Stečaj nad Isto studentom ugrožava privatne studentske domove u Zagrebu - Monitor.hr
02.09. (17:00)

A zna se da ovako nemaju previše opcija

Stečaj nad Isto studentom ugrožava privatne studentske domove u Zagrebu

Tvrtka Isto student, osnivač privatnih studentskih domova u Zagrebu, suočena je sa stečajem zbog poreznog duga od 157 tisuća eura. Država se želi naplatiti prodajom nekretnina, iako Ustanova za studentski standard ISTO Studentske usluge tvrdi da te zgrade nisu u vlasništvu tvrtke. Dok sudski sporovi i nejasni odgovori prate vlasničke odnose, studenti ostaju u nesigurnosti, a cijene stanova rastu. Privatni domovi nude oko 400 kreveta na četiri lokacije, uz najam od 170 eura mjesečno, ali bez državnih subvencija. Unatoč dugovima, najavljuju i proširenje kapaciteta. tportal


Slične vijesti

Petak (16:00)

Kad zviždaljka postane oružje masovnog uništenja

Suspendirani studenti Filozofskog: prosvjed za besplatno obrazovanje prerastao u test akademske slobode

Tri studenta Filozofskog fakulteta u Zagrebu suspendirana su jer su sudjelovala u prosvjedu protiv naplate apsolventskih godina, što je uprava ocijenila “nasiljem”. Odluka dekana Domagoja Tončinića izazvala je revolt profesora i studenata, koji tvrde da je riječ o zlouporabi pravilnika i gušenju prava na mirni prosvjed. Pravna struka smatra mjeru nezakonitom, a slučaj simbolizira širi proces komercijalizacije obrazovanja i slabljenja humanističkih vrijednosti u akademskom sustavu. Studenti upozoravaju: represija postaje mehanizam održavanja “glatkog” funkcioniranja komercijalnog sveučilišta. H-alter

27.09. (16:00)

Preživljavanje uz studij postaje olimpijska disciplina

Studenti u problemu: Tisuće ih traži stan u Zagrebu, najam garsonijere košta i do 600 eura

Za jesenski semestar u Zagrebu prijavilo se gotovo 10.000 studenata, a oko 3.200 ostalo je bez mjesta u domovima. Cijene privatnog najma višestruko premašuju stanarine u domovima (garsonijere 450–600 €, dvosobni stanovi 650–900 €). Kapaciteti domova nisu povećani od 2016., a Studentski zbor predlaže dugoročno gradnju novih domova i kratkoročno povećanje subvencija s 60 na 120 eura. Studentski život u Zagrebu i dalje je kombinacija borbe za mjesto u domu i financijskog gimnastičarenja na tržištu privatnog najma. Nacional… autor na Monitoru se prisjeća svojih studentskih dana u Zagrebu, kada je najam stana koštao najviše 2 tisuće kuna (manje od 300 eura)…

28.08. (14:00)

Stanari traže krov, iznajmljivači traže – zvjezdane cijene

Najamnine pod zvijezdama: Zagreb i Europa u istoj orbit(i)

Početak akademske godine u Zagrebu znači lov na stanove, no cijene su visoke: garsonijere 500–550 €, manji stanovi 600–950 €, uz polog i režije koje dižu trošak i preko 100 €. Studenti raspolažu s 400–650 €, često uz cimere. Sličan trend vlada u Europi: London vodi s 5 088 € za trosobni stan, dok su Atene najjeftinije s 1 080 €. Najveći rast najma bilježi Istanbul (+206 %), a Švicarska i zapad Europe ostaju najskuplji. Globalno, New York prednjači sa 7 676 €, Kairo je “bajkovit” s 377 €. N1 i N1…

03.07. (12:00)

Bit će više majstora

Sve manje mladih želi studirati, sa srednjoškolskom spremom mogu odmah dobro zarađivati

Sociolozi smatraju da pad interesa za studije ne bi trebao pripisati samo skeptičnosti mladih prema fakultetskoj diplomi. Imamo veliki broj tih ustrojbenih jedinica, sveučilišta, broj studijskih programa, a demografska slika to ne prati, rekao je Krešimir Krolo, sociolog. Mladi koji odlaze izvan zemlje, ne samo kako bi radili nego i studirali, vide primjer svojih roditelja koji uz sav pošten rad ne mogu na zelenu granu. Kada već imaju iskustva rada preko učeničkog servisa gdje čak i učenici koji su tek završili 1., 2., 3. razred srednje tijekom ljetnih mjeseci zarađuju veća primanja nego li njihovi roditelji. Što znači da takav učenik onda neće biti toliko motiviran nastaviti daljnje školovanje. HRT

15.10.2024. (14:00)

Nema zemlje za akademske građane

Vizek: U samo deset godina udvostručen je broj prijediplomskih studija s previše nepopunjenih mjesta, ovakva situacija je neodrživa

Ako pak zbrojimo prijediplomske i diplomske programe, u Hrvatskoj su u ponudi ukupno 1734 studijska programa koje je u ovoj akademskoj godini moglo pohađati ukupno 41 tisuća novih studenata. S druge strane, broj potencijalnih studenata kontinuirano se smanjuje uslijed smanjenja broja stanovnika i odlaska naših studenata  na tudij u druge države. Ili će se broj studijskih programa i visokih učilišta morati smanjivati ili će se morati mijenjati sustav financiranja visokih učilišta – ili povećati broj studenata i sve pet. Ove akademske godine u Hrvatskoj je studij upisalo svega 210 studenata s državljanstvom zemalja članica EU-a i 245 studenata iz ostalih zemalja. Složit ćete se, s obzirom na 14 tisuća nepopunjenih studijskih mjesta, broj upisanih stranih studenata sve je samo ne zadovoljavajući.

Našoj imigracijskoj politici posve je prihvatljivo i čak poželjno da uvozimo na desetke tisuća nisko obrazovanih Indijaca, Pakistanaca i Nepalaca na privremeni rad koji će se s vremenom pretvoriti u trajni boravak u zemlji, ali joj nije nimalo poželjno da u zemlju uvozimo ljude koji će plaćati školarine našim sveučilištima, koji će dodatno u zemlji trošiti svoj dohodak na razne osnovne životne potrebe i koji jednog dana mogu postati dio kontingenta ponude visokoobrazovane radne snage u zemlji. Maruška Vizek za tportal.

11.10.2023. (19:00)

Mag. ar. e.

Glasovac: Imamo studije s titulama čije značenje ne znaju ni sami studenti koji ih završe

Danas se  u Saboru raspravljalo o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju, a raspravu su iskoristili za propitivanje velikog broja studijskih programa u Hrvatskoj i velikog broja akademskih stručnih naziva. SDP-ova Sabina Glasovac istaknula je kako iz studijskih programa proizlaze određena zvanja koja onda tržište ne raspoznaje. Takav sustav ne služi društvu, studentima ni državi već samom sebi, dijeljenju sinekura i zarađivanju. U Hrvatskoj ima 1715 različitih studijskih programa, važno je usklađivanje novih studija s potrebama tržišta. Na oko njih 50 prošle godine nije bilo uopće upisanih studenata. Index

02.10.2023. (19:20)

Studenti u Zagrebu sve više koriste Uber za odlazak na predavanja

02.06.2023. (01:00)

Zato studentarijo, balavurdijo... ma uživajte!

Današnji studenti nisu dobri kao što smo to bili mi?

Obično oni koji ovo tvrde misle da su fakulteti prije trideset ili četrdeset godina bili puno teži, da je razina znanja potrebna za njihovo završavanje bila veća… No, to nije baš tako. Poznato je to da nam je prošlost ljepša što nam je dalja i da je prije bilo bolje od ovoga što imamo danas. Još je i Sokrat navodno rekao da djeca u njegovo vrijeme više ne ustaju kada stariji uđu u prostoriju. Svaka sljedeća generacija nužno je malo sposobnija od prethodne generacije jer sve što radi gradi na znanjima i tehnologijama koje je razvila prethodna. Današnji studenti nisu ono što smo bili mi, ne znaju ručno izvaditi korijen nekog broja i da nisu nikada vidjeli Demidoviča, ali da zato imaju neke druge kvalitete, u skladu s vremenom u kojem žive. Dario Bojanjac za Tportal.

28.08.2022. (21:00)

Sprijeda još nekako, ali straga?

Splitska studentica medicine smislila originalni način učenja za ispit iz anatomije

A evo što sami studenti Medicinskog fakulteta u Zagrebu kažu o ispitu iz anatomije: Ako studij medicine shvatimo kao olimpijske igre, tada možemo reći da je anatomija atletika. To je predmet zbog kojih će mnogo vas prvi put ne prespavati par noći zaredom, dakako ne u svrhu zabave. Ona je nekima razlog za prvu kavu i razvijanje psiho-fizičke ovisnosti kako za istu tako i za red bullove, lecitine, kofeinske tablete, ginko pripravke, borovnice, vježbe dubokog disanja, reiki tretmane i ostalo. Bitno je da u sami predmet ne krećete isfrustrirani, isprepadani i umorni. Morate učiti, i to svaki dan. Jer tako će biti najlakše na kraju. Budite spremni za seminar, jer tako će vam biti lakše na kraju. Ne forsirajte se kada ste umorni, jer tako će vam biti lakše na kraju. I ne ukidajte izlaske. Ironično je što se danas najboljim kirurzima smatraju ljudi koji znaju samo 5 % anatomije. Ostali zaborave i ne koriste više od tih 95 posto. Proces učenja anatomije ima tri stadija:

  • Sablažnjavanje prilikom učenja iščitavanja, po vašem sudu, nasumično odabranih slova abecede.
  • Nadobudno učenje svega što piše u knjizi, od adrese izdavača do zahvala obitelji.
  • Zaboravljanje nepotrebnog i izvrsno razumijevanje onoga što je bitno.

Slobodna

 

22.06.2022. (18:14)

Mali vodič za studente koji žele kunu viška