Smijeh ne služi samo za zabavu: Zašto se nekad smijemo iz srca, a nekad iz pristojnosti? - Monitor.hr
Utorak (18:00)

Nije smiješno, ali ne želim da se uvrijede

Smijeh ne služi samo za zabavu: Zašto se nekad smijemo iz srca, a nekad iz pristojnosti?

Novi pregled istraživanja pokazuje da mozak koristi dva odvojena neuronska puta za smijeh. Spontani smijeh izvire iz dubokih emotivnih regija te služi za izražavanje čiste radosti, jačanje društvenih veza i smanjenje osjećaja boli. Voljni ili društveni smijeh potaknut je motoričkim i jezičnim centrima; njime kontroliramo razgovor, olakšavamo napetost i poštujemo bonton. Klinička stanja poput gelastičkih napadaja ili pseudobulbarnog afekta potvrđuju kako se tjelesni čin smijeha može potpuno odvojiti od stvarnog osjećaja kada se naruši koordinacija između emotivnih i motoričkih mreža mozga. Psychology Today


Slične vijesti

18.07. (08:00)

Najljepši nakit koji ne košta ništa

Smijeh je ogledalo povjerenja: Kako nesvjesno oponašanje stvara društvenu vezu

Znanstvenici su otkrili da naš mozak u roku od 400 milisekundi nesvjesno uzvraća osmijeh, što se naziva emocionalnom mimikrijom. Istraživanje iz 2026. godine potvrđuje da ovo automatsko oponašanje izravno utječe na to koliko vjerujemo drugima. Što jače nesvjesno kopiramo tuđi osmijeh, tu osobu doživljavamo pouzdanijom i spremniji smo s njom dijeliti resurse. Taj proces pokreću zrcalni neuroni, a rezultirajući “facijalni feedback” aktivira centre za nagradu u mozgu. Kratka sinkronizacija lica stvara osjećaj zajedništva i bliskosti, slično plesačima u ritmu, dok blokiranje mimike drastično smanjuje razinu povjerenja prema sugovorniku. Nat Geo

04.06. (15:00)

Jednom je tako prdnula da je uspjela i psa probuditi

Top 10 scena u kojima je smijeh iskren

Ovaj video kanala WatchMojo.com donosi top 10 nezaboravnih filmskih i televizijskih scena u kojima glumci nisu mogli izdržati, pa je njihov potpuno iskreni, nekontrolirani smijeh završio u finalnoj verziji. Od kultnog zatvaranja kutijice s ogrlicom u Zgodnoj ženi, preko bolne depilacije Stevea Carella u 40-godišnjem djevcu pa sve do urnebesnih improvizacija Robina Williamsa u Dobrom Willu Huntingu, video donosi neke od ikonskijih trenutaka u kojima su neplanirani hihot i kaos stvorili pravu filmsku čaroliju. Ponekad su za to krive improvizacije, a ponekad, vjerovali ili ne, probavne smetnje na setu…

06.06.2025. (18:00)

Humorom protiv surove stvarnosti

Zavod Scaramouche donosi komediju i svježinu u Europsku prijestolnicu kulture

Zavod Scaramouche okuplja mlade glumce u Novoj Gorici, Europskoj prijestolnici kulture 2025., kako bi kroz komediju oživio lokalne priče iz pogranične regije. Fokusirani na zapostavljeni žanr, njegovi članovi ističu važnost humora kao sredstva kritike i društvenog rasterećenja. Projekt Europske prijestolnice kulture pružio im je vidljivost, potporu i nova partnerstva. Sudjeluju i u serijalu Talenti EU regija, koji se bavi izazovima iseljavanja mladih talenata iz manjih europskih sredina. Agroklub

25.11.2022. (14:00)

Nije šala

Čak 65 posto životinjskih vrsta ima sposobnost smijanja

Da se neke životinje smiju, već je dobro poznato i dokumentirano. Primjerice, svi znamo da se majmuni i štakori smiju, ali neke bi vas vrste mogle iznenaditi. Osim poduljeg popisa primata tu se nalaze i domaće krave, psi, lisice, tuljani, mungosi i tri vrste ptica. Autori su istraživali razne zaigrane zvukove, snimali ih na razne načine i analizirali. I dok se neke životinjske vrste smiju doista očito i glasno, neke je malo teže dokumentirati i snimiti, no premda su tiši, jednako su veseli. N1

15.01.2022. (11:00)

Tko se zadnji smije, evolucijski naprednije se smije

I životinje se smiju: utvrdili smijeh kod najmanje 65 različitih vrsta

Smijeh ipak nije rezerviran samo za ljude, pokazuje nova studija: osim ljudi, smiju se neke vrste primata, domaćih krava pa čak i pasa. Ima ih još: smiju se lisice, tuljani, mungosi, ali i nekoliko vrsta ptica. No, uloga smijeha kod životinja je malo drugačija nego kod ljudi. U eksperimentu u kojem su škakljali štakore, primijetili su kako to pozitivno utječe na njih. Zaključak je bio da je kod njih znak razigranosti i poziva na igru jednak našem smijehu. S druge strane, kod ljudi je smijeh društvena karakteristika, koja u sebi ipak sadrži sukus istoga što osjećaju i životinje, kao evolucijski napredniju verziju poziva na igru. Openculture

14.12.2016. (21:48)

Humorom protiv agresije

Vuk Perišić: Zdravo društvo mitova se rješava s podsmjehom

“Zdravo, zrelo, demokratsko i civilizirano samo je ono društvo koje je sposobno odnositi se spram vlastitih mitova i svetinja sa sumnjom, ako treba i s podsmijehom. Nema kroatofobije u toj sumnji i tom podsmijehu. Naprotiv. To je pravo i nepatvoreno domoljublje, premda sebe tako ne želi nazivati iz jednostavnog razloga što je domoljublje beznadno kompromitirana, agresivno dosadna fraza koja je Hrvatskoj otela budućnost i preobrazila je u opustošenu, samozadovoljnu provinciju”, piše Vuk Perišić. T-Portal

28.04.2016. (12:50)

Pseudobulbarni ‘efekt’: sindrom nekontroliranog smijeha ili plača