Steven Pinker: Odbijam svaki "nedostatak nečega" nazivati krizom

Steven Pinker: Odbijam svaki “nedostatak nečega” nazivati krizom

“Naravno da svemir ne mari za naše blagostanje, stvari se raspadaju, to nam jamči drugi zakon termodinamike, evolucija nas je obdarila sebičnim, konkurentskim instinktima, no isto nam je tako odškrinula i stražnja vrata, da zaobiđemo te instinkte i nagone ako nam pođe za rukom odgojiti i njegovati takve tendencije. I u tome smo u velikoj mjeri uspjeli.”

intervju Steven Pinker

Kad sindikalistica ima više ratnog iskustva od generala s Facebooka

Maja Sever: Moramo se sučiti sa svime što se događalo kako bi mogli ići dalje kao pojedinci i društvo

Maja Sever već 35 godina, putem malih ekrana, gostuje u našim dnevnim sobama. Predsjednica Europske federacije novinara, prva novinarska sindikalistica u Hrvatskoj, novinarka u redakciji Nu2, građanska aktivistica i žena koja je kroz svoj rad tad branila apsolutno sva prava svih ljudi koji bi se obratili za pomoć, a onima kojima se nisu obratili, pomoć je nudila sama. Kad danas vidim ovu radikalizaciju i ovo pozivanje na oružje mislim si: ‘ljudi moji, je li vam itko iz razreda poginuo pa da znate što zapravo to znači?’ Cijela moja generacija će cijeli život imati posljedice od toga što je proživjela u svojim ranim dvadesetima. Ja bih zaista postavila pitanje mnogima od njih koje sam srela i koji su zaista bili na prvoj liniji fronte: ‘Da li su oni tamo išli zato da bi trideset godina nakon toga netko vrijeđao i branio njihovim kćerima da glume u predstavama?’ … Ravno do dna

Dnevna soba intervju Maja Sever

'Sto godina sljepoće'

Dežulović: Ovo ne podsjeća na dvadesete prošlog stoljeća, ovo jesu dvadesete

Dvadesete su samo priprema za ono što će doći: kad dođu tridesete, bit će kasno. Uostalom, i samu činjenicu da se događa prije točno stotinu godina možemo odlučiti čitati kao puku dosjetku, a možemo i kao precizno adresiranu opomenu. Vrijeme, političke prilike, odnosi i procesi, baš kao i ljudi i njihove rečenice, zastrašujuće su isti. Sva opća mjesta današnjice – posrnula Europa, izolacionistička Amerika, migranti, Židovi, Palestina, Krim, Ukrajina i nova velika Rusija, ponižena Njemačka, tehnološki napredak i sjebana radnička klasa koja oduševljeno prihvaća fašizam, ratni veterani i nabrijana omladina što postrojeni u Freikorpse nasrću na „degeneriranu umjetnost“ – sve je tu, u weimarskoj Njemačkoj kao i u današnjoj weimarskoj Americi, weimarskoj Europi ili maloj, vlažnoj weimarskoj Hrvatskoj. Boris Dežulović u razgovoru za Lupigu, povodom novog romana „Tko je taj čovjek – izvještaj o jednoj mogućnosti“…

Boris Dežulović intervju

Bez viceva ovaj put

Stjepan Mesić: Branitelji su obranili ono što su partizani stvorili

Pošao bih od nepoznavanja onog što je bilo kad čujemo onu neku pjesmu. Mi znamo što je bilo i mi znamo koji su bili pokolji, šta je bilo za vrijeme drugog svjetskog rata… Ja sam 1941. krenuo u školu tako da mi je poznato kada su u Orahovici, mom rodnom mjestu prvo poubijani HSS-ovci. Među njima i moga djeda. Tada je počelo. A onda dolaze na red Romi, pa Židovi, pa Srbi, pa jasno i usput i svi Hrvati koji su slobodnije mislili, Hrvati antifašisti. Meni je ubijeno jedanaest članova familije, a mojoj ženi svi. Dakle, ja znam što je bilo, ali bilo bi dobro i da u ovoj zemlji institucije znaju što je bilo – kaže drugi hrvatski predsjednik u Dnevnoj sobi, koji ima 91 godinu. Kaže da su branitelji u Domovinskom ratu branili granice definirane u ZAVNOH-u i AVNOJ-u. Podsjetnik onima koji misle da su branili NDH-ovske granice kako one ne uključuju Istru i Dalmaciju, ali i Međimurje. Ravno do dna

Dnevna soba intervju Stjepan Mesić

'Destinacije dobivaju goste kakve zaslužuju'

Paul Bradbury o turizmu: Ne krivite goste za devastaciju, nisu oni otvorili pub kraj UNESCO-ve baštine

To je još uvijek zemlja sunca i mora, još uvijek lijepa, ali s više turista, više apartmana, više devastacije okoliša i bez pravog plana B. Ipak, plan B je oduvijek postojao, a Hrvatska je imala neke vrlo uzbudljive mogućnosti za diverzifikaciju turizma u cjelogodišnji posao u nekim područjima, što bi smanjilo pritisak na obalu. Prije šest godina napisao sam članak na tu temu u kojem sam predložio neka područja u kojima bi se Hrvatska mogla razvijati i ostvarivati znatne prihode od turizma bez poremećaja na vrhuncu sezone. Sport, naprimjer. Zatim, medicinski turizam… pa gastronomija – stalno slušamo o tome koliko su hrana i vino u Hrvatskoj nevjerojatni, i doista jesu, ali gdje je nacionalna vinska cesta ili razvijeni gastro-turizam? Nemamo čak ni gastronomsku turu hrvatskim stopama pokojnog velikana Anthonyja Bourdaina… Domaći Britanac Paul Bradbury u razgovoru za Nacional dotiče se i drugih tema, poput pijanih i arogantnih gostiju kakvih drugdje, iz nekog razloga, nema.

intervju Paul Bradbury

Punk, brodovi i politička sivila

Dr. Fric iz KUD Idijota objavio knjigu: Sjećanja, brodogradilišta i politička sivila Pule

Basist i kroničar KUD Idijota, vjerojatno najdosljednijeg punk benda koji je ikad pjevao na razumljivim nam jezicima. Svoja sjećanja nedavno je uobličio u ‘Idijotske priče‘, kolaž svojevrsnih dnevničkih zapisa iz vremena KUD Idijota, ali i Pule. Dr. Fric se za tportal dotaknuo niz tema, od toga kako je s Peđom Grbinom kao gradonačelnikom Pula malo manje sivo obojena, do nezaobilazne teme propadanja velikih brodogradilišta i drugih industrija i obrta. Ljudi zaboravljaju da su osim ljudi koji su radili brodove, a u Uljaniku su se stvarno gradili brodovi svjetske kvalitete, ugašeni i mali obrti koji su radili za potrebe brodogradnje, izbrisani su, nestali, ljudi su morali tražiti poslove ili vani ili su se cijele obitelji nalazile na poslovima oko gradnje Istarskog ipsilona.. Jugoslavija je manje u glavama onih koju su je voljeli, nego ovih koji kod nje još uvijek nalaze uzbuđenje i razlog za postojanje. Meni ne smeta kada netko nakon trideset godina javno zaključi kako Jugoslavija ne postoji, bio bi veći štos da je zaključio kako NDH više ne postoji, to neki ne shvaćaju…

intervju KUD Idijoti Nenad Marjanović Pula

Igra skrivača s poviješću: svi znaju pravila, nitko neće priznati

Damir Karakaš: To s čim se mi bavimo u 2025. godini dokazuje da je kod nas prošlost nepoznata, a budućnost poznata

Mnogi možda ne znaju da je Damir Karakaš radio kao novinar, a u Dnevnoj sobi je pričao o tome kako je kalio zanat po splitskim sudovima i promjenama koje je novinarstvo doživjelo od tog vremena. Bio je i ratni reporter. Iako je u ratu od jednog vojnika “naslijedio” HOS-ovu uniformu sa “ZDS” oznakama, Karakaš kaže da o značenju nije tada razmišljao, jer se borio za goli život, što se tiče današnje indoktrinacije ima jasan stav: “Obrazovni sustav je zakazao, ali isto tako ne možemo zamjerati mladim ljudima koji ne razumiju o čemu se tu radi. Mi se najprije službeno moramo odrediti prema tome. Ako država to dozvoljava onda je to dozvoljeno, ako ne dozvoljava onda nije dozvoljeno. Mi se sad tu igramo igre skrivača. HOS je bio stranačka vojska i to je bilo vrlo nezgodno za Hrvatsku tada i nije Frano Tuđman bez veze odlučio da se to uvuče u hrvatsku vojsku jer to nije stvaralo nikakvu dobru reklamu, a nije HOS-ovaca ni bilo puno.”… Ravno do dna

Damir Karakaš intervju

Ne upiremo prstom, ali...

Ramljak: Naše sudbine već 34 godine ovise o tome koja frakcija u HDZ-u trenutno prevladava, i Reihl-Kir je izgubio život pokušavajući naći balans između dvije

Najteže mi je živjeti u društvu koje je, čini mi se, i dalje žrtva tog mehanizma koji zločine čini gotovo legitimnima. Nije ga teško racionalno razumjeti, političari su ga uvijek koristili za dolazak ili ostanak ili učvršćivanje svoje vlasti. Zvali se oni Tuđman, Bush, Trump ili Netanyahu, razlike nisu velike. Čak je i veliki “europejac” Plenković odlučio zaboraviti kakvi su se zločini radili pod uzvikom ‘Za dom spremni’, jer je očito u strahu od desne frakcije HDZ-a, pa je procijenio da se treba prikloniti Thompsonu. Nadam se da moj film barem donekle objašnjava mehanizme korištenja straha i mržnje u kreiranju atmosfere koja vodi prema nasilju. Redatelj Ivan Ramljak za tportal, koji je dobio Veliku zlatnu arenu za film Mirotvorac o Josipu Reihlu-Kiru.

dokumentarni filmovi intervju Ivan Ramljak Josip Reihl Kir

Glumac, pjesnik i službeni distributer pozitivne energije

Rade Šerbedžija povodom 25. godišnjice Kazališta Ulysses: život posvećen širenju bratstva i pozitivne energije kako bi se pomoglo svijetu

Kazalište Ulysses, koje su redateljica Lenka Udovički i glumac i glazbenik Rade Šerbedžija pokrenuli davne 2001. da bi na otoku Malom Brijunu odigrali veliku predstavu „Kralj Lear“, usprkos svim iskušenjima je napunilo 25 godina svoje umjetničke plovidbe. Rođendan je proslavljen 19. srpnja na pozornici Malog rimskog teatra u Puli. Bilo je tu raznih poznatih imena, od glumačkih diva Ksenije Marinković i Branke Katić do glazbenih velikana Vlatka Stefanovskog i Darka Rundeka, te mnogih drugih. Za Vidu ističe da je pozitivna energija jedino što nam treba u svijetu punom ratova i stradanja.

intervju Kazalište Ulysses Rade Šerbedžija

Za njih nema granica, osim onih na gitarskom pojačalu

Legendarni gypsy-sevdah-punk se vraća u Močvaru, a dolazi i na RockLive: Dok ima naših, ima i nas!

Kultna gypsy-sevdah-punk grupa nakon dvije godine vraća se na pozornicu Močvare. U ponedjeljak, 21. srpnja od 21:00 (a na RockLive-u u Koprivnici sviraju u četvrtak). Energija koju imaju ljudi koji dolaze na naše koncerte se prenosi na nas. Mi od njih zavisimo, a onda mi to vraćamo i tako to ide u krug. Dok bude naših ljudi svuda po svijetu, a kad kažem naše ne mislim naše sa našeg prostora nego naše koji vjeruju u iste stvari u koje mi vjerujemo i isto misle kao mi, postojat ćemo i mi. To su većinom ljudi koji su individualni, slobodoumni i ne spadaju u torove, odnosno ne razmišljaju kao grupa nego kao pojedinci. Oduševljen sam mladim ljudima na Balkanu. Mnogo su pametniji i manje ovisni i podložni uticaju konformizma nego oni na zapadu. Vjerojatno je to istorija i iskustvo nas koji smo se zajebali generaciju po generaciju… kaže frontmen u razgovoru pred koncert za Močvaru.

intervju Kultur Shock

Ni 'treći put' nije na kraju neki

Markovina: Bez nacionalne opozicijske stranke nema ozbiljne alternative

Komentirajući aktualnu političku klimu u Hrvatskoj, Markovina je ocijenio da je “SDP pristao na političke postavke koje je HDZ postavio još devedesetih: da je politika Franje Tuđmana neupitna, da Domovinski rat nema mrlju, te da su devedesete herojsko doba i ništa drugo”. Posljedica tkave politike je i nastanak “puno trećih puteva” poput stranke Nova ljevica, koju je Markovina osnovao, a kasnije i Možemo! “Ali ne možete graditi ozbiljnu alternativu ako nemate nacionalnu opozicijsku partiju. Vidimo kako s Možemo! teško ide gradnja nacionalne priče”. Kazao je kako se više neće baviti politikom, nakon što je 2016. osnovao Novu ljevicu a godinu kasnije se bez uspjeha kandidirao za splitskog gradonačelnika. “Vidio sam da postajem lošiji čovjek”, objasnio je, iako mu nije žao što je osnovao navedenu stranku. Novosti

Dragan Markovina intervju Treći put

P	U	S	Č	P	S	N
1	2	3	4	5	6	7
8	9	10	11	12	13	14
15	16	17	18	19	20	21
22	23	24	25	26	27	28
29	30