strane zida njoj se čine normalnima, kao što je buka automobila normalna, odnosno neprimjetna, nekome tko živi uz gradsku prometnicu. Bilo bi pogrešno reći da je Hedwig lik bez empatije. Kulturpunkt

filozofija recenzija filma

Apokalipsa dan poslije sutra

Predavanje Srećka Horvata: Mesija će doći onda kada više nikome ne bude potreban. On neće doći posljednjeg dana, doći će dan nakon posljednjeg dana

Apokalipsa je medijski sveprisutna, a takav simptom vremena u kojem živimo Horvat će nazvati “hiperinflacijom apokalipse”. Navodi poput “apokaliptični uvjeti u Gazi” ili “hoće li UI izazvati apokalipsu” ukazuju na to da je apokaliptično diskursno usidreno u svakodnevnicu i pojavljuje se u različitim iteracijama, istovremeno i višestruko. Za razliku od tumačenja značenjski bližem kataklizmi koja donosi kraj svijeta (grč. kataklysmos), apokalipsa o kojoj on govori čuva izvorno značenje za koje je ona prizma promatranja, proces raz-otkrivenja. Takva je tradicija prevođenja pojma apokalipsa vidljiva i u posljednjoj knjizi Novoga zavjeta, Otkrivenju. Otkrivenje ili raz-otkrivanje do kojega dolazi, za razliku od onoga koje poznaje kršćanstvo, ne završava dolaskom spasitelja, već je suočavanje s eshatološkom realnosti – izumiranjem. Osvrt na predavanje Srećka Horvata u riječkoj Filodrammatici donosi Kulturpunkt.

apokalipsa filozofija Srećko Horvat

I tako nastaju predrasude

Sabato: S narodima se događa isto što i s ljudima

Svaka kultura jest pokušaj da se savlada ono životinjsko u ljudskom biću. Otuda je – kako primjećuje Jung – razmimoilaženje sa samim sobom svojstvo čovjeka kulture. Grci su nam predstavljeni kao olimpijski uravnotežen narod, ali dovoljno je pročitati Bahantkinje pa uvidjeti kako je ta čuvena ravnoteža lažna i površna. Ono što je vidljivo nije uvek najreprezentativnije; ili, bolje rečeno, gotovo nikada nije tako. Ono što neki čovjek – ili neka kultura – tvrdi, prije je izraz želje nego stvarnosti. Ako Dostojevski tvrdi da ne treba ubijati, radije pomislimo kako je Dostojevski zločinac koji se bori protiv svojih nagona. Ako Sokrat preporučuje da zaziremo od tijela, budimo uvjereni da je Sokrat senzualan čovek koji se očajnički bori protiv svojih želja: njegovo mišljenje o nadmoći razuma predstavlja naličje njegove skrivene ličnosti. Misli grčkog fizičara i književnika Ernesta Sabata donosi XXZ

Ernesto Sabato filozofija

P	U	S	Č	P	S	N
						1
2	3	4	5	6	7	8
9	10	11	12	13	14	15
16	17	18	19	20	21	22
23	24	25	26	27	28	29
30

Primijenjena filozofija