State Department: Najveći hrvatski problem - korupcija i diskriminacija manjina - Monitor.hr
14.04.2016. (18:56)

Korak naprijed, nazad dva

State Department: Najveći hrvatski problem – korupcija i diskriminacija manjina

Socijalna diskriminacija i slučajevi nasilja prema etničkim manjinama, ženama i LGBT zajednici te korupcija u vlasti bili su najveći problem pri poštivanju ljudskih prava u Hrvatskoj, navodi američki State Department u svom izvješću o ljudskim pravima u Hrvatskoj za 2015. godinu (općenito izvještaj ovdje). Ostali problemi uključuju prenapučenost u nekim zatvorima, sporost pravosuđa, neriješeno pitanje restitucije imovine, antisemitizam i izolirani slučajevi iskazivanja profašističkih osjećaja te krijumčarenje ljudima. RTL vijesti, Total Croatia News


Slične vijesti

29.04. (14:00)

Planeta ludih šešira: svi znaju pravila, nitko ih ne poštuje

Amnesty International upozorava: ljudska prava na klimavim nogama

Amnesty International u godišnjem izvještaju upozorava da je sustav općih ljudskih prava, uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata, ozbiljno ugrožen. Tri glavna trenda su: sve brutalniji ratovi protiv civila, napadi na manjine i pad angažmana država u zaštiti prava. Posebno su istaknuti sukobi u Gazi, Sudanu i kriza demokracije u SAD-u. Amnesty apelira na povratak poštivanju međunarodnog prava, reformu UN-a i globalni angažman za zaštitu ljudskih prava. Unatoč svemu, organizacija vidi nadu u građanske proteste i ljudsku upornost. DW

05.02. (19:00)

Kad siromaštvo zakuca, vrata su već odškrinuta

Siromaštvo u Hrvatskoj: prava na čekanju

Siromaštvo u Hrvatskoj pogađa 20,9% stanovništva, s posebno visokim stopama među ženama, djecom (25%) i starijima (30%). Posebno su ugroženi pripadnici romske zajednice (93%) i Srbi u ruralnim krajevima. Pučka pravobraniteljica ističe da siromaštvo nije samo ekonomski problem, već i pitanje ljudskih prava i socijalne isključenosti. Beskućništvo, nezaposlenost i diskriminacija dodatno produbljuju krizu. Unatoč ustavnoj odredbi o Hrvatskoj kao socijalnoj državi, mnogi i dalje žive bez osnovnih uvjeta za dostojanstven život. Novosti

11.07.2024. (22:00)

Vjerujem, cijenjena glavo, da si i učio pravo...

Udruga Željke Markić javne kritike upućene moliteljima pokušava protumačiti kao “ugrožavanje ljudskih prava”

„Hajka na molitelje“ proširila se na sve katolike, tvrde, te nabrajaju kako je pritom kršen niz ljudskih prava: pravo na slobodu vjeroispovijesti; pravo na slobodu javnog prakticiranja vjere; pravo na slobodu govora te pravo na slobodu okupljanja. Prekršena je, navode, Opća deklaracija o ljudskim pravima, Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda i Ustav Republike Hrvatske. Vrhunac je usporedba te medijske kampanje sa onom protiv Židova u Njemačkoj za nacista, kao i u vrijeme NDH.

U izvještaju se odbija i pomisao da sudionici svojim javnim činom moljenja na glavnom zagrebačkom trgu, kao i po trgovima drugih gradova u Hrvatskoj, šalju bilo kakve poruke ili zahtjeve javnosti. Gore nabrojano, objašnjavaju, nisu zahtjevi već tek „molitvene nakane“, a tko je od kritičara smatrao drugačije optužen je u izvještaju za vađenje iz konteksta i proglašen kao osoba koja provodi „diskriminaciju“.

Pučka pravobraniteljica ističe kako iz udruge U ime obitelji ne tumače ispravno pravne pojmove, te da kritičke osvrte i sarkazam doživljavaju kao napad i klasificiraju kao kazneno djelo. Fizičkih napada na molitelje nije bilo, ali je zato bilo napada na protuprosvjednike. Ivan Pernar je, primjerice, i pravomoćno osuđen zbog jednog takvog napada. Faktograf

02.07.2024. (00:00)

Profesionalni aktivisti

Rodni studiji na Filozofskom: Može se raditi u području ljudskih prava, uredima koji se bave pravima manjina, arhivima, knjižnicama…

Rodni studiji počeli su se razvijati usporedno sa ženskim studijima 1970-ih godina, a jedan od najpoznatijih studija je na kalifornijskom sveučilištu UCLA. Riječ je o interdisciplinarnom polju fokusiranom na složenu interakciju roda s drugim oznakama identiteta, poput rase, etničke pripadnosti, seksualnosti, nacije i religije. Iz FFZG-a naglasivši da u Hrvatskoj trenutno ne postoji nijedan cjeloviti studijski program rodnih studija, dok na sveučilištima u Europskoj uniji postoji niz istaknutih programa koji se najčešće izvode na diplomskoj razini. Kolegiji uključuju znanost o književnosti, kulturalne studije, mediologiju i muzeologiju, filozofiju, antropologiju, povijest, psihologiju, pedagogiju, sociologiju…

Sveučilišne magistre i magistri rodnih studija moći će raditi u području ljudskih prava koje postaje sve značajnije u suvremenom društvu, potom u vladinim uredima i državnim institucijama koje se bave pravima žena i manjina, u domaćim i međunarodnim nevladinim udrugama i organizacijama koje se bave pitanjima roda, poput arhivskih ustanova, dokumentacijskih centara, knjižnica, ženskih i LGBTIQ+ udruga, u novinarstvu i medijima, umjetničkom i kulturnom sektoru, sindikalnim i pravnim organizacijama, objašnjavaju za Index.

23.03.2024. (09:00)

Šaptači zdesna

Agenda Europe, mreža ultrakonzervativaca i desničara djelovala je i u Hrvatskoj

Više hrvatskih političara i aktivista bili su godinama članovi grupe Agenda Europe, lobističke mreže sastavljene od nekoliko stotina najmoćnijih ultrakonzervativnih organizacija i političkih pokreta, povezanih s američkom krajnjom desnicom i ruskim propagandistima, koji su od 2013. do 2019. udruženo radili na podrivanju ženskih i gej prava. Jedan od stratega i koordinatora cijele mreže bila je Željka Markić iz udruge U ime obitelji. Pokazuje to nekoliko tisuća “procurenih” mailova google grupe Agenda Europa koje su Novosti analizirale. Uz pomoć Ruske Federacije i pretežito afričkih zemalja, uspjeli su u UN-u progurati niz rezolucija u “zaštiti obitelji”, čiji su sadržaj ljudskopravaške organizacije nazvale pogubnim i štetnim za stotine milijuna žena i pripadnika gej zajednica.

Zbog pritiska desnog krila vladajuće stranke i istovjetne javnosti, proizašlog upravo iz (dez)informacija koje su okolo širili ADF i njihovi suradnici iz Agende, izvršna vlast u Hrvatskoj je po pitanju konačnog uvođenja Istanbulske u domaći pravni sustav na početku kukavički ustuknula. I puno više od toga. Određeni elementi u vlasti radili su na miniranju cijele priče.

04.06.2023. (21:00)

Problem je u ljudima, a ne u paragrafima

Nemar zakon mijenja

Slobodna Dalmacija - Mirjana Kučer: Američki recept zabrane pobačaja u Hrvatskoj neće proći

Vlada se pune tri godine kukavički oglušuje o odluku Ustavnog suda za donošenje novih paragrafa, jer se plaši Katoličke crkve da joj ne našteti na izborima, a zbog civiliziranog svijeta se ne usudi zabraniti pobačaj na kategorički zahtjev rigida tzv. konzervativne desnice. Također, nema spora o tomu da zakon jasno zabranjuje uporabu ustaških i inih nacifašističkih simbola i obilježja u javnom prostoru, uključivo poklik „Za dom spremni“. No, politika, dobar dio javnosti i samo pravosuđe gleda provokatorima kroz prste u HOS-ovim tzv. svečanim prigodama, na Thompsonovim koncertima, uličnim dernecima ucrnjenih fanova. Mudar pûk ima onu već bradatu izreku da besposlen pop i kozliće krsti što od riječi do riječi odražava i glupost i mentalitet nesposobnih političara u Bijednoj Našoj kojima za svaku aferu, eksces, pojedinačnu ili skupnu nepodopštinu – a takvih je sva sila, dnevno – prvo pada na um „genijalno“ rješenje: “Moramo donijeti/promijeniti zakon da se to ubuduće spriječi“. H-alter

24.01.2023. (21:00)

Europski sud za ljudska prava već je 2014. osudio Italiju zbog odbijanja izbjeglica bez provođenja odgovarajućeg postupka

Na trajektima između Italije i Grčke postoje tajni zatvori za izbjeglice

Grčki humanitarci spašavali izbjeglice, sada optuženi za špijunažu. Prijeti im zatvor - Index.hr

Na svim trajektima postoje takva mjesta: toaletne prostorije koje se više ne koriste ili metalni regal na kraju parkirališta u potpalublju. Oni se često koriste kao zatvori za izbjeglice tijekom plovidbe – koja nekad traje i više od 30 sati. Ponekad su ljudi vezani lancima, bez mogućnosti spavanja ili odlaska na WC, pokazuje zajedničko istraživanje magazina Monitor prvog programa njemačke televizije ARD u suradnji s investigativnom mrežom Lighthouse Reports te medijima poput švicarskog SRF-a, Al Jazeere i talijanskog lista Domani. „Ovim se krše zakoni Europske Unije, jednako kao i odredbe Europske konvencije o ljudskim pravima”, kaže Dana Schmalz s Instituta Max Planck za komparativno građansko pravo i međunarodno pravo. Ovakav način smještaja očita je povreda ljudskog dostojanstva. Trajektna tvrtka, međutim, poriče sve optužbe. Na novinarski upit iz tvrtke tvrde da takvo što ne postoji na njihovim trajektima te da se oni uvijek pridržavaju svih nacionalnih i međunarodnih propisa. Deutsche Welle

 

19.11.2022. (08:00)

Nama doma je ljepše: nema paklenih vrućina ni zabrana, ima pive i ekipe

Sutra počinje kontroverzni Mundijal u Katru: Najvažnija sporedna stvar na svijetu više nije nogomet, već novac

Svjetsko prvenstvo u nogometu Katar 2022.: skupine, stadioni, ulaznice - SVIJET KULTURE

Utakmicom između Katra i Ekvadora sutra počinje dosad najkontroverznije Svjetsko nogometno prvenstvo. Optužbe upućene katarskom režimu da je do domaćinstva došao podmićivanjem članova IO FIFA-e i katastrofalna situacija s ljudskim pravima te “pravima” inozemnih radnika čine ovaj Mundijal kontroverznijim i od onoga iz 1978. kada je João Havelange odlučio ne premjestiti domaćinstvo iz Argentine iako je nakon vojnog puča upravljanje državom preuzeo diktator Jorge Rafael Videla. S obzirom na to da je prema navodima The Guardiana više od 6500 inozemnih radnika umrlo tijekom gradnje stadiona u Katru, da je iskazivanje nježnosti u javnosti zabranjeno, kao i istospolne veze, ovo Svjetsko prvenstvo​ je kontroverznije i od onih u Rusiji 2018. te u Južnoafričkoj Republici osam godina prije, koja su također dodijeljena na sumnjive načine. Zbog dodjele domaćinstva Rusiji i Katru FBI je i pokrenuo istragu koja je rezultirala najvećim skandalom u povijesti FIFA-e i ostavkom dugogodišnjeg predsjednika Seppa Blattera. Slobodna

28.10.2022. (22:00)

Dojčland Dojčland

Berlin protiv Bruxellesa – prvo profit, onda ljudska prava

Požar u tvornici tekstila u Pakistanu 2012. izazvao je zgražanje u cijelom svijetu: u plamenu je poginulo gotovo 300 ljudi, većinom žena, koje su uglavnom šivale za njemački tekstilni diskont KiK. Od tada se u Njemačkoj i Europi stalno vode rasprave o tome kako se tvrtke moraju obvezati na zaštitu ljudskih prava u svim fazama proizvodnje, uključujući i onaj dio proizvodnje koji se odvija u zemljama u razvoju. Takozvanim Zakonom o opskrbnom lancu Europska komisija sada želi prisiliti europske tvrtke da pomnije promotre proizvodne uvjete u svojim globalnim opskrbnim lancima – kako bi spriječile kršenje ljudskih prava ili standarda zaštite okoliša radi maksimiranja profita. Europska komisija u budućnosti želi obvezati tvrtke da točno utvrde gdje u njihovim opskrbnim lancima postoji opasnost od ozbiljnog kršenja ljudskih prava. Tamo gdje je rizik posebno visok, tvrtke bi trebale djelovati. No, njemačka vlada sada predlaže važnu promjenu u ovoj analizi rizika. Ona želi da u obzir pri ovoj analizi dolaze prije svega rizici na koje „mogu utjecati” pojedine firme. To bi moglo voditi do toga da te analize rizika uglavnom ostanu samo mrtvo slovo na papiru. DW

11.02.2022. (11:00)

Prava, slobode i odgovornosti

Vladimir Gligorov: Potrebno je razlikovati slobodna od javnih dobara ili zala

Sunčeva svetlost i toplota su slobodna dobra do mere do koje ih ima. Ona postaju javna dobra ukoliko je vazduh zagađen. A isto važi i za vazduh i za ostala prirodna dobra koja su svima dostupna. Ukoliko pak njihov kvalitet zavisi od ponašanja ljudi, onda su ona javna dobra ili, ukoliko postaju štetna, javna zla. Razlika je u tome što je javna dobra potrebno proizvesti ili bar održavati. U tom smislu reč je o privrednim dobrima. Ona su javna ukoliko su svima istovremeno dostupna i nikome se ne može uskratiti da ga uživaju, odnosno trpe. Uzmimo za primer odnos prema epidemiji, koja je javno zlo. Jedna od zabluda je da ljudi nisu samo slobodni da, recimo, ne nose maske nego da je to i njihovo pravo. Dakle, da su svi drugi obavezni da poštuju taj njihov izbor. Takvog prava nema, pa nema ni na njemu zasnovane slobode – piše Vladimir Gligorov. Novi magazin…