Strana ulaganja u Hrvatsku u 2015. pala 91 (devedeset jedan) posto - Monitor.hr
14.04.2016. (17:57)

Pogodni za izbjegavanje

Strana ulaganja u Hrvatsku u 2015. pala 91 (devedeset jedan) posto

Prema preliminarnim podacima HNB-a, ukupan iznos izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku u prošloj je godini iznosio 128 milijuna eura. Isključe li se takozvana kružna ulaganja (koja imaju učinak povećanja izravnih ulaganja u oba smjera tj. u Hrvatsku i inozemstvo) iz lipnja 2014. godine, izravna inozemna ulaganja su u 2015. za 1,3 milijardi eura niža u odnosu na isto razdoblje 2014. (pad od 91 posto na godišnjoj razini). U razdoblju od 1993. (otkako je dostupna statistika izravnih stranih ulaganja) do kraja 2015., Hrvatska je zabilježila 29,6 milijardi eura vrijednosti izravnih stranih ulaganja. T-Portal


Slične vijesti

10.09. (23:00)

Geometrijski rast u piramidama postoji samo dok ne nestane baze

U što se danas (ne) isplati ulagati: od trezoraca do propalih piramida

Matematičar Toni Milun za N1 komentira što je najisplativije ulagati. Logika piramidalnih shema, poput zadnje koja je neslavno propala (Index), trebala bi omogućiti da u godinu dana zaradite 64 tisuće eura, što se neće dogoditi jer će prije propasti (to je novac koji se uzima onima koji kasnije uđu, a kada prestanu dolaziti novi u dovoljnom broju, sustav prestaje biti održiv). Banke nude štednje s kojima na uloženih tisuću eura možete doći do 1010 eura u godinu dana, dok trezorci donose 1026 eura. Spominje kako mnogi ljudi imaju kod kuće tzv. “krizni fond” u iznosu od nekoliko plaća, za slučaj nenadanog troška poput kvara automobila ili otkaza. Kod dizanja kredita važno je ne opteretiti se previše, a dotaknuo se i financijske pismenosti, koje u našem obrazovnom sustavu gotovo da i nema. Zato je i napisao knjigu “Budi financijski fit” u suradnji s blogericom Tetkom i Škrtim Otočaninom.

07.09. (11:00)

'Kume uđi, evo ja zaradio, stvar funkcionira'

Toni Milun o piramidalnim shemama: Najčešće nasjedaju oni koji ne vjeruju ni bankama (pa drže novac doma) ni državi

Tisuće ljudi, uglavnom iz Slavonije, ostalo je bez novca nakon što su prevareni u piramidalnoj shemi, u kojoj im se garantirala brza zarada. Uplaćivalo se minimalno 1000 eura uz uvjet da se instalira aplikacija Xuex, otvori Telegram račun i da osoba ima Revolut bankovnu karticu. Članovi bi putem aplikacije svakodnevno dobivali dva “signala” koja su morali potvrditi. Svakom potvrdom, iznos na njihovom virtualnom računu je rastao. No, sustav se urušio… Dotaknuo se toga i matematičar Toni Milun, koji je dobivao upite u vezi toga:

Garantiraju udvostručenje uloga u manje od dva mjeseca. Na ovakve stvari najčešće nasjedaju oni koji ne vjeruju ni bankama (pa drže novac doma) ni državi (ne ulažu u narodne obveznice ni trezorske zapise) ni u ulaganje u fondove (kažu: sve su to prevare). I onda odjednom povjeruju da danas mogu uložiti 1000 eura i za dva mjeseca povući 2000 eura. Ljudi, budite oprezni. Ne postoji legalno ulaganje koje garantira udvostručavanje dobiti u par mjeseci… Index, Večernji

19.03. (19:00)

Narod štedni, država gladna

Građani drže 3,7 mlrd. eura ili 7,3% državnog duga

Mali ulagatelji sve se više okreću kraćim rokovima i većim ulozima u državne papire – medijalni ulog sada je oko 18.000 eura. Ministarstvo financija zaključilo je osmu rundu izdanja trezorskih zapisa, a građani u rukama drže 3,66 milijardi eura državnog duga. Premda su tržišni prinosi pali, interes ostaje, osobito među starijima i konzervativnijim ulagačima. Ministar Primorac cilja na 10 % duga u rukama građana, dok oni kalkuliraju s ročnostima i stopama prinosa. U igri su kratkoročne strategije, reinvestiranje i “parkiranje” kapitala, a čini se da je trogodišnje vezivanje novca ipak prevelik zalogaj. Poslovni

01.04.2024. (22:00)

It's all about the money, money, money

Raste broj korisnika Revoluta u Hrvatskoj, posebno u segmentu ulaganja i štednje

Revolut u Hrvatskoj drži prvo mjesto na listi najviše preuzimanih fintech aplikacija. Sve češće se koristi i kao bankovni račun. Dvije trećine plaćanja njihovom karticom odvija se unutar granica Lijepe Naše, a kod nas su je prošle godine najviše koristili gosti iz Poljske, Mađarske, Velike Britanije, Irske i Češke. Hrvatska je bila među prvim tržištima na koja su plasirali program lojalnosti Revolut Points, a od 25. ožujka je i na popisu država u kojima je dostupna usluga eSIM, o čemu je tportal već pisao. Usprkos intenzivnijoj lokalizaciji usluga, Revolut nema zaseban tim za Hrvatsku, niti ga planira imati. tportal.

07.03.2024. (14:00)

Tresla se brda, rodio se miš

Unatoč očekivanjima, kineska ulaganja u Hrvatsku su u opadanju, potvrđuju ekonomski stručnjaci

Iako su kineski dužnosnici posjećivali Hrvatsku s interesom za ulaganja, poput kupnje brodogradilišta Uljanik, stvarnost je drugačija. Prema podacima Hrvatske narodne banke, kineske investicije su smanjene – s 45,5 milijuna eura u 2022. na 13,7 milijuna u prva tri kvartala 2023. godine. Stručnjaci ističu nedostatak poticanja za strana ulaganja, naglašavaju oprez zbog promjenjivih političkih i trgovinskih dinamika. Europske politike povećanja carina na kinesku autoindustriju dodatno su usporile ulaganja. Screening investicija EU dodatno usporava kineske ulagače, dok se izazovi oko transparentnosti i geopolitičkih pitanja nastavljaju. (Forbes)

17.02.2024. (11:00)

Zarada možda neće biti brza, ali...

Vodič za početnike: Sve što trebate znati o ulaganju

Početak ulaganja može izgledati zastrašujuće, ali s pravim znanjem i pristupom može biti nagrađujući pothvat. Ovaj vodič nudi sveobuhvatan pregled kako započeti s ulaganjem. Prvo, razumijte svoje financijske ciljeve i investicijske ciljeve. Zatim se educirajte o osnovama ulaganja, uključujući različite klase imovine i tehnike upravljanja rizikom. Važno je stvoriti proračun, započeti s manjim iznosom, diverzificirati portfelj, odabrati odgovarajuće investicijske račune, dugoročno investirati, upravljati rizikom, biti informiran o tržišnim trendovima te po potrebi potražiti profesionalni savjet. Ulaganje nosi rizike, ali slijedeći ove smjernice možete povećati šanse za postizanje financijskih ciljeva tijekom vremena. Monitor

15.02.2024. (18:00)

Za one koji vole igrati dugoročno

Trezorski zapisi: Prinos na godišnjoj razini je 3,65 posto ako kupujete na dulji rok

Kupnjom jednog trezorskog zapisa nominalne vrijednosti 1000 eura s rokom od godine dana po dospijeću dobivate puni iznos od 1000 eura, a cijena koju plaćate je 964,88 eura. Na taj način ostvarujete zaradu od 35,12 eura, što donosi prinos od 3,65 posto godišnje. Ovisno o tome ako kupite jedan, pet ili deset zapisa, što odgovara nominalnoj vrijednosti od 1000, 5000 i 10.000 eura, ako ulažete na kraći rok od tri mjeseca, prinos na godišnjoj razini je 3,75 posto, a ostvarena zarada je manja zbog kraće ročnosti. Ako ulažete na godinu dana, prinos na godišnjoj razini je 3,65 posto, a ostvarena zarada je viša zbog duže ročnosti. tportal Od ponedjeljka se mogu kupiti novi Lider

03.02.2024. (23:00)

Nije sve u nekretninama, ima nešto i u dionicama i kriptovalutama

Hrvatska je puna praznih stanova, stručnjak otkriva dva ključna razloga: nemamo povjerenja ulagati u kapital, zato ulažemo u nekretnine

Prema podacima DZS-a, u Hrvatskoj je oko 600 tisuća praznih stanova te 231.000 kuća za odmor (vikendica) u kojima, po logici stvari, ljudi borave povremeno jer su izvan njihovih prebivališta, piše N1. Vodeći domaći stručnjak za socijalnu politiku, profesor Gojko Bežovan kaže kako bi trebali gledati prvenstveno stanove u gradovima i vidjeti zašto su prazni: Dio njih nije useljiv jer su moguće u lošem stanju, neodržavani i zapušteni. Kod dijela tih stanova moguće je da postoji i neriješeno vlasništvo pa su stoga nezanimljivi. Kod ostalih koji su kupili nekretnine koje nisu nastanili bi trebalo poticati da iznajmljuju. Pritom upozorava na jedan apsurd – stan u Zagrebu se ne tretira kao vikendica, za razliku od onog na moru. Također, valjalo bi potaknuti da se i neki poslovni prostori prenamijene u stambene. Poslovni

20.07.2023. (15:00)

Bit će para

Zavladao optimizam: Gospodarska situacija stabilnija, ulagači vide značajne prilike

Čini se kako polako izlazimo iz mračnog razdoblja proteklih nekoliko godina koje je obilježila inflacija, rat i pandemija, zbog čega su ulaganja bila nevjerojatno složena. Najnovije ispitivanje tvrtke koja se bavi financijama Deloitte otkrilo je čvrste znakove optimizma, a skoro 80 posto ispitanika je uvjereno kako će se 2023. pokazati kao dobra godina za povrate, dok Indeks bilježi rast drugo polugodište zaredom. Očekuje se više transakcija, neki ulagači već svjedoče većem broju prilika, a zbog povećane aktivnosti proširit će se i uloga kreditnih fondova u Srednjoj Europi. Sve je više fondova koji uvode ciljeve za dekarbonizaciju, a neki su krenuli i s provođenjem tih ciljeva. Lider

24.01.2023. (11:00)

Novinarstvo i korporacije - loš brak

Era milijardera u industriji vijesti je na izmaku

Whose News Literacy? - FAIR

Prije desetak godina generacija novopečenih milijardera priskočila je u pomoć američkom novinarstvu:

  • 2013.  osnivač Amazona Jeff Bezos kupio Washington Post za 250 milijuna dolara
  • 2014. osnivač eBaya Pierre Omidyar donirao tvrtki First Look Media, uključujući The Intercept, 250 milijuna dolara
  • 2017. Appleova milijarderka Laurene Powell Jobs kupila 70 % The Atlantica u dogovoru koji procjenjuje tvrtku na oko 160 milijuna dolara
  • 2018. biotehnološki milijarder dr. Patrick Soon-Shiong kupio Los Angeles Times za 500 milijuna dolara
  • 2018. osnivač Salesforcea Marc Benioff kupio Time za 190 milijuna dolara.

Novi vlasnici obećali su i potporu novinarstvu i pomoć u revoluciji poslovnih modela. Milijarderi su održali pola  obećanja štiteći radna mjesta novinara i malo se miješajući u uređivačku politiku. Ali druga polovica plana – pronaći nove modele – uglavnom je ostala neispunjena jer prodajna mjesta koja gube novac i dalje preživljavaju zahvaljujući dobroj volji bogatih vlasnika. A sada se svi suočavaju s pitanjima strategije i morala koji su naličje ovisnosti medija o bogatom dobročinitelju: “Kako će kanal, koji je kupila korporacija čiji se uspjeh smatra povezanim s ugovorima koje je odobrila vlada, sada kritizirati vladu?” Nacional