Slika stara preko 51.200 godina: U Indoneziji pronađen najstariji špiljski crtež - Monitor.hr
04.07.2024. (22:00)

Prvi umjetnici došli su nam s istoka

Slika stara preko 51.200 godina: U Indoneziji pronađen najstariji špiljski crtež

Znanstvenici iz Australije i Indonezije otkrili su sliku divlje svinje i tri ljudska lika, za koju se procjenjuje da je stara najmanje 51.200 godina, što je više od 5.000 godina starije od prethodnog najstarijeg primjera pećinske umjetnosti. Ovo otkriće pomiče granice našeg razumijevanja kada su moderni ljudi prvi put pokazali sposobnost za kreativno razmišljanje. Profesor Maxime Aubert sa Sveučilišta Griffith u Australiji izjavio je za BBC News da će ovo otkriće promijeniti dosadašnje ideje o evoluciji čovjeka. Green


Slične vijesti

11.11. (14:00)

Kad ne možeš pobijediti konkurenciju, genetski se udruži

Neandertalci, izgleda, nisu nestali – jednostavno su se stopili s nama

Novo istraživanje sugerira da neandertalci nisu izumrli u nagloj katastrofi, nego su se tijekom tisućljeća genetski stopili s Homo sapiensima kroz česta križanja. Umjesto da ih naši preci istisnu ili istrijebe, neandertalska je populacija postupno “apsorbirana”, a njihov DNK razrijeđen unutar ljudskog genoma. Model istraživanja pokazuje da su migracije i miješanje gena mogle biti ključan mehanizam njihova nestanka kao zasebne vrste. Tragovi neandertalskog nasljeđa i danas su prisutni u ljudima, osobito Europljanima, te utječu na zdravlje i niz bioloških osobina. IFL Science

20.09. (01:00)

Kad ozlijede gležanj kažu: 'Auuuu' ili 'uganuga'?

Kako su zvučali neandertalci? Nova studija sugerira da su imali govor sličan našem

Neandertalci nisu bili samo teški grubijani koji mumljaju, već inteligentna i osjetljiva bića sposobna za složenu komunikaciju. Neki eksperimenti, poput BBC-ova “neandertalskog glasa visokog tona”, daju karikirane rezultate, no znanstvena istraživanja govore drugačije. Analize lubanja i sluha pokazuju da su mogli proizvoditi i razumjeti govor sličan ljudskom, s rasponom sluha gotovo jednakim Homo sapiensu. Vjerojatno su govorili slično nama, iako s jednostavnijom sintaksom, manjim brojem funkcionalnih riječi i manje raznolikim zvukovima. Raspon njihovog sluha bio je sličan Homo sapiensu, a govor im je omogućavao prenošenje značenja, emocija i društvenih veza. Iako ne znamo kada je nastao složeni jezik, jasno je da su Neandertalci aktivno sudjelovali u kompleksnom društvenom i kulturnom životu svog vremena. IFL Science

09.06.2023. (16:00)

Vrijeme okretanja jastuka na hladniju stranu

Zašto je nesanica češća ljeti – odgovor tražili u evoluciji

U ovome razdoblju godine često ljudi pate od nesanice, a za to su “krive” upravo neke od stvari koje ga čine tako privlačnim – duži dan i više temperature. Ovaj uzrok nije tako banalan, barem to smatraju znanstvenici jer, kako tvrde, ova naša osjetljivost ima svoje uzroke u dalekoj prošlosti. Dio našega evolucijskog naslijeđa je upravo kod upisan u naš DNK koji smo naslijedili od predaka koji su živjeli po špiljama, u kojima je bilo mračno i hladno kada bi se ugasilo ognjište. Takvi su uvjeti tisućama godina uvjetovali ljudskome mozgu da proizvodi melatonin, hormon sna, koji osigurava kvalitetan odmor. Ako je prevruće i ako nam je tjelesna temperatura previsoka, melatonin ne može sniziti temperaturu, i to nam otežava ne samo zaspati, već i spavati cijelu noć. Green

12.12.2019. (11:00)

Slikarije na zidovima pećine u Indoneziji stare 44.000 godina – najstarija dosad zabilježena priča