Slabe države, nasilje i moć pojedinaca "hrana" su za ratne scenarije - Monitor.hr
22.08. (13:00)

Ples na tankom ledu

Slabe države, nasilje i moć pojedinaca “hrana” su za ratne scenarije

Trump komplimentima uzvratio na Putinove pohvale | Svijet Vijesti | Al Jazeera

  • Ruske političke slabosti su velike, ali i pogoršane trima stvarima koje su prisutne u velikim, industrijaliziranim državama, među kojima su i Sjedinjene Američke Države i Kina: 1) sve slabija država; 2) privatizacija nasilja; 3) sve veća moć nedržavnih grupa i identiteta. Ove odlike predstavljaju teške, ali savladive izazove u miru i relativno malim borbenim operacijama. Međutim, one bi se mogle pokazati zapaljivima pod pritiscima velikog rata. Potencijal za oružanu pobunu nekog tipa više se ne može smatrati nezamislivim, piše Timothy R. Heath u National Interestu. Vlade širom svijeta doživljavaju pad legitimiteta zbog nesposobnosti da osiguraju jednake usluge i mogućnosti za svoje građane usred usporavanja ekonomskog rasta i pogoršanja situacije na polju nejednakosti. U SAD-u i Europi ljudi su se pobunili zbog nedoličnog ponašanja policije, smanjenja socijalnih davanja i slabljenja ekonomskih izgleda.
  • Kako opada legitimitet države, opada i spremnost mladih da se za nju bore. Vojske se stoga moraju osloniti na dobro plaćene profesionalce i, sve više, na privatne kompanije s kojima sklapaju ugovore. Blizu polovine osoblja koje je služilo u američkim operacijama u Iraku i Afganistanu činili su plaćeni profesionalci, naprimjer, a doslovno sve kineske prekookeanske sigurnosne operacije izvršavaju privatne vojne kompanije.
  • Sve slabiji legitmitet središnjih vlada i privatizacija nasilja zbivaju se paralelno s porastom privlačnosti nedržavnih grupa i identiteta. Za brojne građane, etničke, religijske popkulturne i druge grupe i identiteti postali su privlačniji od domoljublja. Kombinacija oslabljenih država, privatizacije nasilja i rastuće moći nedržavnih i subnacionalnih grupa, vlada i identiteta povlače za sobom nove sigurnosne rizike za sve države. Ovi trendovi već dugo prave veliku štetu zemljama u razvoju, a sada su sve veća prijetnja i za razvijeni svijet. Aljazeera

Slične vijesti

Nedjelja (17:00)

Blentavi televizijski prevodi ponekad su zabavni, ali uglavnom iritiraju

“Osobnost” hrvatskog jezika

gramatika

  • U nas i televizija ima osobnost. Tako kažu naši prevoditelji. Ne znam što bi u duhu svega hrvatskoga trebala značiti “televizijska osobnost”, a ni koje “osobnosti” dobivaju plaću za takve prevode. Čak i Google prevodi “television personality” kao “televizijska ličnost”. Ali, avaj, “ličnost” smrdi po srpskom pa radije napravimo autogol nego da koristimo mrske riječi koje stoljećima žive ko uljezi u našem jeziku.
  • Hrv. jezični portal (HJP) “osobnost” definira kao “ukupnost odlika koje čine izuzetnost i neponovljivost osobe, karakteristični način na koji osoba razmišlja, osjeća i ponaša se i koji čini vlastiti stil života”. Sličnu definiciju daje i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a kao istoznačnica dopuštena je i “ličnost”. I eto nas opet kod nesretne riječi “lice” koja u nevinom obliku znači “prednja strana glave od čela do brade”, a u poganom obliku “srp. osoba, vojno lice, pov. u SFRJ, profesionalni vojnik” (HJP). Zato smo npr. pod hitno izbacili “ličnu kartu” i uveli “osobnu iskaznicu”, premda je na njoj nečije lice, lik, a ne opis karaktera, ponašanja, načina života i sklonosti japanskoj poeziji. Radiogornjigrad
Subota (13:00)

Svaka forma transnacionalne suverenosti koja se zasniva na identitetu je utopija ili, još gore, distopija

Boris Buden: San o nacionalnoj suverenosti je odsanjan

Large buden1

  • Hrvatska javnost ne misli u kategorijama dugoročnih perspektiva. Njezin pogled u budućnosti nije ništa manje mitski nego njezin pogled u prošlost. Mi govorimo o stoljeću sedmom iako znamo da je nacija moderna pojava, da o njoj ne možemo govoriti ako je većina ljudi nepismena, ne zna čitati ni geografske karte pa još nema predodžbu o nekakvom cjelovitom teritoriju.
  • U tom smislu moguće je reći da je hrvatska budućnost u hrvatskoj prošlosti. Hrvatska nacija u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, u bivšoj Jugoslaviji, imala je budućnost koju danas više nema. Ako je vjerovati statistikama Eurostata, depopulacija se u Hrvatskoj ubrzava. Do kraja stoljeća, ako se ne dogodi neko čudo, u Hrvatskoj će šezdeset posto ljudi biti starije od 65 godina. Da li ćemo to još uvijek moći zvati nacijom? A jedini koji se oko toga uzbuđuju su nacionalistički demografi kojima je etnička čistoća važnija od budućnosti. Živimo kao u onom vicu o čovjeku koji se spotaknuo s 25 kata i dok pada negdje na razini desetog kata kaže: “Pa dosad je sve u redu.”
  • Ne bi bilo prvi put da se Hrvati i Srbi slože na reakcionarnoj političkoj platformi. Tako je, uostalom, bilo i davne 1848., kada su se složili pod banom Jelačićem… Povratak tog spomenika u Zagrebu početkom devedesetih bio je shvaćen kao velik demokratski čin, a da se nije pitalo tko je taj habsburški sluga na konju. Dakle, Hrvati i Srbi su pod Jelačićem složno sudjelovali u gušenju demokratske, republikanske revolucije u Beču u oktobru 1848. u ime feudalnog apsolutizma, dovodeći na vlast Franju Josipa. Odigrali su mračnu kontrarevolucionarnu ulogu u Evropi, ulogu koje bi se danas, kada se pozivaju na demokratske, republikanske i evropske vrijednosti, trebali stidjeti. Novosti
17.09. (00:00)

Nixonova administracija poticala je puč tri godine prije nego što se on dogodio

Boriceva vlast između Allendea i Pinocheta

Large t1cile

U ponedjeljak, 11. rujna čileanski predsjednik Gabriel Boric predvodio je obilježavanje okrugle godišnjice vojnog udara kojim je prije 50 godina tamošnja desnica uz pomoć SAD-a svrgnula marksističku vladu predsjednika Salvadora Allendea, za čim je uslijedila 17-godišnja vojna diktatura Augusta Pinocheta. Centralni događaj komemoracije održan je na mjestu zločina, u predsjedničkoj palači La Moneda u kojoj je puč izvršen, a Allende počinio samoubojstvo. Politička polariziranost današnjeg Čilea bila je vidljiva i na ulicama: prosvjednici na rubovima grada blokirali su prolaz vozilima, u neredima je bilo ozlijeđenih, a oštećeni su predsjednička palača i groblje na kojemu je obilježje žrtvama. Allendeovo naslijeđe 50 godina nakon puča i dalje je živo, no živo je i naslijeđe Pinocheta. Anketa iz svibnja pokazala je da čak 36 posto ispitanih smatra da je Pinochetova vojna hunta “oslobodila Čile od marksizma”, što je najviše u posljednjih 28 godina. Novosti

16.09. (19:00)

Nacionalizam je negacija demokracije i civilizacije. Da bi opstao, on mora lagati

Vuk Perišić: “Najopasniji su pošteni nacionalisti koji iskreno vjeruju u svoj državotvorni idiotizam”

Vuk Perišić analizira povijesne uzroke i posljedice rata u Ukrajini: STALJIN JE UKRAJINCE UBIJAO GLAĐU, A PUTIN BOMBAMA - Glas Istre

  • Ima li uopće Hrvatske bez manifestacija u kojima se slavi nacija i vladajuća vjerska dogma? “U pitanju je nesporazum. Nesporazum o pojmu, svrsi i smislu države. Država je ustanova koja ponizno mora služiti svojim građanima, čuvati njihova građanska prava i slobode, stvoriti im preduvjete da se u tržišnoj utakmici bore za svoju udobnost i pomoći onima koji iz opravdanih razloga u toj utakmici ne mogu sudjelovati. Nažalost u Hrvatskoj je medij bizarne ljubavi, takozvanog “domoljublja”, koje je pogubno za demokraciju jer dokida kritičnu javnost bez koje demokracije nema. Također, jedna racionalna ustanova kao što je država, svedena je na budalaštine kao što su obožavanje zastave ili divljaštvo maloumnih navijača.”
  • Ima li građana ili smo ostali pleme? “Već dulje od 30 godina vladajuća ideologija je nacionalizam, a ta ideologija nije samo autoritarna, iracionalna, duboko nemoralna i nehumana. Ona je zločinačka upravo zato što prezire građanina, pojedinca, čovjeka i u njemu vidi samo podanika, topovsko meso, budalu koja će vlastiti život i vlastitu udobnost žrtvovati za imaginarnu zajednicu kakva je nacija.”, kaže oštar kritičar hrvatske svakodnevnice i pogrešnih vrijednosti koje se svesrdno promiču u društvu, riječki književnik, publicist i prevoditelj Vuk Perišić za Lupigu.
29.08. (12:00)

Dobar učenik zlog učitelja

I danas postoje ljudi koji se nadahnjuju Hitlerom, jedan takav postao je američki predsjednik

Donald Trump | Today's latest from Al Jazeera

  • 28. je kolovoza 1963. godine. Ispred memorijala posvećenog Abrahamu Lincolnu stoji mladi baptistički svećenik. Njegovo ime je Martin Luther King i upravo se obraća okupljenom mnoštvu sudionika Marša na Washington. Te godine obilježavala se stota godišnjica ukidanja ropstva u SAD-u pa je povod za okupljanje bila tužna i bolna istina da su i stotinu godina kasnije Afroamerikanci bili potlačeni, rasno diskriminirani i segregirani. Govor je trajao svega 17 minuta, ali će gotovo svaka izgovorena rečenica ući u anale govorništva. Kingov govor, ali i njegov cjelokupni aktivizam, potaknut će ono najbolje u brojnim crncima i bijelcima iz SAD-a i šire.
  • 28. je kolovoza 1933. godine. Ispred memorijala posvećenog ujedinjenju Njemačke u Niederwaldu stoji tek izabrani njemački kancelar Adolf Hitler. Poziva na okupljanje svih Nijemaca u jednoj državi, zaziva jedinstvo onih koji po “podrijetlu, rođenju, jeziku i povijesti” pripadaju njemačkoj naciji i naglašava da Njemačku ne zanima nasilje niti planira napasti druge države. Hitlerov govor, ali i njegov cjelokupni politički angažman, potaknut će ono najgore u brojnim Nijemcima i nacističkim simpatizerima širom svijeta.
  • Potkraj 1980-ih jedan je mladi biznismen sumnjivog morala, prema riječima tadašnje supruge i poslovnih suradnika, volio dočekivati goste u svom uredu tako što bi stao u stav mirno, spojio petu o petu, podigao visoko desnicu i uzviknuo “Heil Hitler!”. Isti taj “gospodin” držao je kraj svog kreveta knjigu Hitlerovih govora (“My new order”), prepoznavši u vođi Trećeg Reicha pravog majstora propagande, obmane, demagogije i samopromocije. Tridesetak godina kasnije taj biznismen s nekoliko bankrota iza sebe i nekoliko optužbi za rasizam i seksualno zlostavljanje postat će predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Njegovo je ime Donald Trump.
  • Unatoč svim povijesnim iskustvima, u svijetu i danas postoje mase kojima je Hitlerov /Trumpov način rješavanja problema bliži od onog Martina Luthera Kinga. Net
27.08. (20:00)

"Woody Guthrie mi je šapnuo da ti pomognem"

Billy Bragg odgovorio Oliveru Anthonyju svojom pjesmom o “radničkoj klasi koja uključuje sve”

Billy Bragg Releases "Rich Men Earning North of a Million" in Response to Oliver Anthony

Predstavljajući svoju pjesmu “Rich Men Earning North Of A Million”, britanski kantautor Billy Bragg je objasnio da je dobio ideju za pisanje pjesme nakon što je “vidio onaj isječak Olivera Anthonyja kako pjeva svoju pjesmu” i osjetio je kako mu “duh (pokojnog američkog folk izvođača) Woodyja Guthrieja” šapuće na uho: “Pomozi tom tipu. Daj mu do znanja da postoji način da se nosi s tim problemima o kojima pjeva”, kaže Bragg. “Danas sam sjeo i napisao ovaj odgovor na pjesmu gospodina Anthonyja, za ljude poput njega i ljude poput vas.” Što se Bragga tiče, odgovor na probleme potplaćenih američkih radnika o kojima pjeva Anthony je jednostavan: “Brate, udružite se u sindikat, on štiti radnička prava.” Ravnododna Još čekamo Springsteenovu reakciju. Boss ipak zna najbolje.

 

27.08. (19:00)

Tipični južnjački žal za Konfederacijom

Oliver Anthony “Rich Men North Of Richmond”– mandžurijski kandidat iz Apalačkog gorja

Country sensation Oliver Anthony making an estimated $40,000 a day from chart-topping music | Fox News

Pjesma donedavno potpuno anonimnog šljakera odsvirana i snimljena uživo negdje u šumama Virginije postala je viralna u manje od dva tjedna. Pregledana je 40 milijuna puta i u međuvremenu dospjela na 1. mjesto američke Billboard 100 liste koju je potom ‘okupiralo’ gotovo deset njegovih pjesama. U nekom dosadašnjem glazbenom svijetu bio bi to nevjerojatan supkulturni trijumf, ali cijela stvar nažalost zaudara na orkestriranu desničarsku političku namještaljku dosad neviđenih razmjera u američkom glazbenom prostoru… Anthony samo preko Youtubea trenutno zarađuje 40.000 dolara tjedno, koliko procjenjuju neki mediji, a nije nimalo mali iznos ni od iTunesa, no neki poznavatelji načina kako operira unovačivanje pijuna od strane republikanaca tvrde da tu vjerojatno postoje određene ugovorne obaveze koje isključuju potpisivanje diskografskih ugovora. Ravnododna

 

 

26.08. (12:00)

Bolje dva nego jedan

Njemačka mijenja Zakon o državljanstvu kako bi potaknula dolazak visokokvalificiranih emigranata

DONOSIMO PRAVILA I UVJETE: Kada vaše dijete ima pravo na njemačko državljanstvo? - Fenix Magazin

Njemačka vlada predstavila je Nacrt zakon o državljanstvu. Njime bi se trebalo olakšati dobivanje dvojnog državljanstva kao i dodjela državljanstva ljudima koji nisu iz Europske unije. „Ova reforma pokazuje privrženost modernoj Njemačkoj”, rekla je ministrica unutarnjih poslova Nancy Fraeser predstavnicima medija u Berlinu. U novom zakonu predviđene su sljedeće odredbe:

  • Imigranti koji legalno žive u Njemačkoj moći će podnijeti zahtjev za državljanstvo nakon pet godina boravka, umjesto dosadašnjih osam, a ako imaju posebna dostignuća u integraciji to se može svesti na samo tri godine.
  • Djeca rođena u Njemačkoj od najmanje jednog roditelja koji pet ili više godina legalno živi u zemlji automatski će dobiti njemačko državljanstvo.
  • Imigranti stariji od 67 godina moći će polagati usmeni umjesto pismenog testa njemačkog jezika.
  • Bit će dopušteno imati više državljanstava.

Ljudi koji žive isključivo od državne pomoći neće imati pravo na njemačko državljanstvo. Ono će biti uskraćeno i ljudima koji su počinili antisemitska, rasistička, ksenofobična ili druga difamirajća kaznena djela za koja se smatra da su „nepomirljiva s privrženošću osnovama slobodnog demokratskog poretka”. Novi zakon mogao bi stupiti na snagu najesen. Deutsche Welle

15.08. (19:00)

Poznat po svojoj neodlučnosti Račan je dobio nadimak "Odlučno Možda"

Slobodan Uzelac: “Ivica Račan izdao je i Srbe i Hrvate ljevičare”

SLOBODAN UZELAC: 'I danas sam ljut na Račana koji nije učinio sve da spriječi rat, a HDZ je za manjine učinio više i od Račana i od Milanovića' – NACIONAL.HR

  • A onda je kao grom iz vedra neba objavljeno da je inače krajnje koncilijantni Simo Rajić dao ostavku na sve svoje funkcije u SDP-u i u Saboru i to zato što se predsjednik njegove stranke Ivica Račan nije udostojio niti osvrnuti na ideju o novom ustavnom uređenju položaja Srba u Hrvatskoj, odnosno mirnom dogovornom rješenju koje je trebalo zamijeniti dotadašnje prema kojemu je, kao što svi znamo, SRH bio država dvaju ravnopravnih naroda. Vrijeme je pokazalo da je Račanova odluka bila ne tražiti nikakvo alternativno rješenje i ne činiti ništa. Račan je imao legitimitet sa srpske strane jer je velika većina Srba glasala za SDP. Legitimitet je značio ne samo pravo nego i obavezu.
  • Srbi su napustili Sabor, a pobuna se razbuktala. Nekako slično onome kako je Milošević mijenjao ustavni status svojih autonomnih pokrajina. Šteta. Poznajući Simu Rajića i ljude oko njega, vjerujem da su poželjne i logične promjene Ustava mogle biti mirno dogovorene i da je tragični oružani sukob mogao biti izbjegnut. Novi potpredsjednik SDP-a postao je Zdravko Tomac, a dobro je poznato u kom je tada pravcu odveden SDP. Umjesto s nama Srbima komunistima, dakle onima koji su zajedno s Račanom listom (osim jednog jedinog, a to je bio direktor Gavrilovića Boro Mikelić) napustili XIV. kongres SKJ-a, oni su počeli pregovore s antikomunistima oko Jovana Raškovića. Ubrzo smo vidjeli do čega su doveli ti tajni i tajno snimani i potom preko Slavena Letice objavljivani pregovori. Počeo je rat i potekla je krv, a mirnom rješenju tada i u tim okolnostima teškog, ali ne i nerješivog ustavnopravnog pitanja nije pružena ni najmanja prilika, prisjeća se u knjizi “Na strani svojih” Slobodan Uzelac, bivši potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj, obnovu i povratak u Vladi Ive Sanadera te Jadranke Kosor. Novosti
13.08. (22:00)

Kruha gladni, krvi žedni

Regionalni blok pučistima u Nigeru prijeti vojnom intervencijom koja bi mogla uzrokovati i širi rat

Puč u Nigeru: podrška u zemlji, osuda u inozemstvu – DW – 31.07.2023

Nakon što je u protekle četiri godine vojska preuzela vlast u Čadu, Maliju, Sudanu, Burkini Faso i Gvineji Niger je ostao jedina demokracija u središtu Sahela – polusušne regije južno od Sahare – i pritom posljednji čvrsti saveznik Zapada. Francuska u Nigeru ima vojne baze i 1500 vojnika, a zemlja je važna i zbog bogatih izvora uranija, ključnog za francuski elektroenergetski sustav. SAD u Nigeru također ima 1000 vojnika i baze bespilotnih letjelica zahvaljujući kojima prikupljaju informacije o cijeloj regiji i nadziru ekstremiste iz Boko Harama, Al-Quaide i ostalih. Bazoumova vlast bila je pouzdan partner i EU-u. Ne čudi da su Washington, Pariz i Bruxelles oštro osudili državni udar i de facto uveli sankcije zamrzavanjem isplate ugovorene pomoći, a od Tchianijeve vojne hunte zatražili da vlast vrati Bazoumu. Bitno suzdržanije bile su reakcije Kine i Rusije. Inače, 25-milijunski Niger jedna je od najsiromašnijih država svijeta s 42% stanovništva u ekstremnom siromaštvu. Novosti