Slavoj Žižek: Strah od crvene crte

Crvena crta nije objektivna činjenica: Putin je stalno pomjera, a mi ga pratimo

Slavoj Žižek: Strah od crvene crte

Liberalni zapad je zaista licemeran i svoje visoke standarde primenjuje krajnje selektivno. Ali licemerje znači da kršite standarde koje ste sami proklamovali, čime se otvarate za inherentnu kritiku – kada kritikujemo liberalni zapad, koristimo njegove vlastite standarde. Ono što Rusija nudi je svet bez licemerja – jer je to svet bez globalnih etičkih standarda, gde se praktikuje samo pragmatično “poštovanje” razlika. (…) Kina prihvata novi Avganistan, dok će talibani ignorisati šta Kina radi Ujgurima – to je, u osnovi, ta nova globalizacija koju zagovara Rusija. Jedini način da se odbrani ono što vredi sačuvati u našoj liberalnoj tradiciji jeste nemilosrdno insistiranje na njenoj univerzalnosti. Čim primenimo dvostruke standarde, postajemo “pragmatični” kao Rusija. Slavoj Žižek

EU rat u Ukrajini Slavoj Žižek Vladimir Putin

Je sorry Zelenski, ali izbori su

Ove države EU žele ograničiti uvoz ukrajinskog žita, razlozi su unutarnja politika

EU je prošlog petka (15.9.) ukinuo privremena ograničenja trgovine ukrajinskim žitaricama i uljaricama. No Poljska, Slovačka i Mađarska se protive tome. Žele zadržati ograničenja uvoza, iako bi time prekršile propise EU-a. Zbog toga će Ukrajina pokrenuti tužbu protiv ove tri države. Zbog ruske blokade Crnog mora Ukrajina je sada odsječena od tradicionalne izvozne rute i mora se oslanjati na druge puteve. Za poljsku vladajuću stranku Pravo i Pravda (PiS) parlamentarni izbori, koji će se održati 15. listopada, predstavljaju borbu za očuvanje vlasti, a poljoprivrednici su igrali veliku ulogu u tome. I u Slovačkoj se spor oko žitarica odvija u kontekstu prijevremenih parlamentarnih izbora koji će se održati 30. rujna ove godine. Odluka Mađarske da zadrži zabranu uvoza ukrajinskih žitarica vjerojatno je pokušaj pridobivanja Orbanovih bivših partnera protiv Bruxellesa. DW

EU Ukrajina žitarice

Bolje da ne znate

Koliko dugo bismo trebali raditi u Hrvatskoj da zaradimo milijun eura

Dijaspora iz Njemačke u prošloj godini rodbini uplatila čak 91 milijun eura – Jabuka.tv

Zanimljiva karta objavljena je na Instagram stranici ‘Dalmatian Mapper’, a koja pokazuje koliko je godina u svakoj europskoj državi potrebno kako bi se zaradilo milijun eura od “prosječne” plaće. Prema toj karti, u Hrvatskoj bi se trebalo raditi 87 godina, no nisu naveli uz koji prosječni iznos plaće. Za usporedbu, ako mjesečno zarađujete 1000 eura, tj. godišnje 12000 eura, morate raditi 83 godine i tri mjeseca da biste zaradili milijun eura. Ako vam se žuri do prvog milijuna, naučite islandski i preselite se na otok magle, gejzira i vulkana; Islanđanima su za to potrebne samo 22 godine. Ako vas pak uspaljuje saznanje da ima onih kojima je teže, lošije i gore nego vama, “tješite” se činjenicom da Bugari za svoj prvi milijun moraju raditi 2 stoljeća i 30 godina. Poslovni

EU Hrvatska istraživanje prosječna plaća

Dok jedni robuju prošlosti, drugi ulažu u budućnost

Što Rusija i Kina daju Africi, a što ne mogu SAD i Europa?

Željeznica Mombasa-Nairobi

Direktorica Svjetske trgovinske organizacije (WTO) Ngozi Okonjo-Iweala je također skrenula pozornost na komplicirane odnose Zapada naspram afričkih zemalja. Ona je citirala jednog afričkog diplomata na konferenciji veleposlanika: „Kad razgovaramo s Kinom, dobivamo aerodrom; kad razgovaramo s Njemačkom, dobivamo predavanje”. Ali, afričke države su posljednjih godina razvile novo samopouzdanje i više ne žele da im europske vlade drže lekcije. „Europljani bi trebali biti svjesni činjenice da sada postoje druge opcije za afričke zemlje“, kaže Paul-Simon Handy s Instituta za sigurnosne studije u Južnoafričkoj Republici. Sada je Afrika neka vrsta „otvorenog tržišta” na kojem ugovor dobiva onaj tko najviše ponudi. Na ovom terenu Rusija i Kina trenutno stoje bolje od Europljana. Oni svojim afričkim partnerima pružaju upravo ono što im treba: u slučaju Rusije, konkretna vojna pomoć, a u slučaju NR Kine – velika ulaganja u infrastrukturu kontinenta. Deutsche Welle

Afrika EU Kina kolonijalizam Rusija SAD

Lov u mutnom na bistar način. A može i obrnuto

Zakon o trgovačkim društvima: Otvara se mogućnost tvrtkama da u državama EU-a promijene pravni oblik

Vlada Republike Hrvatske - MVEP: Hrvatska u 6 godina članstva u EU osnažila svoj ugled i vidljivost na europskom i globalnom planu

Konačni prijedlog definira prekogranično preoblikovanje kao ono kojim društvo registrirano u Hrvatskoj mijenja oblik i sjedište i nastavlja poslovati kao društvo registrirano u drugoj državi Europske unije ili državi članici EGP-a. Riječ je o situaciji u kojoj trgovačko društvo (primjerice d. d. ili d. o. o.) sa sjedištem u Hrvatskoj mijenja svoje sjedište i pravni oblik u drugu državu članicu (primjerice, u SR Njemačku kao GmbH) zbog povoljnijih poslovnih mogućnosti u toj državi članici uza zadržavanje svoje pravne osobnosti.
Zbog opasnosti zloporabe prekograničnih postupaka za smanjenje prava radnika Direktiva predviđa različite zaštitne mehanizme kao što je poziv radnicima da podnesu primjedbe u vezi s namjeravanim preoblikovanjem i izrada izvješća u kojemu će društvo obrazložiti pravne i gospodarske aspekte te posljedice.
Budući da europska Direktiva nacionalnim zakonodavstvima ostavlja mnogo prostora za normiranje, razlike u načinu primjene mogle bi ponovno prouzročiti nejedinstvenost regulative u Europskoj uniji pa bi taj prostor države članice mogle iskoristiti za nametanje dodatnih ograničenja poduzetnicima u ostvarenju slobode poslovnog nastana. Lider

EU Hrvatska poslovanje trgovačka društva

Nacionalne vlade nisu svjesne problema, donose vatrogasne mjere koje samo razbuktaju požar

Tržište nekretnina EU-a trese kriza bez presedana: Stanova za najam nema ni za lijek!

Rastuće kamate na stambene kredite prisilile su ljude da odustanu od kupnje nekretnina, baš kao što inflacija povećava troškove građevinskog materijala, usporavajući izgradnju novih zgrada. Vladine politike i trendovi rada nakon pandemije gurnuli su kvalificirane strane radnike, koji često mogu platiti više od domaćeg stanovništva, u Pariz, Dublin, Berlin i Lisabon, a povratak studenata nakon pandemije povećao je potražnju u gradovima poput Londona i Amsterdama, piše Bloomberg. U Zürichu, dok se traži stan za najam, nose se vino i čokolada da bi se stekla prednost pred konkurentima. U Amsterdamu studenti provode mjesece i mjesece u potrazi za smještajem prije početka semestra. U Dublinu i Lisabonu mladi obrazovani ljudi u očaju se vraćaju roditeljima jer im je nemoguće naći krov nad glavom. Diljem Europe vlada nestašica stanova, što gura cijene najma na rekordne razine. Tportal

EU kriza najam stanova

Pučevi u Africi služe slabljenju EU

Niz državnih udara: EU ima veliki problem u Africi

Demonstranti slave državni udar u Gabonu

Najnoviji puč u Gabonu potvrđuje da utjecaj EU nestaje u afričkoj regiji Sahela i šire. „Puč u Nigeru otvara novu eru nestabilnosti u regiji koja je ionako bila krhka”, rekao je prvi diplomat EU-a Josep Borrell u Toledu. U Nigeru je EU izgubila posljednjeg bitnog partnera u zoni Sahela – u posljednje tri godine pučevi su izvedeni u Burkini Faso, Gvineji i Maliju. Unija je zabrinuta zbog osjetnog jačanja protufrancuskog ozračja u tim bivšim francuskim kolonijama. Drugi razlog za brigu u Bruxellesu je što ruska plaćenička paravojska „Wagner“ jača nazočnost u Maliju, Burkini Faso i Srednjoafričkoj Republici. Borrell nije htio trčati pred rudo: što se tiče eventualne intervencije, prvo će vidjeti što ECOWAS predlaže. „Afrička rješenja za afričke probleme“, rekao je španjolski diplomat. Deutsche Welle

Afrika državni udari EU

Rezulat je izjednačen

Blaga zima spasila Europu, ali Rusija se i dalje dobro drži u trgovini plinom

Više od 50 godina Rusija je bila pouzdan opskrbljivač Europske unije zemnim plinom. Ispunjavala je svoje ugovorne obveze čak i na vrhuncu Hladnog rata. Onda se dogodio napad na Ukrajinu. No, Gazprom je zatvorio Sjeverni tok 2, koristeći isporuke plina kao oružje. No Europa je izbjegla energetsku krizu zahvaljujući blagoj zimi, smanjenoj potrošnji plina i većem uvozu ukapljenog plina (LNG) iz cijelog svijeta. Zbog toga je ruska ruska strategija ispala potpuni promašaj. Za Rusiju, koja je dvije trećine svog izvoza plina isporučivala u Europu, odluka o zatvaranju Sjevernog toka 1 bila je autogol. Moskva vidi Kinu kao alternativu velikom europskom tržištu, ali to zahtijeva izgradnju novih plinovoda. No, za to će trebati barem nekoliko desetljeća. Unatoč svemu, Rusija je sa 16 posto udjela i dalje drugi najveći opskrbljivač Europske unije ukapljenim plinom. DW

EU plin Rusija

Užas!

Zašto su nekim ukrajinskim izbjeglicama u EU oduzeta djeca

Koliko je ukrajinskih izbjeglica u EU – i gdje? - H-Alter

52-godišnjaUkrajinka Irina pobjegla je sa kćeri u Njemačku kada je počeo rat. Rekla je da je njezina sedmogodišnja kći već nekoliko dana u „centru za djecu” pod nadzorom njemačkog Zavoda za socijalni rad (Jugendamt) i da će tamo biti sve dok sud ne donese odluku. Do tada ju ne smije posjetiti. Suđenje će biti za nekoliko dana. Irina ne govori njemački, u komunikaciji s državnim službenicima koristi Google aplikaciju za prevođenje i ne razumije točno zašto je odvojena od svog djeteta. Htjela je, kaže, nakratko otići s kćeri u Ukrajinu i poslije se vratiti u Njemačku. No na internetskoj stranici Jugendamta stoji: „U ekstremnim slučajevima služba mora uzeti djecu na skrb” To se ističe i u odgovoru nadležnog ministarstva Sjeverne Rajne-Vestfalije na pitanje DW-a. Glavni kriterij je “ugroženost dobrobiti djeteta”. U slučaju Irine – njena želja da se vrati u Ukrajinu ocijenjena je kao neposredna opasnost za život djeteta. Deutsche Welle

EU Njemačka oduzimanje djece ukrajinske izbjeglice

Džaba sve otkad nema Snjeguljice i Njofre

Koja država u EU proizvodi najviše sladoleda? Hrvatska ne stoji loše

Glasaj u velikoj anketi! Snjeguljica ili Njofra - koji ti je Ledo sladoled draži? – Novosti — Ledo

Europska unija lani je proizvela 3,2 milijarde litara sladoleda, što je rast od pet posto u odnosu na 2021. godinu. Najveći proizvođač sladoleda bila je Njemačka sa 620 milijuna litara. Francuska je bila najveći izvoznik sladoleda te je lani u druge zemlje prodala 53 milijuna kilograma ove poslastice. Nakon Njemačke i Francuske, najveći europski proizvođači sladoleda su Italija, Španjolska i Belgija. Hrvatska je na izvrsnom desetom mjestu na listi najvećih proizvođača. Lani je u našoj zemlji proizvedeno 33 milijuna litara sladoleda ili 8,25 litara po stanovniku. Inače, Europska unija je smanjila izvoz sladoleda u zemlje izvan EU za 14 posto. Tportal

EU Hrvatska proizvodnja i izvoz sladoleda

Desničarski natalisti priželjkuju da ljudi imaju više beba, ali samo ako majke ostanu kod kuće

Kenan Malik: Uspon natalizma

Foto: Predrag Trokicić

Uspon natalizma izazvan je padom nataliteta širom sveta. Prema jednoj studiji, žene su 1950. u proseku rađale 4,7 dece. Do 2017. prosek je pao na 2,4, a predviđa se da će do 2100. pasti ispod 1,7. Engleska i Vels su već blizu tog nivoa, budući da je stopa nataliteta sa 2,9 u 1964. pala na 1,61 u 2021. godini što, po mišljenju Kejts, označava „kolaps stanovništva“. Kao rešenje, mnoge zemlje aktivno provode politike za povećanje broja rođene dece, mada je efikasnost tih programa diskutabilna. U Japanu i Južnoj Koreji opadajući trend nije zaustavljen ni posle više decenija takvih politika. U Evropi juriš za povećanje porodice predvode desničarski populisti, posebno u Mađarskoj, Poljskoj i Italiji. Njihove politike uživaju široko priznanje konzervativaca i u drugim zemljama. Međutim, desničarski natalizam sadrži i jedan paradoks. Studije su pokazale da najveći i najdugotrajniji pozitivan uticaj na rast nataliteta ima širi pristup kvalitetnim, izdašno finansiranim javnim uslugama za brigu o deci, kao i povećano plaćeno roditeljsko odsustvo, dok poreske reforme i gotovinske isplate daju slabe i privremene rezultate. Peščanik

desničarske politike EU natalitet natalizam Velika Britanija

Crvena crta nije objektivna činjenica: Putin je stalno pomjera, a mi ga pratimo