Sunce sinoć bilo najudaljenije od Zemlje u ovoj godini - Monitor.hr
04.07.2017. (11:38)

Totalna elipsa

Sunce sinoć bilo najudaljenije od Zemlje u ovoj godini

Astrofizičar Neil deGrasse Tyson čestitao nam je jučer aphelion (Twitter), dan kada je Sunce najudaljenije od Zemlje u godini. Po hrvatskom vremenu bilo je to sinoć u 21.11 sati i tad se Sunce nalazilo na 152.092.505 kilometara od Zemlje. Najbliže će Sunce biti početkom siječnja kad će se približiti na 147.1 milijuna kilometara, što je, znači, oko 5 milijuna kilometara bliže. To se zove periphelion. Kao što se zna, ovo se događa jer je putanja Zemlje oko Sunca eliptična, a ne kružna, dok godišnja doba imamo zbog nagnutosti Zemlje u odnosu na njenu os. Mashable


Slične vijesti

29.04. (22:00)

Jer kad ne znaš kako dalje – napravi sam svoj oblak

Britanci testiraju “sunčani štit”: geoinženjering ulazi u stratosferu

Vlada Velike Britanije ulaže 50 milijuna funti u testiranje geoinženjeringa kojim bi se aerosoliziranim česticama u stratosferi reflektirala sunčeva svjetlost kako bi se Zemlja ohladila. Projekt ne uključuje ispuštanje otrovnih tvari ni eksperimente na otvorenom, već koristi modeliranje i podatke iz prirodnih pojava poput vulkana. Iako obećava, tehnika SRM ostaje kontroverzna zbog mogućih posljedica na oborine i zabrinutosti da bi mogla umanjiti pritisak na smanjenje emisija fosilnih goriva. Revija HAK

27.12.2024. (11:00)

Žele vidjeti Sunce izbliza

Solarnu sondu poslali najbliže Suncu dosad, izdržala je visoke temperature

Solarna sonda Parker lansirana je 2018. i postupno ulazi u sve uže orbite oko Sunca, koristeći gravitaciju Venere tijekom preleta pokraj tog planeta. Krećući se brzinom do 692.000 km/h, svemirska letjelica je izdržala temperature do 982 stupnja Celzijusa, prema web stranici NASA-e. Svemirska letjelica prošla je 24. prosinca na samo 6,1 milijun km od površine Sunca, leteći kroz vanjsku Sunčevu atmosferu zvanu korona, u misiji koja bi znanstvenicima trebala pomoći da saznaju više o zvijezdi najbližoj Zemlji. Ova studija Sunca iz velike blizine omogućuje solarnoj sondi Parker mjerenja koja pomažu znanstvenicima da bolje razumiju kako se materijal u ovom području zagrijava na milijune stupnjeva, koje je podrijetlo solarnog vjetra, te kako energetske čestice ubrzavaju do brzine bliske brzini svjetlosti, rekli su. Nacional

26.10.2024. (15:00)

Kad sunce radi prekovremeno

Novi fotokatalizator pretvara Sunčevu svjetlost u metanol i struju

Znanstvenici su razvili inovativni fotokatalizator, nazvan MCN-CA, koji pod sunčevom svjetlošću pretvara ugljikov dioksid i vodu u metanol i proizvodi električnu energiju. Uz 70% iskoristivosti, jedan gram katalizatora generira 352 mg metanola i 4,9 W/m² struje na sat. Ovaj uređaj, temeljen na kompleksu polimera i kobalta, obećava trajniju i komercijalno održivu metodu za proizvodnju metanola, korisnog kao gorivo i industrijska sirovina. Nenad Raos za Bug.

16.10.2024. (20:00)

Noćno nebo će biti raznih boja

NASA: Sunce u solarnom maksimumu još godinu dana

Što znači da bi se u narednim mjesecima mogle pojaviti aurore. Solarna aktivnost prati ciklus od 11 godina, fluktuirajući između perioda mira i pojačane aktivnosti. Tijekom solarnog maksimuma događaju se sunčeve baklje i takozvana izbacivanja koronalne mase koja dovode do učestalijih geomagnetskih oluja i posljedičnih polarnih svjetlosti i aurora. Proteklih dana crvene i zelene aurore bile su viđene u nizu dijelova svijeta, od Njemačke, SAD-a i Velike Britanije, pa čak do Mediterana. Ta se prirodna svjetla pojave kad čestice iz korone dođu u doticaj sa Zemljinim magnetskim poljem i pokreću geomagnetske oluje. HRT

11.01.2024. (18:00)

I bi svjetlo

Ljudi pitaju – kako to da Sunce ‘gori’, ako u Svemiru nema kisika? Znanstvenici odgovorili

Zemlja je (zasad) jedini planet na kojem je poznat koncept vatre, a da nešto gori, potreban je kisik kakvog mi imamo u atmosferi. Unatoč tome što je treći najzastupljeniji element u svemiru iza helija i vodika, slobodni molekularni kisik pronađen je u izobilju samo na Zemlji, gdje čini udio atmosfere od čak 21 posto. Sunce se sastoji od 91 posto vodika i 8,9 posto helija u smislu broja atoma, te oko 70,6 posto vodika i 27,4 posto helija po masi. Kako onda proizvodi toplinu i svjetlost? Temperatura u Sunčevoj jezgri iznosi oko 15 milijuna Celzijevih stupnjeva, što je dovoljno da održi procese termonuklearne fuzije. To je proces u kojem se atomi spajaju u veće atome i pritom oslobađaju iznimno velike količine energije. Točnije, atomi vodika spajaju se u helij. IFL Science

08.12.2023. (11:00)

Nećemo morati putovati na sjever

Iduća godina donosi najljepše aurore borealis do sada, mogle bi se vidjeti i kod nas

To je zato što sunce doseže svoj vrhunac (koji se naziva “solarni maksimum”) svog otprilike 11-godišnjeg ciklusa, u kojem će solarna aktivnost biti najveća. Solarni maksimum znači više oluja, a tijekom oluja sjeverna svjetlost se javlja češće, intenzivnija je, traje dulje i može se proširiti na niže geografske širine nego inače. Polarna svjetlost nastaje kada nabijene čestice sa Sunca, uglavnom elektroni i protoni, dostignu razinu visoke energije i potom se usmjere prema Zemlji. Ove čestice putuju nevjerojatno brzo, čak do 72 milijuna kilometara na sat, a kada stignu do našeg planeta, Zemljino magnetsko polje djeluje kao štit, odbijajući većinu pristiglih solarnih čestica. Green

24.11.2023. (14:00)

Sunčece ti presvetlo

Stiže udar solarnih vjetrova, mogao bi uzrokovati probleme u radijskim vezama

Jedno od najvećih i najgušće naseljenih područja Sunčevih pjega viđenih u više od desetljeća pojavilo se na dijelu Sunca koji će se uskoro okrenuti prema Zemlji, upozorava stranica Spaceweather.com. Ovo područje pjega moglo bi par sljedećih tjedana na Zemlji učiniti vrlo uzbudljivim jer će se naš planet uskoro naći na njihovom udaru. U posljednja četiri dana ono je već izbacilo najmanje 16 solarnih baklji klase M i klase C, druge i treće najjače klase solarnih erupcija. Razvoj pjega mogao rezultirati vjetrovima nabijenih solarnih čestica, koje bi mogle udariti u Zemlju i izazvati jake geomagnetske oluje. One bi mogle uzrokovati prekide radijskih veza te spektakularne pojave polarne svjetlosti. Index

19.11.2023. (12:00)

Pitajte Muska, on će nešto već smisliti

Solarna energija iz svemira: stara ideja, novi pokušaj

Žetva Sunčeve energije postiže se pričvršćivanjem solarnih panela na satelit koji leti tisućama milja iznad Zemljine površine stalno hvatajući Sunčevu svjetlost. Ta se energija zatim pretvara u mikrovalove koji se emitiraju kroz atmosferu do priamne antene, gdje se ponovno pretvaraju u električnu energiju koja se distribuira kroz mrežu. Jedan satelit mogao bi isporučiti čak dva gigavata energije bez ugljika, dovoljno za opskrbu grada od dva milijuna ljudi, 24 sata na dan, sedam dana u tjednu. No, ideja ima i brojne izazove: svaki satelit mora biti golem, a to znači oko kilometar i pol u promjeru, ako želi točno prenositi energiju na određenu lokaciju. Strukture takvih razmjera nikad nisu lansirane u svemir. Lider

14.10.2023. (14:00)

Sklanjajte mobitele i laptope

NASA poslala važno upozorenje: Ako nas pogodi solarna oluja, a hoće, imat ćemo 30 minuta da se pripremimo

NASA-in tim ozbiljno primjenjuje modele umjetne inteligencije na postojeće podatke o solarnim olujama, a sve to kako bi razvili sustav ranog upozoravanja. Iako se 30 minuta može činiti premalo, zapravo je riječ o poprilično zadivljujućem modelu. Naime, trideset minuta duguje činjenici da svjetlost putuje brže od materijala kojeg izbaci Sunce te nam stoga valjana analiza podataka može pokloniti pola sata vremena za moguću reakciju. Za vrijeme blagih solarnih oluja može doći do problema u električnoj mreži, može utjecati i na životinje koje migriraju, a manje smetnje mogu se dogoditi i u radu nekih satelita. Znanstvenici sada tvrde da algoritam može predvidjeti jačinu i smjer solarne oluje za manje od jedne sekunde te da je sposoban napraviti predviđanje svake minute. Green