Trezorski zapisi: Prinos na godišnjoj razini je 3,65 posto ako kupujete na dulji rok - Monitor.hr
15.02.2024. (17:00)

Za one koji vole igrati dugoročno

Trezorski zapisi: Prinos na godišnjoj razini je 3,65 posto ako kupujete na dulji rok

Kupnjom jednog trezorskog zapisa nominalne vrijednosti 1000 eura s rokom od godine dana po dospijeću dobivate puni iznos od 1000 eura, a cijena koju plaćate je 964,88 eura. Na taj način ostvarujete zaradu od 35,12 eura, što donosi prinos od 3,65 posto godišnje. Ovisno o tome ako kupite jedan, pet ili deset zapisa, što odgovara nominalnoj vrijednosti od 1000, 5000 i 10.000 eura, ako ulažete na kraći rok od tri mjeseca, prinos na godišnjoj razini je 3,75 posto, a ostvarena zarada je manja zbog kraće ročnosti. Ako ulažete na godinu dana, prinos na godišnjoj razini je 3,65 posto, a ostvarena zarada je viša zbog duže ročnosti. tportal Od ponedjeljka se mogu kupiti novi Lider


Slične vijesti

25.07. (08:00)

Štednja na steroidima bez poreznog mamurluka

Ministarstvo financija uvodi hrvatski investicijski račun (HIR) za građane

Ministarstvo financija predstavilo je nacrt Zakona o investicijskom računu (HIR) kojim motivira građane na ulaganje umjesto klasične štednje i nekretnina. Piše Dora Koretić za Jutarnji

Ključne stavke investicijskog računa:

  • Porezne pogodnosti: Sav ostvareni kapitalni dobitak, kamate i dividende oslobođeni su poreza, čak i pri isplati na tekući račun.
  • Limiti uplata: Cjeloživotni limit iznosi 200.000 €, a raste na 250.000 € ako se novac ne podiže prvih pet godina.
  • Uvjeti ulaganja: Najmanje 20% portfelja mora biti vezano uz Hrvatsku (ili EU tvrtke na domaćoj burzi), a maks. 50% kod jednog izdavatelja (iznad 20.000 €).
06.07. (10:00)

Stepla ih struja investicija

Investicijski val u hrvatskom energetskom sektoru: Od plina i sunca do baterija i nuklearki

Hrvatski energetski sektor prolazi kroz masivan investicijski ciklus fokusiran na diversifikaciju i zelenu tranziciju, iako država i dalje vlastitim resursima pokriva tek 42,5% potreba. Ključni projekti uključuju državno ulaganje od 550 milijuna eura, udvostručenje kapaciteta LNG terminala na Krku te Plinacrove plinovode. Privatni sektor predvode ENNA s milijardu eura za OIE, geotermalne izvore i baterije te E.ON sa 150 milijuna eura. HEP pokreće povijesnu modernizaciju mreže vrijednu 1,9 milijardi eura, dok INA i Petrol ulažu u vodik i punionice. Glavna kočnica i dalje su preopterećena mreža i birokracija. Poslovni

23.06. (21:00)

Kako se (ne) opeći na tuđi račun

Što je margin kredit: Moćan alat za veći prinos ili prečac do prisilne prodaje portfelja

Margin kredit ulagačima omogućuje posudbu novca od brokera ili banke kako bi kupili više vrijednosnih papira i povećali prinose. Međutim, ova financijska poluga jednako pojačava i gubitke. Pad tržišta može aktivirati margin call – zahtjev za hitnom uplatom sredstava ili prisilnu prodaju imovine u najgorem trenutku. U Hrvatskoj su ovi krediti rijetki za male ulagače i uglavnom su rezervirani za privatno bankarstvo, uz stroge uvjete. Stručnjaci savjetuju oprez, korištenje minimalne poluge i diverzifikaciju, dok je za većinu malih ulagača najsigurnije potpuno ih izbjegavati. tportal

25.05. (20:00)

A čuli smo i za legendu o Trojanskom konju pa pušemo i na hladno

Kostanić: O čemu govorimo kad govorimo o investicijama

Investicija je, dakle, dio retoričkog arsenala kojim se ekonomija nastoji depolitizirati. Sama upotreba te riječi ekonomski proces približava onom tehnološkom. I samim tim neupitnim jer, kako narod kaže, tehnologija uvijek ide naprijed. Investicija služi i kao šifra ozbiljnosti: o njoj možete govoriti samo ako ste upućeni, ili barem odajete dojam, u kompleksne matematičke formule na kojima navodno počiva ekonomija ili imate dovoljno novca ili imovine da u investiciji kao procesu možete sudjelovati.

Svi ostali su ili nelegitimni ili naivni sudionici u raspravi. Ne čudi stoga ni što se koristi riječ “investitor” kao eufemizam za kapitalista, a ni pojava niza članaka kada se ti sudionici uključe u raspravu pod naslovom: zašto smo protiv investicija? Kao da smo protiv nekakvog zakona fizike. Prosvjednici žive u ekonomski zapuštenom kraju, a birali bi investicije kako im paše ili kako im se sviđa. Kao da je riječ o razmaženoj djeci koja ne žele jesti kupus za ručak, a roditelji im drugi sigurno neće skuhati.

Pa su tako Lucijan Carić i Marko Rakar, ljudi koje se sigurno ne može optužiti za mržnju prema svemu investicijskom, tekstovima i intervjuima ukazali na niz upitnika koji stoje iznad predstavljenog projekta. Ti su upitnici energetske, infrastrukturne, logističke, tržišne i ekološke naravi… Marko Kostanić za Novosti

06.04. (19:00)

Lopta im je core biznis, ovo je sa strane

Sportaši kao investitori: Luka Modrić ulaže u pivovaru, Nikola Jokić u konje

Moderne sportske zvijezde više nisu samo sudionici, već i suvlasnici industrije zabave, medija i tehnologije. Dok se kapital u regiji još uvijek primarno slijeva u nekretnine i ugostiteljstvo, primjeri Luke Modrića (craft pivovara) i Nikole Jokića (konjički sportovi) pokazuju zaokret prema brendiranju i osobnim strastima. Iako zapadni sportaši poput LeBrona Jamesa već godinama upravljaju fondovima, domaći igrači polako ulaze u startup svijet. Cilj je jasan: pretvoriti kratkotrajnu sportsku slavu u dugoročnu financijsku sigurnost i strateški utjecaj izvan stadiona. Financije

14.01. (09:00)

Algoritmi računaju, ljudi naplaćuju

Umjetna inteligencija i ulaganje: koristan alat, ali ne i financijski savjetnik

Sve više malih ulagača koristi alate umjetne inteligencije poput ChatGPT-a pri donošenju investicijskih odluka, ponajprije radi uštede vremena i novca. Iako AI može biti vrlo koristan za edukaciju, strukturiranje razmišljanja i analizu javno dostupnih informacija, regulatori upozoravaju da takvi alati nisu ovlašteni za davanje investicijskih savjeta. Najveći rizici su halucinacije, manjak osobnog konteksta i izostanak odgovornosti. Zaključak je jasan: AI može pomoći u razumijevanju tržišta, ali konačne odluke trebaju ostati u rukama ulagača i profesionalnih savjetnika. tportal

12.12.2025. (19:00)

Tko ne voli rollercoaster, nek ostane na zemlji

Pad tržišta kriptovaluta otvara vrata dugoročnim investitorima

Tržište kriptovaluta, koje je trenutno u padu, izgubilo je preko 600 milijardi dolara u zadnja dva mjeseca zbog makroekonomske neizvjesnosti, Trumpovih carina, niže likvidnosti i regulacija poput EU MiCA-e. Stručnjaci kažu da je pad duboka, ali zdrava korekcija unutar dužeg ciklusa, dok se pravila kriptotržišta približavaju klasičnim burzama. Dugoročni ulagači vide ovo kao priliku, dok je kratkoročno trgovanje rizično. Stabilni oporavak očekuje se iduće godine, iako nesigurni globalni uvjeti mogu izazvati nastavak volatilnosti. Lider

07.12.2025. (23:00)

Kad 1% godišnje može pojesti 18.000 € - tko kaže da sitnice ne štete?

Kako naknade jedu vaš prinos: ulaganje bez boli

Visina troškova ključna je u investiranju: čak i male razlike u naknadama značajno umanjuju dugoročne prinose. Samostalno ulaganje godišnje troškove drži oko 0,5%, digitalne platforme do 1,5%, dok aktivno upravljanje može dosegnuti 2–3% plus dodatne naknade. Promotivne godine bez naknade mogu donijeti stotine eura uštede. Porez na kapitalnu dobit u Hrvatskoj oslobađa dobit nakon dvije godine. Kombinacija niskih troškova i porezne discipline ključno je za maksimiziranje neto prinosa. Lider

30.11.2025. (18:00)

Kad država shvati da građani ne vole Excel – pa im ponudi financijsku omotnicu

Investicijski računi: Novi pokušaj oživljavanja domaćeg tržišta kapitala

Strategija razvoja tržišta kapitala predviđa uvođenje investicijskih računa s poreznim pogodnostima kako bi se povećala likvidnost Zagrebačke burze i privukli mali ulagači. Trenutni sustav obeshrabruje građane zbog složenog obračuna poreza i visokih davanja. Kao uzor se ističe finski model, koji omogućuje trgovanje bez trenutnog oporezivanja i naplatu poreza tek pri povlačenju dobiti. Slične modele nedavno su uveli Slovenija, Belgija i Švicarska. Hrvatska radna skupina priprema prijedlog do kraja 2025., a prvi investicijski računi očekuju se krajem 2026. tportal

23.10.2025. (20:00)

Od madraca do burze – štednja konačno izlazi na tržište

Vlada i Hanfa ubrzavaju razvoj tržišta kapitala: građani sve važniji ulagači

Na konferenciji “Izazovi promjena” u Rovinju istaknuto je da hrvatsko tržište kapitala ulazi u novu fazu, uz strateški okvir razvoja do 2030. i prvi akcijski plan za 2025.–2026. Ministar financija Marko Primorac poručio je da tržište kapitala postaje ključan alat gospodarskog razvoja, dok Hanfa najavljuje model investicijskih računa po uzoru na Finsku. Građani već drže 8,5 % javnog duga kroz “narodna izdanja”, a nova inicijativa “PutNaTržište” omogućit će poduzetnicima testiranje IPO-a bez rizika. Burze bilježe rekordne stope rasta prometa. Poslovni