Svaki četvrti primatelj socijalne pomoći u Njemačkoj je - stranac - Monitor.hr
03.08.2016. (12:53)

I to iz Turske

Svaki četvrti primatelj socijalne pomoći u Njemačkoj je – stranac

Njemački tabloid Bild objavio je kako 5.901.000 stanovnika (od ukupno preko 82 milijuna stanovnika) prima socijalnu pomoć. Od njih je 4.360.086 Nijemaca, a ostalo su stranci – većinom Turci, a slijede Sirijci i Poljaci. Na listi primatelja socijalne pomoći su i Hrvati. Deutsche Welle


Slične vijesti

15.08. (10:00)

Od rada se živi, od doplatka preživljava

Njemačka: Minimalac donosi više od socijalnog doplatka čak i u najgorim scenarijima

Studija WSI-ja pokazuje da i u najnepovoljnijim scenarijima rad za minimalnu plaću donosi više novca od građanskog doplatka. Analiza triju tipičnih kućanstava otkriva da samac na minimalcu ima 557 eura više, samohrana majka 749 eura, a četveročlana obitelj 660 eura više nego na doplatku. Razlike ovise o cijeni stanovanja, ali i u najskupljim gradovima rad se isplati. WSI odbacuje tvrdnje da se od doplatka “dobro živi” te poziva na ulaganje u pristupačno stanovanje i edukaciju radno sposobnih korisnika. tportal

08.02. (10:00)

Da mogu raditi, ne bi im trebala pomoć

Prisilni rad za opće dobro kao uvjet za zajamčenu minimalnu naknadu

Prema Zakonu o socijalnoj skrbi iz 2023., osobe koje primaju socijalnu pomoć, tj. zajamčenu minimalnu naknadu (ZMN), moraju besplatno raditi 60 do 90 sati mjesečno kako ne bi izgubile tu minimalnu naknadu od svega 160 eura, koliko ona iznosi za samce. Za to vrijeme dok rade (besplatno), nije im osigurano ni minimalno poštivanje radničkih prava, nije im plaćen ni prijevoz, niti prehrana, a često nisu ni osigurani u slučaju ozljede na radu. Stoga Centar za mirovne studije i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek zahtijeva ukidanje ove mjere koju smatraju jako štetnom. Istog su stava i iz Ureda pučke pravobraniteljice. Faktograf

01.03.2023. (20:00)

Dva štakora po glavi stanovnika

Boris Dežulović: Životarenje s pantaganama

A onda se u unosni biznis s prepisivanjem nekretnina uključila i hrvatska država, donijevši Zakon o socijalnoj skrbi koji svakoga tko prima socijalnu pomoć prisiljava potpisati automatsku zabilježbu države na sve nekretnine koje posjeduje. Baš, eto, poput beskrupuloznih lovaca na nekretnine, štakorska država obilazi usamljene siromahe u derutnim kućicama i stanovima nudeći im bijednu socijalnu pomoć od stotinu trideset eura. Socijalna pomoć u zamjenu za nekretninu može se zvati svakako, samo ne pomoć, a naročito ne socijalna. Usto, država ovo radi – protuzakonito. Naime, u Izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi – koje je 2017. donijela Plenkovićeva vlada, a izglasao HDZ-ov Sabor – u točki 123a stoji kako “pravna ili fizička osoba koja obavlja djelatnost socijalne skrbi ne smije s korisnikom kojem pruža socijalnu uslugu sklopiti ugovor o otuđenju nekretnine korisnika”. N1

 

01.03.2023. (19:00)

Oteto, prokleto

Ministar objašnjavao zašto su sjeli sirotinji na kuće: “To ništa ne znači dok su živi…”

Srbija i cene: Ko je danas siromašan u Srbiji - šta kažu podaci, a šta novčanik - BBC News na srpskom

“Sa svakim danom koji protječe osjećam kao da jedem dio po dio svoje kuće i pomišljam na najgore…” piše u potresnom pismu korisnice socijalne pomoći kojoj je država stavila zabilježbu na kuću u kojoj živi. Ugrubo, sukladno novom Zakonu o socijalnoj skrbi, svaki primatelj socijalne pomoći mora dati jamstvo da će se nakon njegove smrti državi vratiti novac potrošen na ime socijalne naknade, i to na temelju državne zabilježbe na nekretnine – čak i one u kojima primatelji pomoći i njihova djeca žive. Žena koja je napisala pismo samohrana je majka koja je ostala bez posla u jeku prošle krize. Imala je više od 50 godina, posao više nije uspjela naći. Radila je kratko pomoćne poslove u inozemstvu, a onda se razboljela. Više nije imala kamo – predala je zahtjev za socijalnu pomoć. Dijete joj je na studiju, a socijalna pomoć joj je jedini prihod. No, razmišlja da je se odrekne jer se ne može nositi s pomisli da će joj dijete jednoga dana ostati bez doma. “Hrvatska nas je odlučila dodatno poniziti, kao da to što moramo tražiti socijalnu pomoć nije dovoljno”, kaže žena. Jutarnji

26.01.2017. (20:45)

Izmjene zakona o socijalnoj skrbi: Osobe angažirane u javnim radovima neće izgubiti socijalnu pomoć, a za taj će rad biti plaćeni

29.11.2016. (12:31)

Nije bajno ni kod njih

U Njemačkoj socijalnu pomoć prima gotovo 8 milijuna ljudi

Krajem 2015. u Njemačkoj je gotovo 8 milijuna građana primalo neki oblik socijalne pomoći, a nagli porast se povezuje s dolaskom velikog broja izbjeglica. Broj osoba koje su stekle pravo na azil ili je njihov postupak u tijeku povećao se s 363.000 na gotovo milijun. Najviše je onih koji primaju potpore za nezaposlene. Index

18.10.2016. (20:33)

Kućni obrt

Njemačka: Sirijac će za 4 žene i 23 djece godišnje dobiti 30.030 eura mjesečno

Jedan Sirijac koji živi u njemačkom Montabauru sa četiri žene i čak 23 djece prema procjeni financijskih stručnjaka trebao bi za sve njih, od njemačkog Ureda za socijalnu pomoć primati 30.030 eura, piše Fenix magazin. Hubert Königstein, diplomirani financijski stručnjak, koji je napravio procjenu primitka socijalne pomoći obitelji, te je usporedio s godišnjom zaradom u Njemačkoj najslabije i srednje plaćenih zanimanja, ustvrdio je kako jedna njemačka obitelj s tolikim brojem djece ne bi mogla bez pomoći države opstati. Slobodna

13.10.2016. (12:16)

Vrelo presušilo

Njemačka ukida socijalna davanja za nove doseljenike

Njemačka vlada usvojila je izmjene zakona o socijalnim davanjima za građane državljane EU zemalja. Po novome, status primatelja socijalnih transfera za one koji nikad nisu radili u Njemačkoj izjednačit će se sa statusom onih koji nisu EU državljani i moći će se steći tek nakon pet godina. U tom periodu će doseljenici iz zemalja EU biti osuđeni na uspjeh ili neuspjeh na tržištu rada. U lipnju je 474.000 migranata s područja EU primalo socijalnu pomoć u Njemačkoj. Bilten

27.09.2016. (07:00)

Povećava se iznos socijalne pomoći za 104 tisuće ljudi

Socijalna pomoć, koju u Hrvatskoj prima oko 104.000 osoba, tijekom 2017. godine povećat će se za 20%, najavljuju iz Ministarstva socijalne politike i mladih. Radno sposobni samac primat će 960 umjesto 800 kuna, radno nesposobni samac 1104 kn umjesto 920, druga odrasla osoba u kućanstvu 576 kn umjesto 480, a za djecu 384 umjesto 320 kuna. Istovremeno, ukinut će se naknada za troškove stanovanja. Jutarnji

07.09.2016. (14:17)

SAD: Većina socijalne pomoći više ne ide siromašnima, nego za razne programe, poput pripremanja za posao i borbu protiv tinejdžerske trudnoće