Što nam se događa kad prestanemo konzumirati šećer? - Monitor.hr
04.03.2015. (19:28)

Kriza

Što nam se događa kad prestanemo konzumirati šećer?

Ljudi su postali ovisni o naknadno dodanom šećeru. Baš kao što zlouporaba droge, poput nikotina, kokaina i heroina, sabotira put nagrada u našem mozgu i čine korisnika ovisnim. Sve veći broj neurokemijskih i bihevioralnih dokaza pokazuje da šećer stvara ovisnost na isti način. Postoje četiri glavne komponente ovisnosti: prejedanje, povlačenje, žudnja i križna osjetljivost (jedna tvar koja stvara ovisnost predisponira nekoga da postane ovisan o drugoj tvari). Sve ove komponente su uočene u životinjskim modelima ovisnosti – za šećer, kao i zlouporabe lijekova. Index, Independent


Slične vijesti

06.06. (14:00)

Ne pij što možeš pojesti

Zašećereni napitci nezdraviji su od šećerom napucane hrane

Istraživanje na više od 500.000 ljudi pokazalo je da već i prva čaša soka dnevno povećava rizik od dijabetesa, bez sigurnog praga. Dodatnih 350 ml slatkog pića dnevno podiže rizik za 25 %, dok čak i prirodni sokovi nisu nevini. S druge strane, saharoza iz čvrste hrane pokazuje moguće zaštitne učinke. Tekući šećeri izazivaju jači glikemijski udar i narušavaju jetreni metabolizam, dok hrana bogata vlaknima, mastima i proteinima – poput voća i žitarica – usporava apsorpciju šećera i ne šteti organizmu na isti način. Bug

17.07.2024. (09:00)

Treba ga radije izgladniti

Kako šećerom i junk foodom nahraniti karcinom

Spoj koji nastaje tijekom metaboličkih procesa razgradnje šećera u našim stanicama, ima sposobnost privremenog blokiranja aktivnosti gena BRCA2, gena koji je odgovoran za sintezu istoimenog BRCA2 proteina, a koji pak u našem organizmu ima jednu od ključnih uloga u obrambenim mehanizmima kojima se naše tijelo bori protiv nastanka i rasta tumora.

Značaj ovoga otkrića je što izravno dokazuje kako prehrambene navike mogu utjecati na rizik od razvoja raka – ne samo u negativnom smislu, već i u pozitivnom: kvalitetnim odabirom hrane rizik je moguće značajno umanjiti ili posve preokrenuti u svoju korist. Smanjivanjem unosa jednostavnih, rafiniranih šećera smanjuje rizik od nastanka raka. Svaki zalogaj hrane koji uzmete zapravo je informacija koja će uključiti vaše gene dugovječnosti ili će uključiti vaše ubojite gene. Rak je najvećim dijelom samoizazvan našim životnim stilom, a ponajviše prehranom- prenosi Igor Berecki za Bug.

24.06.2024. (19:13)

Preporučuje se da svatko u svom dvorištu ostavi po jednu žlicu šećera zbog pčela

16.05.2024. (12:00)

Smanjuje efekt kolača, i to je manje-više to

Cimetom se može smanjiti razina šećera u krvi, ali to ne znači da ga se koristi u liječenju dijabetesa

Liječenje dijabetesa uključuje zdravu prehranu, redovitu tjelovježbu, praćenje razine šećera u krvi i lijekove za dijabetes ili inzulinsku terapiju, ali okruženi raznim savjetima neki ljudi pokušavaju riješiti svoj problem upotrebljavajući razne dodatke poput ovoga, cimeta. Je li djelotvoran u tolikoj mjeri da se možemo pouzdati u njegovu sposobnost liječenja ili preveniranja šećerne bolesti provjerio je portal foodfacts.news. Međutim, ta tvrdnja može biti opasna ako je izjednačimo s time da njime možemo liječiti ili prevenirati šećernu bolest. Cimet nije korišten kao samostalna komponenta već kao komplementarni dodatak postojećoj terapiji za šećernu bolest. U preventivnom i terapijskom smislu puno veću snagu imaju pravilna prehrana i redovita tjelesna aktivnost. Tek na trećem mjestu su lijekovi. Agroklub

27.04.2024. (12:00)

Nema ničeg slatkog u ovoj bolesti

Inzulinska rezistencija: Jedan je od vodećih čimbenika rizika za razvoj dijabetes tipa 2, gestacijskog dijabetesa i predijabetesa

Stanje je to prilikom kojeg u organizmu slabi učinak inzulina pa mišići, masti i jetra ne mogu za energiju koristiti glukozu iz krvi te se mora proizvoditi više inzulina u gušterači, a razina šećera u krvi se s vremenom povećava. Inzulinsku rezistenciju najlakše je prepoznati kroz rezultate krvne pretrage. Pretraga će tako pokazati smanjenu razinu dobrog kolesterola, dok će loš biti povišen, razina glukoze u krvi natašte može biti iznad 100 mg/dL, dok će razina triglicerida biti povišena. Osim laboratorijskih pokazatelja, razni simptomi koji ukazuju na inzulinsku rezistenciju su još i: povišen krvni tlak, pojačana žeđ, često mokrenje, pojačana glad, nekontrolirano debljanje i nakupljanje masnih naslaga oko trbuha, glavobolja, sporo zacjeljivanje rana i zamagljen vid. Uravnotežena i zdrava prehrana te gubitak težine najbolji su alat u borbi protiv inzulinske rezistencije. (HRT)

03.02.2024. (09:00)

Jede ti se slatko? Uzmi jabuku

Ovisnost o šećeru: Kako se nositi s izazovom koji podsjeća na ovisnost o duhanu

Rafinirani šećer, prisutan u širokom spektru svakodnevnih namirnica, postao je pandemija moderne prehrane. Osim trenutačnog zadovoljstva, štetni učinci na zdravlje često ostaju prikriveni. Kako bismo se nosili s ovom ovisnošću, stručnjaci preporučuju strategije poput pripreme domaćih poslastica s kontroliranim šećerom, korištenja prirodnih zaslađivača poput meda, te postizanja umjerenosti u konzumaciji šećera. Osim toga, stručnjaci ističu da je eksperimentiranje s namirnicama i biranje cjelovitih namirnica (svježe voće, orašasti plodove i druge prirodne, neprerađene namirnice) umjesto prerađenih grickalica, pravi put prema izlazu iz ovisnosti. (Index)

30.12.2023. (14:00)

Praznici su, znamo da ćete ionako pretjerati

Što se dogodi s tijelom kada sasvim prestanete jesti šećer

Zapravo postoje dobri šećeri, poput šećera od šećerne trske ili onih koji se nalaze u voću i povrću, a koji mogu koristiti zdravlju i izgledu. Ako se konzumiraju umjereno, dobri šećeri mogu zadovoljiti želju za slatkim, smiriti živce i čak mogu spriječiti debljanje. Ako skroz izbacite šećer, kosa vam može rasti sporije, možete dobiti višak kilograma, nedostatak šećera utječe i na promjene raspoloženja, kao i koncentraciju. Neće se ništa loše dogoditi ako svakog dana pojedete, primjerice, malo tamne čokolade. Ona, naime, dokazano poboljšava protok krvi u mozgu. N1

05.05.2022. (18:00)

Slatka morska voda

Znanstvenici u oceanima otkrili planine šećera

Livade morske trave na dnu oceana mogu pohraniti ogromne količine “slatkoga”. Radi se o šećeru u formi saharoze, a morska trava ga, izgleda, ispušta u oceansko dno, odnosno u područje rizosfere – biološki najaktivniji sloj tla koji se nalazi uz korijen i pod njegovim je izravnim utjecajem. To znači da su koncentracije šećera na morskom dnu oko 80 puta veće nego što se očekivalo. Morska trava diljem svijeta vjerojatno pokriva oko 1.3 milijuna tona saharoze, a proizvodi ju fotosintezom. Ono što iznenađuje je to da okolni mikroorganizmi ne navaljuju previše na taj šećer, mada bi on za njih bio prava gozba. Izgleda da morska trava, kako bi zaštitila rezerve saharoze, ispušta fenolne spojeve. Index

28.04.2022. (22:00)

Ipak nije toliko slatko

Poveznica između šećera i tumora – rezultati devetogodišnjeg istraživanja

Stanice raka proizvode energiju drugačije od normalnih stanica – koriste proces koji uključuje fermentaciju glukoze u mlječnu kiselinu, umjesto uobičajene respiracije. Svaka stanica u tijelu treba šećer da bi preživjela. No, čini se da stanice raka zahtijevaju više šećera od zdravih stanica. Čini se i da ga brže razgrađuju. Mehanizam brzog metaboliziranja šećera kod raka poznat je i kao Warburg efekt. Kancerozne stanice hiperaktivnijim konzumiranjem šećera postižu veće širenje, a utvrđena je i povezanost agresivnosti tumora s većom razinom, odnosno konzumacijom šećera. IFL Science

28.11.2021. (09:30)

Slatka strana kemije

Kemičar u kući (#47): stevija – sladilo bez premca

Steviozid je čista, kemijski strogo definirana tvar, a u kemiji je najteže dobiti tvari u čistom stanju, pogotovo ako se nalaze u prirodnom materijalu, što će reći ako ih treba izolirati iz biljnog ili životinjskog tkiva. Prva je zanimljivost da novo sladilo, dobiveno iz stevije, uopće nije novo. Već ga stoljećima koriste domorodački narodi u Južnoj Americi, no tek je krajem 19. stoljeća biljka zapela za oko europskim botaničarima. Godine 1899. je prvi put opisana, a 1905. je dobila sustavno ime, koje i danas nosi. Zaključak: stevijom su mogle sladiti već naše bake i prabake. A nisu. Uzmemo li u obzir da je steviozid 300 puta slađi od saharoze, ispada da upotrebnom tog sladila unosimo oko 600 puta manje kalorija. No to nije jedina dobrobit od stevije. Proizvodnjom se troši i do 62% manje CO2 nego iz šećerne trske. Sve u svemu: južnoamerička biljka Stevia rebaudiana daje zdravo sladilo, zdravo i za čovjeka i za njegov okoliš. Nenad Raos za Bug.