Severe Weather: Stiže ekstreman toplinski val. Dugo će trajati - Monitor.hr
Danas (09:00)

Život pod klimom

Severe Weather: Stiže ekstreman toplinski val. Dugo će trajati

Sudeći prema sedmodnevnoj prognozi DHMZ-a, ovaj toplinski val nastavit će se najmanje do kraja idućeg tjedna. Zbog toga je DHMZ izdao posebne upute. Temperature danas na kopnu do 32 stupnja, idućih dana 35 (na moru 36). Za iduće dane, ponedjeljak, utorak, srijedu i četvrtak, crveni meteoalarm proglašen je za kninsku, riječku, splitsku i dubrovačku regiju. Za ponedjeljak, 11. kolovoza, narančasti meteoalarm zbog jakog vjetra DHMZ je izdao za Velebitski kanal. Meteorolog: Ovakve vrućine su iznimne. Shvatite upozorenja ozbiljno. Index


Slične vijesti

Prekjučer (23:00)

Zemlja se znoji, mi s njom

Vrućina ubija: Kako toplinski valovi pustoše zdravlje, ekonomiju i gradove

Ekstremne vrućine sve češće pogađaju Indiju, gdje polovica radne snage radi na otvorenom, a samo 10% ima pristup klimatiziranim prostorima. Posljedice su gubitak radnih sati, bolesti i smanjenje BDP-a, što se sve više osjeća i u razvijenim zemljama. Gradovi dodatno pojačavaju toplinu zbog betona i nedostatka zelenila, dok klima-uređaji paradoksalno pogoršavaju problem. Rješenja se kriju u starim arhitektonskim mudrostima – debelim zidovima, prirodnoj ventilaciji i hladovini. Vrućina više nije samo sezonska smetnja, već globalni izazov za zdravlje, ekonomiju i urbanizam. DW

01.08. (18:00)

Kad priroda stisne "reset" – a mi bez pojma gdje je "save"

Elementarne nepogode i klimatske promjene uvelike su utjecale na društvo kroz povijest

Američki biolog Jared Diamond u svojoj izrazito utjecajnoj knjizi iz 1997. godine, prevedenoj kod nas pod naslovom Sva naša oružja: Zarazne bolesti, čelik i puške, objašnjava kako su velike civilizacije u prošlosti propadale kada bi narušile prirodnu ravnotežu te svojim djelovanjem dovele do ogromnih suša ili poplava. One kulture koje su se znale prilagoditi surovosti prirode bi opstale, dok su one druge propadale. Višeslav Raos spominje kako su prirodne katastrofe i epidemije mijenjale smjer razvoja čovječanstva, od potresa, vulkanskih erupcija do epidemija te natjerale civilizaciju na tehnološke skokove, ali i drugačiji pogled na svijet, što je vidljivo i u umjetnosti. To tjera na razmišljanje za klimatske izazove koji su pred nama. tportal 

14.07. (21:00)

Možda će biti vruće, ali barem vlakovi neće kasniti

Klimatske promjene su globalni problem, ali nešto mogu učiniti i male države: Ulagati u željeznicu, zadržati vodu i ne pustiti je odmah u more…

Iako velike sile poput SAD-a, koje ujedno imaju i najveći utjecaj na klimu, ignoriraju klimatske sporazume i povećavaju emisije, profesor Mirko Orlić s PMF-a za HRT ističe da i male države poput Hrvatske mogu pridonijeti ublažavanju klimatskih promjena. Predlaže razvoj željezničke mreže za smanjenje zračnog prometa i emisija, te sustave za zadržavanje oborinskih voda jer kiša dolazi uglavnom zimi i na sjeverozapadu. Prilagodba je nužna jer su klimatske promjene već tu – i ne misle otići. tportal

07.07. (15:00)

Znalo je biti vruće i bez nas

Na Zemlji su i prije vladale nesnosne vrućine, otkrivaju fosili

Prije otprilike 252 milijuna godina život na Zemlji doživio je najkatastrofalniji udarac do danas: masovno izumiranje poznato kao “Veliko izumiranje” koje je izbrisalo oko 90% svih živih bića. Ono što je uslijedilo dugo je zbunjivalo znanstvenike. Planet je postao smrtonosno vruć i takav je ostao sljedećih 5 milijuna godina. Otkrića, objavljenau časopisu Nature Communications, pomažu u rješavanju ovog misterija te istovremeno donose ozbiljno upozorenje za budućnost dok ljudi nastavljaju zagrijavati planet korištenjem fosilnih goriva. Izumiranje se pripisuje razdoblju vulkanske aktivnosti u području poznatom kao sibirski trapovi, koja je oslobodila ogromne količine ugljika i drugih stakleničkih plinova u atmosferu te uzrokovala intenzivno globalno zagrijavanje. Ogromni brojevi morskih i kopnenih biljaka i životinja izumrli su, ekosustavi su se urušili, a oceani postali kiseli. Gubitak vegetacije tijekom masovnog izumiranja značajno smanjio sposobnost planeta da skladišti ugljik, zbog čega su vrlo visoke razine ostale u atmosferi. Šume su ključni klimatski “amortizer” jer upijaju i pohranjuju ugljik koji zagrijava planet. Index

06.07. (12:00)

U plićaku 30 stupnjeva – i riba traži klimu

Jadran se kuha: more sve toplije, a rješenja sve hitnija

Temperatura mora u Sredozemlju u lipnju dosegnula je rekordnih 26,4 °C, a kod Baleara i Katalonije i preko 31 °C. Jadran također bilježi sve toplije more, s ljetnim “trideseticama” koje postaju nova normalnost. Stručnjaci upozoravaju da bi i bez novih emisija CO₂ zagrijavanje mora potrajalo. Zatvorenost Mediterana dodatno ubrzava promjene. Za ublažavanje posljedica ključno je racionalno trošenje energije i prelazak na obnovljive izvore. HRT

03.07. (00:00)

Došle su bez pasoša i s bodljama

Zbog porasta temperature mora, Jadran postaje dom invazivnim tropskim vrstama

Mramornica, biljojed iz Indijskog oceana, istiskuje domaće vrste i narušava biljni svijet, dok atraktivna, ali otrovna vatrenjača dodatno ugrožava bioraznolikost. Stručnjaci upozoravaju da se ove ribe brzo šire, potičući “tropikalizaciju” Mediterana. Klimatske promjene mijenjaju i kopnene ekosustave — ugrožene su čak i uobičajene vrste poput hrasta lužnjaka. Ograničenje globalnog zagrijavanja na 1,5 °C sve je manje realno, a more i šume kakve poznajemo možda postaju prošlost. Index

19.06. (15:00)

Možda razmisliti o apartmanu malo dalje od prvog reda do mora

Do kraja stoljeća razina Jadrana narast će i do pola metra, poplave će biti trideset puta češće

Znanstvenici s IRB-a, predvođeni dr. sc. Ivicom Vilibićem, upozoravaju na sve češće obalne poplave i izvjestan porast razine Jadranskog mora, posebno na južnom i srednjem dijelu. Do sredine stoljeća more bi moglo narasti 20–30 cm, a do kraja i do pola metra, ponajviše zbog topljenja ledenjaka i zagrijavanja oceana. Projekt Glomets istražuje i meteorološke cunamije – razorne valove uzrokovane atmosferskim poremećajima, koji bez praćenja mogu ozbiljno ugroziti obalu. Sjeverni Jadran zasad prolazi nešto blaže, ali ni on neće ostati suh. tportal

06.06. (09:00)

Ne brinite, još uvijek možete gledati glečere – na starim razglednicama

Ledena propast: pola ledenjaka već je otopljeno na papiru

Novo istraživanje pokazuje da je 39 % svjetske ledenjačke mase već osuđeno na nestanak, čak i uz trenutačni prekid globalnog zatopljenja. Ako se ništa ne promijeni, gubitak bi mogao dosegnuti 76 %, s porastom razine mora od najmanje 113 mm. Zemlje koje ovise o ledenjacima bit će teško pogođene. Znanstvenici ipak poručuju da se svakim smanjenjem temperature za 0,1 °C spašava dio leda. Studija koristi višestoljetne simulacije i ocijenjena je kao jedna od ključnih u ovom desetljeću. Index

06.06. (01:00)

Dim, led i paradoksi — physics, bitch!

Sibirski požari: neobični “klimatski klimači” koji (privremeno) hlade planet

Studija Sveučilišta u Washingtonu otkriva paradoksalan učinak sve češćih požara u Sibiru i Kanadi: dimni aerosoli reflektiraju sunčeve zrake i posvjetljuju oblake, što usporava globalno zagrijavanje i topljenje arktičkog leda. Do 2060. požari bi se mogli učetverostručiti, što bi smanjilo globalno zatopljenje za 12 %, a arktičko čak za 38 %. No, to nije razlog za slavlje — požari štete zdravlju i ekosustavima, a ako nestane šuma, nestaje i učinak hlađenja. Požari tako postaju klimatski dvostruki agenti: gase toplinu, ali i gube tlo pod nogama. Bug