Skrivene tajne Jadrana: dokumentarna serija koja mijenja pogled na povijest mora - Monitor.hr
17.01. (14:00)

Iza razglednice – Jadran s puno više godina nego što mislite

Skrivene tajne Jadrana: dokumentarna serija koja mijenja pogled na povijest mora

Dokumentarna serija Skrivene tajne Jadrana, premijerno prikazana na Viasat Historyju, u četiri epizode otkriva fascinantnu i slabo poznatu povijest Jadrana – od pećinskih crteža starih više od 30.000 godina i najstarije frule stare 60.000 godina do potopljenog naselja u Zambratiji i ratne povijesti Visa. Autori Ivor Hadžiabdić, Lovro Mrđen i Stanislav Bender seriju su razvili uz blisku suradnju sa znanstvenicima, postižući međunarodni uspjeh i potvrdu da Jadran krije univerzalne priče vrijedne svjetske publike. Nacional


Slične vijesti

06.01. (19:00)

Tamo ljudi već lete

Kina danas: dostava dronovima, brzi vlakovi i putnički dron-helikopteri

U Kini je naručivanje hrane dronom postalo svakodnevica: za oko jedan euro dostava stiže za dvadesetak minuta, što je isprobao i Goran Milić u seriji What’s up Kina. Iako je ostao razočaran veličinom cheesecakea, sustav je ocijenio inovativnim i ekološkim. Dronovi ondje idu i korak dalje – koriste se kao putnički helikopteri. Milić se provozao EHangom 216, autonomnim letećim vozilom za dvije osobe, koje već ima regulatorna odobrenja, ali zasad ostaje luksuz za bogate i poslovno nestrpljive. HRT

05.01. (08:00)

Agilan i u penziji

Boris Rašeta o ‘What’s Up Kina?’: Maratonac trči (pret)posljednji krug?

Goran Milić je četrdeset dana putovao po Kini da bi nam isporučio seriju o zadnjem kutku svijeta u kojem valjda nikad nije bio (ili bar ne tako dugo). U prvoj epizodi vidjeli smo Šangaj, grad impresivne arhitekture i urbanizma, u kojem se poslovni prostor od 100 kvadrata plaća i po 15 tisuća eura mjesečno. Razgledali smo park u koji roditelji dolaze nabaviti svojoj djeci bračne partnere (o da, i toga ima), vlakove koji voze 300 na sat i golemu luku iz koje najveća industrija svijeta izvozi robu na sve strane. Milić kao Milić – zanima ga što tko jede, pije, kako se radi i živi. Sve u svemu, standardno zanimljiv, premda penzionerski uradak ovoga veterana koji ne priznaje pojmove kao što su “starost”, “giht”, “bolovanje” i slično, zbog čega mu u zemlji luftbremzera i krivinaša valja odati priznanje. Boris Rašeta za Novosti

29.12.2025. (20:00)

Gorane izvini, ali da te pitamo - kako je u Kini?

Dokumentarni serijal Gorana Milića: Kina između tradicije i visoke tehnologije

Dokumentarna serija What’s up Kina u osam epizoda prikazuje fascinantan uspon Kine, od drevnih hramova i obiteljskog života do vrhunske tehnologije i megagradova. Goran Milić i Jozo Barišić ističu tehnološke inovacije poput dronova koji dostavljaju kavu i letećih taksija, te savršenu organizaciju sustava. Serijal prikazuje kako Kina, iako nije bogata po BDP-u po stanovniku, zahvaljujući masi i razmjerima postaje globalna sila. Destinacije iz prve epizode uključuju Peking, Shenzhen i Hong Kong, pokazujući preokret od jeftine proizvodnje do vrhunskih proizvoda. HRT

23.12.2025. (09:00)

A kolike su plaće u Pekingu?

Goran Milić ima novu putopisnu seriju, ovaj put je išao u Kinu

Milić u emisiji Kod nas doma govori o iskustvima iz Kine, jezičnim barijerama i brzom tehnološkom napretku. Ističe da Kina, iako komunistička već 80 godina, u posljednjem desetljeću bilježi snažan rast životnog standarda, osobito kroz električna vozila i digitalne usluge poput dostave kave dronovima. Uspoređuje produktivnost Kineza s Amerikancima, Nijemcima i Hrvatima te naglašava naporan model rada 9-9-6. Kina je, tvrdi, napustila sovjetski model i vratila se vlastitoj tradiciji, Konfuciju i obiteljskim vrijednostima. What’s up Kina krenula se prikazivati jučer navečer.

27.06.2025. (20:00)

Povijest iz više kutova, a ne samo jednog

Hrvoje Klasić snima novi dokumentarni serijal o Jugoslaviji – ‘Tito nije bio diktator, nego autokratski vladar’

Epizode, njih ukupno šest, neće biti posložene kronološkim redoslijedom, nego tematski po principu vanjske politike, svakodnevnog života, kulture, sporta Jugoslavije od 1945. do nekoliko godina poslije Titove smrti. Sve do početka 1980-ih godina. Dakle, osoba nepoznata jugoslavenskoj, a posebno europskoj i svjetskoj javnosti, četiri godine kasnije bit će zapovjednik najjačeg i najefikasnijeg europskog antifašističkog i oslobodilačkog pokreta koji je brojio oko 700 tisuća vojnika. Što se tiče Bleiburga, da, činjenica je da su iz osvete, kazne, ali i straha od svrstavanja poraženih ustaša, četnika i drugih na stranu zapadnih (antikomunističkih) saveznika u nekom budućem ratu, počinjeni brojni zločini. Koliko god razumio razloge novih jugoslavenskih vlasti, za zločine nemam razumijevanja, a odgovornost za zločine snose svi u zapovjednom lancu tadašnje Jugoslavenske armije. Međutim, takav kriterij nije bio primijenjen niti za Churchilla zbog bombardiranja Dresdena, Trumana zbog bacanja atomskih bombi, ali ni za Tuđmana zbog zločina nakon Oluje. Hrvoje Klasić za Nacional.

09.04.2025. (13:00)

Kaj ti stara radi Zadar?

Novi serijal Grafiti: Zbog ulične umjetnosti u Hrvatskoj bilo je kazni, ali ne i zatvora

Većina ljudi koji hodaju ulicom i primijete da su zidovi pošarani pitaju je li to umjetnost ili zločin. Najsuhiji odgovor bi bio: kazneni zakon postoji, u njemu postoji stavka o oštećenju tuđe imovine u koju spada šaranje po zidovima. Ono što je sad tu važno za napomenuti je da su grafiti, ‘street art’ i murali vrste likovnog izražavanja u javnosti – kažu autori novog HRT-ovog serijala. U Zagrebu postoje brojni zidovi koji se 30 godina nisu čistili i sadrže slojeve raznih grafita i natpisa. Snimali su i u Berlinu i Japanu. U Tokiju se recimo čiste zidovi, a imaju i oštre kazne. Supkultura okuplja i legalne grafitere i muraliste koji se na neki način natječu tko će napraviti bolji rad. Najpoznatiji je umjetnik Banksy koji je sve digao na viši nivo, smatraju autori.

01.04.2025. (12:00)

Čak su i granicu definirale ovce

Nova epizoda Knjazove emisije posvećena janjetini… povezana je s porijeklom imena naše Dalmacije

Smatra se da delma ili dalma na ilirskom jeziku znači ovca. Dalmacija bi bila u prijevodu područje ovčara ili ovčarska pokrajina. Rimljani su u biti njih nazvali ovčarima – Delmatima. Htjeli su istaknuti ono najvažnije, a to je da su ih oni i uzgajali, i glavni element prehrane su im bile ovce, odnosno janjad. Čak je današnja granica između Hrvatske i Bosne i Hercegovine povučena po liniji stočarenja. Tamo dokle su stizali dalmatinski ovčari, to je danas Hrvatska, a tamo dokle su stizali livanjski ili duvanjski ovčari, tamo je bosansko-hercegovački dio. HRT

31.03.2025. (12:00)

True crime od polja do stola

Rotten: Serijal koji otkriva kriminal, eksploataciju i ekološke posljedice tržišta hrane

Netflixova serija “Rotten” koja istražuje probleme globalne proizvodnje hrane, od avokada do ribe, na trenutke izgleda kao mješavina kriminalističke produkcije ili detektivske drame u kojemu u središtu priče nije zločin, nego hrana. Povremeni prijestupi, iako je ovo umanjenica, koje dokumentira više nalikuju na trgovinu narkotika, nego na legalne poslove s hranom. No proizvodnja hrane je oduvijek bila povezivana uz trgovinu, politiku i moć. Valjda još od starih Egipćana. Tako se doznaje kako, primjerice, većina češnjaka dolazi iz Kine, gdje se često dobiva prisilnim radom, zatim čak 20% američkih pilića zapravo je pod kontrolom brazilske korporacije čiji su vlasnici upleteni u skandale podmićivanja i trgovine povlaštenim informacijama. Podijeljena u dvanaest epizoda, šest po sezoni, svaka se bavi jednim proizvodom, istražujući (ne)skrivene probleme prehrambene industrije, otkrivajući kriminal, eksploataciju i ekološke posljedice globalnog tržišta hrane. Agroklub

28.11.2024. (13:00)

Da nam budućnost bude zelenija

Novi serijal ‘Kratka povijest budućnosti’: Empatija kao jedna od ključnih osobina potrebnih za opstanak

Futurolog Ari Wallach našao je zanimljivu metaforu za vrijeme u kojem živimo. Stao je na obalu, pričekao val i osjetio kako mu noge propadaju u pijesak dok je obzor i dalje naizgled isti. Taj osjećaj nesigurnosti zbog nefunkcioniranja onog što je poznato, taj privid poretka koji opstaje jer se novog još nismo domislili, nazvao je međuplimnim povijesnim trenutkom. U dokumentarnom serijalu Kratka povijest budućnosti Wallach kaže kako, nakon 50 godina napretka bez presedana, nikada u povijesti nismo bili više zbunjeni, nesigurni, tjeskobni i u strahu. Odlučno se odmičući od distopijskog viđenja budućnosti, Wallach zagovara budućnost u kojoj će nova tehnologija potaći novu renesansu. U njoj vidi svijet gdje možemo napustiti industrijski način procjene ljudskog života na temelju njegove uporabne vrijednosti i izgraditi društvo i ekonomiju u kojoj pažnju i suosjećanost ne smatramo luksuzom, nego nužnošću bez koje nitko neće preživjeti. HRT