Analitičar: Nije istina da su mladi nezainteresirani za politiku, već samo za ovakav model kakav imamo - Monitor.hr
25.03. (12:00)

Samo da nam mangupi ne kvare djecu

Analitičar: Nije istina da su mladi nezainteresirani za politiku, već samo za ovakav model kakav imamo

Riječ je o drugačijem smjeru kauzalnosti – u prvom pretpostavljenom scenariju idemo od manjka interesa prema manjku identifikacije sa strankama, a u drugom se događa obrnuto. Kako bilo, čim smo se odmakli od bipolarnog modela, vidjeli smo da nove stranke ipak privlače mlađe birače. Gotovo svugdje u svijetu mladi više glasaju za zelene stranke. Te stranke nedvojbeno su najveći dobitnici procesa ulaska mlađih generacija u biračko tijelo, a razlog tome je, globalno gledano, njihova postmaterijalistička usmjerenost i socijalno progresivna ideološka orijentiranost. Kod nas su, smatra politolog Bartul Vuksan-Ćus, najzastupljeniji i Možemo i Most, koji imaju i antiestablišmentske osobine te su privlačniji mladima, a ne msije se zanemariti utjecaj Ivana Pernara koji je posebno aktivan među mladima. Pritom nije upitan populizam, koji je na lošem glasu iako ima i dobrih odlika, već ideologija koja stoji iza tih ideja. tportal


Slične vijesti

Jučer (13:00)

Što su telefoni pametniji, djeca su nam tužnija

Tjeskoba skrolanja: porast mentalnih bolesti kod djece i adolescenata direktno povezan s pametnim mobitelima

Oko 25 posto djece i adolescenata na internetu provodi više od sedam sati dnevno, pri čemu se više od dva sata dnevno smatra “pretjeranim vremenom pred ekranom”, te da su funkcije platformi poput neograničenog skrolanja “psihološki trikovi čija je svrha da konzumenti stalno budu prisutni“. Među štetnim utjecajima pretjerane izloženosti ovim funkcijama u izvještaju se navode depresija, tjeskoba, nisko samopoštovanje, problemi s doživljajem vlastitog tijela, poremećaji prehrane, visoke razine stresa, zanemarivanje obitelji i prijatelja, gubitak samokontrole, poremećaji spavanja, kompulzivno kupovanje, zanemarivanje obaveza koje dovodi do lošeg uspjeha u školi, poremećaji pažnje, impulzivnost… Iako autora članka optužuju za “digitalno križarenje”, statistički podaci ukazuju na tako jasan i oštar trend koji se kronološki poklapa s pojavom pametnih telefona i društvenih mreža da se ta pojava jednostavno ničime ne može relativizirati. Novosti

05.10.2023. (18:23)

Mladi od 18 godina mogu mjesec dana besplatno putovati vlakom po Europi

20.09.2023. (21:00)

Nema im se što ponudit

Sindikalist: Male plaće i egzistencija na rubu, zato mladi odlaze

Hrvatska je u 2022. godini zabilježila pozitivan migracijski saldo, s obzirom na to da je broj odseljenih osoba 46.287. Ali… Malo manje od petine, točnije 17,8 posto doseljenih stanovnika, čine hrvatski državljani, dok 82,2 posto čine stranci, uključujući raseljene osobe iz Ukrajine. Što se tiče hrvatskih državljana koji su lani napustili Hrvatsku, najviše ih je otišlo u Njemačku, njih 14.184 ili 31 posto, a na drugom je mjestu Austrija. Osim malih plaća i egzistencijalnih pitanja, jedan od glavnih razloga odlaska su i ugovori na određeno vrijeme koje im nude kompanije. Uz takve ugovore nemaš sigurnu budućnost i ne možeš dići kredit, uzdržavati obitelj, doslovno ništa. I onda ako imaš takve ugovore po nekoliko mjeseci i godina, normalno je da ideš tamo gdje možeš dobiti nešto bolje i više. Glas Podravine

15.09.2023. (14:00)

Poticaji za odvlačenje mladih

Općina davala zemljišta mladima za život, niknule vile s bazenima za turiste

Zemljište u blizini mora za euro i pol po metru četvornom. 900 četvornih metara za 1500 eura. To su bile cijene za zemljišta u Sukošanu kojima se trebalo pomoći mladim obiteljima da riješe stambeno pitanje. No umjesto obiteljskih kuća, niknule su vile s bazenima za turizam. I to sad već traje godinama, a da stvar bude apsurdnija, jedna od vila dobila je čak turističku nagradu županije, javlja Provjereno u sinoćnjem prilogu. Oporba upozorava da u tim vilama nitko ne živi te da ne ispunjavaju namjenu zbog koje je zemljište jeftino dano ljudima. Index napominje kako je ovu priču teško zamisliti bez HDZ-ovaca. No, također ističu kako Ugovorom nije zabranjeno imati “dodatnu djelatnost”. Dnevnik

17.08.2023. (15:00)

Nek si gazda sam radi ako mi misli stvarati stres

Hustle kultura je ‘out‘: Mladi žele poslove koje mogu ‘ostaviti na poslu‘

Ni dobra plaća, ni velika odgovornost, ni važne titule nisu ono što se zoomerima čini vrijednim vlastitog vremena i, još bitnije, mentalnog zdravlja. Novo istraživanje je pokazalo da radnici koji su pripadnici generacije Z u Velikoj Britaniji sve više traže manje stresne poslove, budući da prednost daju ravnoteži između poslovnog i privatnog života u odnosu na takozvanu hustle kulturu koju su prihvatile prethodne generacije. Povećava se interes za poslove “tipične za mlađe kadrove” u kojima ljudi mogu lako spojiti posao i privatan život te od toga pristojno živjeti. Osim toga, važna im je i fleksibilnost s radnim vremenom i radom izvan ureda, a ne žele se prihvatiti niti velikih odgovornosti kao što je upravljanje timom ili redoviti prekovremeni rad. Lider

10.08.2023. (00:00)

Pumpa tvog života

Sve je više mlađih od 50 godina sa srčanim problemima

I to je posebno došlo do izražaja otkako je pandemije. Iako mnogi okrivljuju cjepiva, brojke im ne idu u korist te hipoteze, budući da je broj slučajeva zastoja srca i srčanih infarkta u porastu otkako je pandemije. Neki kardiolozi podsjećaju kako ni mladi nisu imuni na njih, misleći da su to bolesti starijih ljudi. No, najvažnije je da uvijek postoje koraci kojima se oni mogu prevenirati. Pritom valja uzeti u obzir kako srčani zastoj i infarkt nisu isto. Kao najčešći uzroci i dalje se navode visok tlak, dijabetes, kolesterol i pretilost, dok većina mladih koja doživi infarkt uvijek ima barem jednu kroničnu bolest otprije. National Geographic

03.08.2023. (15:00)

Ovdje se samo priča, a niš se ne pije

Novi trendovi s alkoholom: Generacija Z se trijezni

Od obiteljskih slavlja do proslava u tvrtkama ili izlazaka s prijateljima: alkohol čini dobar dio života. Ipak, među generacijom Z, onima rođenima između 1995. i 2010., mnogi se odlučuju ne piti. Anketa među mladima u dobi između 12 do 25 godina u Njemačkoj pokazala je da konzumacija alkohola u toj dobnoj skupini postupno pada. Godine 2004. 21 posto mladih u dobi od 12 do 17 godina još je reklo da prekomjerno piju barem jednom tjedno, no do 2021. ta je brojka pala na nešto ispod 9 posto. Iz sociološke perspektive, gubitak kontrole zbog alkohola jedan je od glavnih razloga. Kontrola je postala izrazito važan fenomen za generaciju kojoj život uvelike diktiraju društveni mediji – objašnjava jedan sociolog. Lider

30.07.2023. (15:00)

Kad živiš pod staklenim zvonom i važnije ti je skupljati lajkove nego steći vlastito iskustvo

Mladima nedostaje kritički odnos prema informacijama na Internetu

Mladi, upoznavanje i društvene mreže: Generacija Z samouka u digitalnom svijetu | Tuzlanski.ba

Mladi su kritični prema tradicionalnim medijima, digitalnim alatima i ulozi medija u društvu, ali kritičko promišljanje ne motivira mlađe generacije na aktivnije sudjelovanje u društvu, istaknuto je na konferenciji “Medijsko obrazovanje ostaje važno” koju je organizirao Gong zajedno s 10 partnerskih organizacija. Istraživanje medijske pismenosti pokazalo je da gotovo trećina građana (32,1 %) teško procjenjuje jesu li neke vijesti na internetu stvarne ili lažne. Najviše ih zabrinjava istinitost informacija koje dobivaju na Facebooku (55,0 %), portalima ili aplikacijama za distribuciju vijesti (54,3 %), YouTubeu (46,1 %) messengerima (npr. WhatsApp, Viber) (41,2 %) i Twitteru (33,9 %). “Medijsko obrazovanje je u modernom društvu ključno za uključivanje u političke procese; jednom riječju, za aktivno sudjelovanje u društvu”, naglasio je Paško Bilić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose, koji je bio jedan od istraživača. Dodao je kako je zanimljivo da razina obrazovanja uopće ne utječe na način konzumacije medija kod mladih. VoxFeminae

24.07.2023. (15:00)

The kids aren't alright

GONG: Mladi ne čitaju medije, a u društvenom životu ne žele sudjelovati

Mladima su kvizovi znanja omiljeni žanrovi (oko 90%), a najmanje vole reality emisije (oko 12%), lifestyle emisije i religijske emisije (14%). Istovremeno im nedostaje kritičkog odnosa prema vlastitoj sposobnosti prosudbe vjerodostojnosti informacija koje pronađu na Internetu, rekli su na predstavljanju ključnih nalaza istraživanja provedenog sa studentima nekoliko naših fakulteta. Rezultati pokazuju kako su mladi kritični prema tradicionalnim medijima, digitalnim alatima i ulozi medija u društvu, ali kritičko promišljanje ne motivira mlađe generacije na aktivnije sudjelovanje u društvu. Mediji su na udaru, novinarke i novinari pod pritiskom, a dezinformacije, na kojima netko profitira, šire se munjevitom brzinom. Medijsko obrazovanje mora biti u fokusu u budućnosti… H-alter