Srđan Sacher: Iz Haustora sam otišao nakon što nas se odrekla i kritika i publika - Monitor.hr
Danas (11:00)

Zen i umjetnost održavanja glazbe na životu

Srđan Sacher: Iz Haustora sam otišao nakon što nas se odrekla i kritika i publika

Povodom dokumentarca Treći svijet, Sacher govori o nastanku istoimenog albuma (1984.), ističući da je u trenutku izlaska bio neshvaćen i loše primljen kod publike i kritike. Opisuje ga kao “out of the box” projekt koji se suprotstavio komercijalnim očekivanjima benda da ponovi hit poput “Moja prva ljubav“. Priznaje da je album bio uzrok njegovog odlaska, jer su se članovi benda okrenuli jedni protiv drugih zbog loše recepcije. Ističe da je s Vješticama volio svirati po Europi (npr. u Njemačkoj) gdje su se dokazivali pred publikom koja nije bila opterećena njihovim “minulim radom” i jugoslavenskom glazbenom “mitologijom”. Pričao je o počecima u Azri, gdje je Štulića doživljavao kao mentora, čovjeka koji je posvećen poslu i radi 100 do 200 posto. Opisuje svoj život izvan Hrvatske (Poljska, Češka, Latinska Amerika) i kako je, putujući, doslovno vidio kako funkcionira “Treći svijet” (latinoameričke zemlje), što je za njega bilo “razočarenje”. Primjećuje da se ta klasna raslojavanja i nepovjerenje kasnije počinju prenositi i u Europu, uključujući Zagreb.


Slične vijesti

09.10. (11:00)

Dobra godina za hrvatske dokumentarce

Haustor ‘Treći svijet’ Soundtrack – velika svaštara velikog benda

Album “Treći svijet” nije bio veliki hit kad je izvorno objavljen, prečudna je u vrijeme novog vala bila njegova tekstura spletena od utjecaja iz raznih krajeva svijeta zbog koje je zvučao kao soundtrack pustolovina Corta Maltesea, ali do danas, kad je takav pristup postao cijenjen, mnogi ga smatraju jednim od najboljih jugoslavenskih albuma. S Oremovićevim dokumentarcem, može se reći da je album dobio i film kakav zaslužuje, a paralelno s objavom i sam film je dobio vlastiti soundtrack, golemu svaštaru na čak tri ploče koja istovremeno pokušava funkcionirati kao svojevrsna “Best of” kompilacija s posebnim težištem na prva dva albuma.

ok Rundeku “Treći svijet” predstavlja onaj različit od “ovog svjeta” i “onog drugog svjeta” na koji valjda odlazimo nakon boravka na zemlji, Sacher će pričati o svijetu koji “nije Hollywood, a nije ni Mosfilm”. Tako dolazimo do zaključka da pravi “treći svijet” na kraju nije niti Sacherov “Treći svijet”, niti onaj Rundekov, već neki treći. Koji nastaje iz sukoba ili kolaboracije njihovih trećih svjetova. Ivan Laić za Ravno do dna. Tema za film je otvorena na podforumu Glazba.

04.10. (22:00)

Novi val unutar 'Novog vala'

Stajčić: Oremović nije upao u zamku meandriranja novog vala i uloge Haustora u njemu. „Treći svijet“ je intrinzično, a ne ekstrinzično putovanje

Ono što prvo upada u oči jest to da je Oremović crpio svu dostupnu arhivu kako bi priču maksimalno dočarao slikom, te priča o Haustoru i „Trećem svijetu“ postaje i dobrim dijelom priča o Zagrebu iz perioda osamdesetih godina prošlog stoljeća. Čisti krležijanski motiv o Zagrebu kao gradu krajnosti s kojima ni socijalizam nije izašao na kraj i koji je presudan i u shvaćanju Haustora. S preksinoćnom premijerom „Treći svijet“ ušao je u redovnu kino-distribuciju u Hrvatskoj pa je svakako preporuka da ga ne propustite jer intrigantniji hrvatski glazbeni dokumentarac niste gledali, točno onakav kakav grupa Haustor odavno zaslužuje. Zoran Stajčić za Ravno do dna.

30.09. (23:00)

A bili su jednom najbolji, o njima su priče pričali

Dokumentarac o Haustoru pokušao je odgovoriti na pitanje zašto su se Rundek i Sacher udaljili

Taj čuveni love-hate odnos koji je na različite načine definirao band od prve do zadnje ploče te između ostalog rekao kako je njihov odnos kompliciran i zbog toga što, kako je rekao Sacher, “ne poznaje nikoga tko razmišlja toliko različito od njega kao što je to Rundek”.

Iz filma saznajemo kako su mikrosvjetovi u kojima su se formirali, iako fizički udaljeni tek koji kilometar, bili neočekivano različiti. Rundek je odrastao na zagrebačkom Trnju, igrao je košarku, volio kazalište i bio pod utjecajem ruskih formalista, dok je Sacherovo igralište omeđeno Lenucijevom potkovom, a česti boravci u HNK-u u kojemu mu je baka radila kao pomoćna radnica, stvorila je odbojnost prema kazalištu. Najveći estetski utjecaj na njega izvršio je pak južnoamerički magični realizam.

Nije čudo što su iz tako različitih svjetova proizašle i različite poetike, čudo je kako su se one međusobno tako skladno prožele i proizvele albume kakav je eponimni prvi album ili pak Treći svijet koji osim u naslovu, stoji i u tematskom središtu filma. Index

21.09. (20:00)

Apokalipso sviraju

Darko Rundek uoči nastupa u Makarskoj: Filmom o Haustoru nisam previše zadovoljan, a novog okupljanja neće biti

Darko Rundek (i Ekipa) ovog vikenda sviraju na festivalu Modro i zeleno u Makarskoj. To je festival koji se održava na rođendan Milana Mladenovića (rođen 21. rujna 1958.), te se tamo ujedno dodjeljuje i regionalna Nagrada Milan Mladenović za najbolju pjesmu. Darko Rundek u razgovoru za Muziku kaže da ga privatno nije nešto posebno dobro poznavao, premda su imali zanimljive razgovore o vrijednostima i smislu. Dotaknuo se i drugih tema. Filmom ‘Treći svijet’ nisam naročito zadovoljan, ali mi je drago da ne povlađuje otrcanim stereotipima o Novom valu i da ima časnu ambiciju baviti se nečim tajanstvenim iza naših pjesama, koliko god u tome ne baš uvijek uspijevao… Okupljanje Haustora nije moguće, kaže, ali su zato tu drugi novi i svježi projekti.

10.09. (14:00)

Umjetnost bez drame

Radić o filmu ‘Treći svijet’: Informativan i dostatno dinamičan pogled na antologijsko djelo i njegove tvorce

Oremović je film koncipirao tako da uvodni dio govori o različitim backgroundima dvojice autorski ključnih članova Haustora, Darka Rundeka i Srđana Sachera, potom slijedi kratak pregled razvoja benda do eponimnog albuma, da bi najviše prostora bilo posvećeno samom albumu, a sve zaključuje rad na snimanju spomenute dub verzije pjesme “Treći svijet”. Biografski uvod donosi široj javnosti nepoznate podatke o odrastanju Rundeka i Sachera. Oremovićev pogled bio bi intrigantniji da se dublje zagreblo u konflikte koji su svojedobno razdvojili Sachera i Rundeka, ali njih dvojica za to očito nisu bila nimalo raspoložena pa ni autor nije mogao, a ni trebao pod svaku cijenu ići za tim. Damir Radić za Novosti.

30.08. (10:00)

Radnička klasa odlazi u raj...

‘Treći svijet’ – dokumentarac u kojem sviraju Haustor i grad iz kojeg su potekli

Najveći šarm filma jest u tome što ti dopušta da osjetiš duh Haustora, a ne da ti ga netko prepričava. Kroz arhivske snimke, sitne kadrove i tihe trenutke vidiš kako se njihov svijet slagao – i kako se još uvijek slaže, samo na drugačiji način. Nema ovdje napuhanih intervjua koji te uvjeravaju u nečiju veličinu – jer tko je Haustor ikad slušao, već zna o čemu pričamo. Oremović ovdje ne drži predavanje; on pušta da se prisjetiš, osjetiš i sam povežeš točke. Pa tko ne zna i ne može – a, šta ćeš! Zrinka Pavlić ipak ima pokoju zamjerku na film o Haustoru, za tportal.

28.08. (11:00)

Treći svijet, drugi plan, prva liga

Oremović o filmu o Haustoru: Film i pokazuje da različitosti, koliko god bile napete, nisu slabost

U napetosti između imaginacije i discipline, između slobodarskog Rundeka i strogog Sachera, redatelj Arsen Oremović pronašao je polazište za svoj novi film ‘Treći svijet’, dokumentarnu meditaciju o bendu koji je obilježio naše prostore, ispričanu kroz svojevrsnu suvremenu revalorizaciju njihova ključnog albuma ‘Treći svijet’ (1984.), ploču koja je u trenutku izlaska doživljena kao previše hermetična i neshvaćena, a koju se danas prepoznaje kao jedno od ključnih umjetničkih svjedočanstava tog doba, radikalno ispred svoga vremena. Oremović je svjestan da Haustor nije moguće svesti na biografiju ni na linearnu priču. Zato u ‘Trećem svijetu’ bira drukčiji put – onaj atmosfere, unutarnjeg jezika i pukotina u kojima nastaje umjetnost. Film je jednako portret benda koliko i meditacija o mašti, kreativnosti i društvu koje se koleba između solidarnosti i individualnog preživljavanja. Njihova dinamika je bendovska, ali i šira – ogledalo društva koje stalno oscilira između kaosa i reda. Upravo u toj napetosti nastaje energija, i to je snaga njihove glazbe, ali i puls filma, kaže u razgovoru autor filma za tportal.

18.08. (16:00)

Ja Ena imam svoj film, zapamti to!

U Sarajevu premijerno prikazan film o Haustoru – ‘Treći svijet’

Sarajevska publika prva je vidjela dokumentarac Arsena Oremovića ‘Treći svijet‘ o bendu koji je obilježio rock scenu bivše Jugoslavije. Hrvatska premjera filma bit će na Vukovar Film Festivalu, od listopada se prikazuje u kinima. Oremovićev film o Haustoru, bendu koji je uvelike oblikovao glazbenu scenu bivše Jugoslavije, u konkurenciji je za najbolji dokumentarac ovogodišnjeg SFF-a, a za nagradu Srce Sarajeva u tom se žanru natječe s još 11 ostvarenja. Film donosi zanimljivu priču o tome kako je Haustor 1984. transformiran kada su dvojica ključnih kreativaca benda, Darko Rundek i Srđan Sacher odlučili krenuti svaki svojim putem. tportal… pišu i na Vijesti.ba

09.09.2023. (01:00)

Kad odrastaš u procjepu između tektonskih ploča

Jergović: Darko Rundek, pjevač emigrantskih i ljubavnih pjesama generacije koja pamti Front Polisario

Kada je 1984. objavljen Haustorov “Treći svijet”, Sacherovo i Rundekovo remek-djelo, nakon kojeg su se razišli, upravo onako kako su se po Africi razilazili vođe revolucionarnih pokreta, za mene, a možda i za dobar dio moga tadašnjeg društva, bilo je to glazbeno- romaneskno ostvarenje onoga što je nastalo iz te muzike pojmova i imena iz vanjskopolitičkih izvještaja televizijskog dnevnika naših odrastanja. Kraju je već došlo kolonijalno doba, a uskoro će kraju doći i socijalizam, radnička klasa je upravo odlazila u raj, u kojem će nanovo spoznavati Boga, naciju, te herojstva i pijanstva bratoublilaštva. I nakon tolikih godina, lani objavljeni remasterirani “Treći svijet” zvuči sudbonosno. U međuvremenu, međutim, ovaj Sacherov i Rundekov rad dobio je svoj kontekst, a s kontekstom i objašnjenje. Stvoren je World Music, pojavila se Mano Negra, iz koje se izdvojio zatim Manu Chao, čije će cjelokupno djelo na kraju biti nehotična i nesvjesna interpretacija Haustorovog “Trećeg svijeta”. S tom značajnom razlikom što je Haustorov, kao i kasnije Rundekov, politički angažman vazda bio osamljenički i posve dekontekstualiziran unutar kulture u kojoj je nastajao. Miljenko Jergović za svoju stranicu.

12.07.2022. (22:00)

Original iz Orwellove 1984.

Ponovno objavljen: Haustorov “Treći svijet” je grozničavi polusan izvan vremena i prostora

Baš kao ni “Odbrana…” Idola niti “Treći svijet” nije album velikih hitova; Haustor će najveće uspješnice posaditi na drugim izdanjima. Ipak, ni na jednoj drugoj ploči autorski dvojac nije uspio stvoriti svijet toliko dosljedan u zvuku i poetici da može egzistirati izvan diskografije ne samo ovog benda već i kao zaseban umjetnički entitet. Za pedeset ili sto godina kad nas potru kuge, virusi i nuklearni ratovi i kad ostanu samo dva čovjeka u ovom kutku svijeta gdje su živjeli brojni narodni i narodnosti, ta dvojica će se vjerojatno susresti na pustopoljini i svađati se oko toga čiji je predak bio na kojoj strani u Drugom svjetskom ratu i je li bolji jugoslavenski album bio “Odbrana i posljednji dani” Idola ili “Treći svijet” Haustora.  Ravnododna