Solženjicinova lekcija s Harvarda: Istinska sloboda nije u broju opcija - Monitor.hr
Srijeda (20:00)

Diktatura šoping-centara

Solženjicinova lekcija s Harvarda: Istinska sloboda nije u broju opcija

Tekst na Culturistu suprotstavlja modernu zapadnjačku i antičku (kršćansku) viziju slobode kroz prizmu slavnog govora ruskog pisca Aleksandra Solženjicina na Harvardu 1978. godine. Dok moderno društvo slobodu definira kao maksimalan broj izbora i odsutnost ograničenja, ruski disident je upozorio da takav pristup, tipičan za zapadnjačko društvo vodi u moralnu propast i otuđenje. Prema antičkom i kršćanskom shvaćanju, prava sloboda ne znači činiti što god želimo, već da kroz vrlinu i samodisciplinu nadvladamo i vlastite strasti i neznanje.


Slične vijesti

13.03.2025. (23:00)

Knjiga-Odiseja dvadesetog stoljeća

Solženjicinov ‘Arhipelag Gulag’ u novom izdanju Verbuma: Knjiga koja gori i žigoše, lomi i slama

Solženjicin je kao svoje životno djelo ispisao tisuću i šest stotina stranica užasa i nečovječja. Ali pišući kataklizmu shvatio je da čitavu tu neshvatljivu historijsku katastrofu ne može ispisati bez ironije i humora. Kao pisac, za nešto se morao uhvatiti. Humor je uže koje je samom sebi spustio na suho dno bunara. Od vremena hladnog rata i Nobela za Solženjicina postavlja se isto pitanje: je li njegova knjiga “raskrinkavanje komunističke ideologije”, kako stoji u predgovoru hrvatskog izdanja? Kao prvo, ne radi se o pamfletu. “Arhipelag Gulag” dio je književne linije Kafka-Orwell-Solženjicin. Književno djelo posvećeno “svima koji nisu ostali na životu da o tome pričaju”. Dragan Jurak za Novosti

08.09.2023. (22:00)

Čvršći i od Staljina

Aleksandar Solženjicin: Od gulaga do Nobelove nagrade

Stil pisanja Aleksandra Solženjicina slijedio je tradiciju klasične ruske pripovjedne proze, poglavito Tolstoja, uz nekoliko inovacija koje su karakteristične za europski modernizam. Kroz svoje likove čitateljima je dao uvid u ljudsku psihu i politički pritisak koji je podnosio tijekom boravka u logorima. Zbog privatnog pisma u kojem kritizira Staljina proveo je osam godina u zatvorima i radnim logorima, tijekom kojih je bolovao i od raka. U logorima je radio fizičke poslove poput rudarstva i zidanja te je istovremeno sudjelovao u znanstvenim istraživanjima. Nakon isteka zatvorske kazne, 1953. godine, poslan je u interni egzil u Kazahstan. U tom životnom razdoblju Solženjicin je potpuno napustio marksizam i prihvatio pravoslavnu vjeru. Arhipelag gulag spada u najbolja djela 20. stoljeća, a roman Jedan dan Ivana Denisoviča opisuje tipičan dan u životu jednog logoraša. Nakon logora živio je u Švicarskoj, Njemačkoj i SAD-u. No, kraj života dočekao je u Moskvi 2008. godine u 90. godini. Biblos